U središnjem dijelu Bosne i Hercegovine kroz stoljeća se formirao gradić Visoko. Smješten je na ušću rijeke Fojnice u Bosnu. Život u Visokom nikada nije prekidan, još od mlađeg kamenog doba, vjerovatno zahvaljujući obilju vode, bogatstvu flore i faune. U okolini grada otkriveno je više nalazišta iz prahistorijskog i rimskog doba, dok od srednjovjekovnih tragova vrvi cijeli visočki kraj.

Željeznička stanica

Visoko je nezaobilazno mjesto u dugogodišnjoj tradiciji države Bosne. Utvrđen je u 12. stoljeću s kraljevskom rezidencijom na uzvišenju i s podgrađem u podnožju zvanim Podvisoki, upisujući se u historiju kao mjesto stolovanja pet bosanskih vladara.

Izgled grada dobiva nove arhitektonske obrise dolaskom Austro-Ugarske monarhije. Među prvim objektima nikla je zgrada željezničke stanice 1882., a u vrijeme austrougarske uprave izgrađena je i zgrada Općine Visoko.

Od davnina je bio prava zanatska sredina, dok u periodu bivše Jugoslavije, iza Drugog svjetskog rata, postaje mjesto razvoja kožarske, tekstilne, građevinske, metalne i prehrambene industrije.

Osnivač Visokog, koje je nastajalo od vremena Osmanskog carstva na ovim prostorima, bosanski je sandžakbeg Ajasbeg, i sam, pretpostavlja se, porijeklom iz visočkog kraja. U Visokom je imao svoje zadužbine, a jedna od njih je i hamam oko kojeg su podizane i prve zgrade nakon dolaska Osmanlija. Počinje se formirati i čaršija sa sebiljem u središtu, razvijajući se dalje niz lijevu obalu rijeke Fojnice prema njenom ušću u Bosnu. Za vrijeme osmanske uprave u Visokom su izgrađeni vodovod, brojni objekti sakralnog karaktera, a razvijali su se zanatstvo i trgovina.

Turistička ponuda

Predio oko Visokog nudi dobre mogućnosti za brdski biciklizam, a zelenilom okružene staze odlične su i za rekreativno trčanje. Ima i raznovrsnu turističku ponudu. Njoj je doprinijela i njegova šarolika vjerska struktura stvarajući arhitektonsko bogatstvo sakralnih objekata, među kojima se ističu zgrada Franjevačkog samostana s gimnazijom i kapelom, Tabhanska i Bijela džamija, te pravoslavna crkva sv. Prokopije.

Osim svih svojih znamenitosti, Visoko s okolinom nudi, također, raskošno zelenilo, čist i svjež zrak, brojne izvore i potoke, obilje šumskih plodova i ljekovitog bilja, pružajući tako izvrsno utočište od užurbanog tempa savremenog života.

Ovaj projekt promocije domaćeg turizma omogućili su „BH Telecom“ i „Bosnalijek“.

Sunce, mjesec i zmaj

U žižu javnosti ovaj grad je dospio nakon izjave Semira Osmanagića, nezavisnog istraživača i poznavaoca drevnih kultura, da je brdo Visočica, odmah iznad Visokog, na čijem se vrhu nekada nalazio srednjovjekovni kraljevski grad, zapravo, piramida. Naime, on je 2005. godine svijetu obznanio teoriju o otkriću najstarijih piramida na svijetu u Visokom i od te godine vodi istraživanja na ovom lokalitetu. Svojim oblikom Visočica ga je asocirala na piramide koje je posjetio u Južnoj Americi, te ju je nazvao Piramida Sunca, prema Huaca del Sol piramidi u Teotihuakanu. Osim nje, spominje se postojanje još dvije piramide Mjeseca i Zmaja. Danas je to uređen kompleks koji posjećuju turisti iz cijelog svijeta, a među posljednjim najpoznatijim gostima bio je legendarni teniser Novak Đoković.