Ukopavanje hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića u stav da Hrvatska neće podržati završnu deklaraciju današnjeg NATO-samita u Briselu ako se ne promijeni formulacija koja govori o Bosni i Hercegovini, tj. ako se ne spomene Dejtonski sporazum i reforma izbornog zakonodavstva, ipak je urodila plodom.
Kako ekskluzivno saznaje "Večernji list" u Briselu, kompromis je pronađen jučer poslijepodne, nakon čega je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nazvao Milanovića, netom prije polijetanja iz Zagreba malo prije 16 sati, i obojica su se složili da je sad sve izglađeno.
Nacrt NATO-ovog dokumenta, zvanog "communique" i napisanog na pedesetak stranica, spominje Bosnu i Hercegovinu u jednom kratkom dijelu, među drugim zemljama, od Bjelorusije i Ukrajine do Kosova, na koje se NATO referira.
Hrvatska je proteklih sedmica, tokom usaglašavanja nacrta tog dokumenta koji će se usvojiti danas na samitu, smatrala da se, kad se već govori o reformama koje su važne za euroatlantski put BiH, treba izrijekom spomenuti potreba reforme izbornog zakonodavstva, kao i Dejtonski sporazum i referenca na konstitutivne narode u BiH.
Velike zemlje saveznice imali su na to primjedbe i opirale se toj hrvatskoj ideji. Uglavnom, kako saznaje "Večernji list", s objašnjenjem da je to predetaljno, a da takvi detalji ne spadaju u NATO-ove dokumente poput ovog. To se sve zbivalo od par sedmica pa do par dana prije današnjeg početka suamita.
No, voljom predsjednika Zorana Milanovića Hrvatska se "ukopala" i zaprijetila da neće dati saglasnost na završni dokument samita.
U sjedištu NATO-a su shvatili da je Milanović zaista spreman napraviti šou tokom samog okupljanja lidera, a "nama taj šou ne treba", zaključeno je u neformalnim razgovorima u NATO-u, prema onome kako je "Večernjaku" prepričano iz dobro upućenih izvora.
Kompromis je, prema onome što je "Večernjak" saznao, ovakav. Doslovno se spominje Dejtonski sporazum. Spominje se i izborna reforma u BiH, kao nužnost koju treba dogovoriti i provesti. Konstitutivni narodi se ne spominju, tu je rezultat ovih pregovora u posljednji čas ostao neriješen.
Ranije je bila formulacija o dobrobiti građana, Hrvatska je tražila da se na tom mjestu spominje dobrobit konstitutivnih naroda i građana, a na kraju se ne spominju ni građani ni konstitutivni narodi.
Samit šefova država ili vlada 30 zemalja saveznica NATO-a završava danas poslijepodne, a očekuje se da će glavna simbolika samita biti povratak Amerike punim srcem i plućima u savez. Nakon predsjednika Donalda Trampa (Trump), koji je prije tri godine na samitu čak zaprijetio da bi mogao povući SAD iz NATO-a (i koji je također htio mijenjati nacrt deklaracije summita, ali su ga saradnici u tome sprečavali, upravo u strahu da ne napravi neku štetu), predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) vratio je Ameriku principu kolektivne obrane i shvaćanju da je sama Amerika snažnija sa saveznicima, bez obzira na povremena sitna razmimoilaženja.
Bajden želi iskoristiti današnji samit kako bi ojačao NATO i okrenuo ga prema budućnosti. Velika tema samita je odnos prema Kini kao o “sistemskom izazovu” na koji NATO saveznice žele odgovoriti koordinirano i s većom pažnjom nego dosad.
Bosna i Hercegovina u takvom kontekstu nije uopće među prioritetima. Iz hrvatske perspektive ove promjene teksta u zadnji čas možda jesu bitne, ali iz perspektive čitavog saveza i ostalih 29 zemalja to je nebitno jer se ovaj samit ne bavi sadržajno stanjem u Bosni i Hercegovini, samo se na njega kratko referira, piše Večernji list.
