FELJTON (XI DIO)

Kako su Tito i komunisti vratili državnost BiH

Komunistička partija predvodila antifašistički ustanak u Jugoslaviji. Pobjeda NOP-a direktno vodila i do vraćanja državnosti BiH

Danijal  Hadzovic
Piše: Danijal Hadzovic
  • Tito: Maršal Jugoslavije

    Tito: Maršal Jugoslavije

    Foto: Arhiv


Tokom Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina je bila glavno uporište jugoslavenskih partizana i centralna oblast narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije. Pokret koji je organizirala i vodila Komunistička partija Jugoslavije, koja je u Kraljevini Jugoslaviji djelovala u ilegali, zahvaljujući direktnoj podršci Sovjetskog saveza i brutalnosti fašističkog režima, brzo je postojao dominantna antifašistička snaga u zemlji.

Bihaćka republika

Bosna i Hercegovina je tokom okupacije Jugoslavije 1941. godine pripojena Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). Ustaše su stavile srpsko stanovništvo izvan zakona i započele progone i pokolje, što je veliki broj Srba navelo da se počnu masovno pridruživati partizanima te su na početku ustanka u BiH upravo oni činili okosnicu ovog pokreta.

Prvi masovni ustanak izbio je 27. jula 1941. kod Bosanskog Grahova i ubrzo se proširio Bosanskom krajinom. Bosna i Hercegovina je veći dio rata bila poprište najtežih bitaka i većine okupatorsko-kvislinških ofanziva, poput Kozare 1942., Neretve i Sutjeske 1943. i Drvara 1944. godine. U BiH su se tokom rata desili i politički događaji presudni za ustroj nove Jugoslavije, poput Prvog i Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Borbe za oslobođenje BiH započele su jula 1944., a završile su se 1. maja 1945. godine.

U ovom tekstu pažnju ćemo upravo svesti na političke događaje koji su vodili ka tome da se Bosni i Hercegovini, nakon nesretne epizode u Kraljevini Jugoslaviji, vrati državnost.

Od kraja juna do početka avgusta bio je izvršen pohod Grupe proleterskih brigada u Bosansku krajinu pod neposrednom komandom Vrhovnog štaba NOP-a.

Uništenjem okupatorsko-kvislinških garnizona u mnogim mjestima i razbijanjem glavnih četničkih formacija i uporišta, najveći dio teritorije zapadne i srednje Bosne bio je oslobođen i povezan s oslobođenom teritorijom u susjednim oblastima Hrvatske, što će biti uvod u organizaciju prve partizanske političke jedinice u BiH. Ova teritorija je proširivana do sredine januara 1942.

Nijemci su donijeli odluku o pokretanju operacije „Vajs“ za uništenje „Titove države“, kako je sam nazivao oslobođenu teritoriju s centrom u Bihaću. Oslanjajući se na izvojevane pobjede i stepen razvitka NOP-a u vrijeme Bihaćke republike, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije (CK KPJ) još odlučnije kreće u borbu za međunarodno priznanje NOP-a, što je bilo izraženo i osnivanjem AVNOJ-a i posebno prvom notom koju su Izvršni odbor AVNOJ-a i Vrhovni štab NOV-a i POJ uputili vladama sila antifašističke koalicije iz Bihaća januara 1943. godine.

Ljekar iz Bijeljine

To je dovelo do osnivanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) 26. i 27. novembra 1942. godine u Bihaću. AVNOJ je konstituiran kao općenarodno i općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP). U Proglasu AVNOJ-a narodima Jugoslavije poziva se na ratno djelovanje i promiče načelo federalizma. U skladu s odlukama AVNOJ-a, godinu kasnije održano je i Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. Završeno je 26. novembra u 4 sata ujutro.

Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 s pravom glasa. Na prvom zasjedanju ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH, u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i u inozemstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.

Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, „koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska“, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembra 1943.) Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, s dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

Odlukama ZAVNOBiH-a i voljom, prije svega, rukovodstva partije, s Titom i partijom na čelu, BiH je povratila svoju državnost nakon što je ona bila bezobzirno ukinuta tokom perioda Kraljevine Jugoslavije.

Odluke ZAVNOBiH-a i ostalih republičkih vijeća potvrđene su na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu 29. novembra 1943. godine, čime je definitivno odlučeno da će BiH biti ravnopravna jedinica u jugoslavenskoj državi. Kao glavne odluke, pored tačke da se Jugoslavija treba izgraditi na demokratskom principu kao državna zajednica ravnopravnih naroda, donesena je i odluka da se izbjegličkoj vladi u Londonu i kralju Petru II zabrani povratak u zemlju, da se AVNOJ konstituira kao zakonodavno i predstavničko tijelo Jugoslavije, da se Titu dodjeljuje titula „Maršal Jugoslavije“...

Konstituiranje BiH

  • Zasjedanje ZAVNOBIH-a

    Zasjedanje ZAVNOBIH-a

    Foto: Arhiv


 Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je od 30. juna do 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine donesena Deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:

- U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u povijesti Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodnooslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli izgrađivati svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u povijesti oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto odlučni da jednom zauvijek sahrane vjekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.

Nakon ulaska partizanskih trupa u Sarajevo 26. aprila 1945., sazvano je i Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a, koje je bilo posljednje ratno i uopće posljednje zasjedanje ovog tijela. Na Trećem zasjedanju u Sarajevu od 26. do 28. aprila 1945. ZAVNOBiH je bio pretvoren u Narodnu skupštinu i uspostavljena je prva Narodna vlada (Narodna Republika Bosna i Hercegovina).

Rezolucija ZAVNOBiH-a

- Narodi Bosne i Hercegovine stoljećima su živjeli zajedno, međusobno izmiješani i povezani zajedničkim interesima. Stoljećima je tuđin unosio sukobe i mržnju. Tu politiku mržnje i netrpeljivosti nastavile su u bivšoj Jugoslaviji sve protunarodne partije. U plamenu narodnooslobodilačke borbe brišu se tragovi zlosretne prošlosti i stvara se nerazrušivo bratstvo naroda Bosne i Hercegovine koji više neće dozvoliti da njihova domovina bude predmet borbe velikosrpske, velikohrvatske i muslimanske reakcije oko podjele vlasti - navodi se u Rezoluciji ZAVNOBiH-a.

Više o temi Josip Broz Tito

VANDALI
U Puli oštećen spomenik Titu
NA VRH

Podijeli članak na