Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u intervjuu za BUKA TV govorio je o mnogobrojnim aktualnim temama. 

Intervju je rađen tokom njegovog jučerašnjeg boravka u Banjoj Luci. 

Na pitanje urednika i voditelja Aleksandra Trifunovića o tome kako je Šmit u lošijem položaju od svojih prethodnika te je li mislio koristiti bonska ovlaštenja, Šmit je odgovorio:

- Neko mi je rekao, ako je zadatak lak, onda nije za tebe. Postoji izazov, kao neko ko poznaje ovu zemlju već 30 godina, iz vremena prije rata i poslije rata, kao zamjenik ministra odbrane u mojoj zemlji, znam da stvari ponekad idu jako sporo, ali postoji mogućnost da se stigne. Visoki predstavnik, kao i EUFOR, je bio i jeste institucija koju treba zamijeniti institucijama ove zemlje, ako bi se to desilo normalnim putem u narednim godinama. Međutim, sada je drugačija situacija zbog disfunkcionalnosti ove zemlje. Ovo me navodi, ne nazad u vrijeme Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown), već na vrijeme ozbiljnosti međunarodne zajednice da pokuša da doprinese funkcionalnosti države. Moja sredstva su poznata, imam stvari u ladici i, ako bude postojala potreba, neću isključiti priliku da izvučem bonska ovlaštenja iz ladice. Ali hajde da Ustavni sud donosi odluke o zakonskim pitanjima, a ne ja.

Diskusija o izvještaju

O onemogućavanju da se obrati u Vijeću sigurnosti UN-a te je li to znači da će biti uskraćen za potpunu podršku međunarodne zajednice u slučaju korišenja bonskih ovlaštenja, Šmit je rekao kako pretpostavlja da ima punu podršku, minus jedne. 

- Sada se stvari dešavaju tako da niko ne može da ne prihvati moj izvještaj, a dobra stvar je da ne trebamo dovesti EUFOR u nezgodnu situaciju, tako da moj izvještaj, koji je bio veoma iskren i otvoren vezano za situaciju, imam utisak da se o njemu više diskutovalo nego o bilo kojem izvještaju ranije. Samo opovrgavanje je mnogo puta znak slabosti. Ako neki političari, pogotovo jedan, svaki dan govore o onome što ne želi, kriveći druge, ja bih rekao molim vas pogledajte šta ljudi žele da znaju, a oni žele da vide sigurnu okolinu, a ne da se raspravlja o raspadu zemlje. Najbolja odluka je da nema rata - istaknuo je Šmit.

Na pitanje postoji li način da se obični ljudi, koji najviše ispaštaju zbog nefunkcionalnosti države, uključe u politički život, visoki predstavnik u BiH je rekao da je to ključno pitanje.

Šta bi bilo idealno

- Bio sam u Banjoj Luci i pitali su me da li je predsjednica RS odgovorila na moj poziv da se sastanemo. Nije, ali ključno pitanje je šta ljudi u RS misle. Ja radim na tome, ne samo da se čuju ljudi iz političkog života koje srećem, htio bih da to okrenemo da dođemo do neke građanske koalicije koja bi bila multietnička i koja ne kaže da bismo mi trebali nepoštovati pojedince bilo koje etničke pripadnosti, srpske, hrvatske ili bošnjačke. Mislim da imamo mnogo toga da uradimo. Neki ljudi misle da, ako se njih ne pita, da to neće biti konstruktivno. Ministrima u Njemačkoj sam rekao da neću slati mlade ljude u Njemačku. Oni žele da učestvuju u odlučivanju o običnim ljudima i to bi bilo idealno. Moramo to okrenuti na drugu stranu, nadam se da ću dobiti podršku. Moje iskustvo u 30 godina je - pitajte one kojih se to tiče, a ne samo one koji odlučuju o običnim ljudima i onda će oni dobiti moć - rekao je Šmit.

O podršci Njemačke i primjenjivanju iskustava u BiH, Šmit je kazao da je dobra vijest što je ostao u Evropi, jer je mentalitet uglavnom isti, samo su situacije drugačije.

- Ne mogu doći i reći ovo u Njemačkoj radimo ovako, ali sad dolazim sa drugim iskustvima. Bit ću skroman da prihvatim stvari, ali kao što je Konrad Adenauer rekao "stvari su jednostavne". Slijedim to što je on rekao, osnovno pitanje je da li doprinosite na pravi način rješavanju problema, a ne svom ličnom uzdizanju. Neki političari odaju utisak da više brinu o sebi, to je nešto što ja ne želim da radim. Iskoristit ću svoje iskustvo i pokušati primijeniti na ovu situaciju ovdje. Neću implementirati nešto što neće biti u interesu naroda u ovoj zemlji. Ja sam optimista da će nova vlada u Njemačkoj nastaviti da gleda na BiH kao na susjeda i moramo još učiti, jer tamo gdje nema pare i buke međunarodna zajednica misli da je sve savršeno, ja moram da podignem svijest da se ovdje stvari mijenjaju - istakao je Šmit.

Potrebna predanost

Na konstataciju novinara da je visoki predstavnik u jednom od intervjua rekao da je najveća vrijednost Dejtona što je zaustavio rat te do kada ćemo biti žrtve tako niskih očekivanja, jer i nakon 25 godina nama je glavno dostignuće to da se ne puca, Šmit je kazao da je istina da je najveće postignuće Dejtona da je zaustavljen rat.

- Što zahtijeva mnogo predanosti odgovornih ljudi u ovoj regiji, ali i u Evropi. Ali nešto ne radi onako kako smo očekivali u Dejtonu, Dejton bi bio dio prošlosti da to nije tako. Ne vidim da postoji opasnost od rata, upoznao sam sve susjedne zemlje, Beograd, Budimpeštu, Prištinu, Ljubljanu, Skoplje... svi imaju jednu ideju - hajde da uradimo sve da ne bude rata. I svi su bili veoma optimistični, ali ako govorimo o raspadu, znamo da bi raspad zemlje prouzrokovao mnogo tenzija. Moja poruka je - budite odgovorni, odgovorite na potrebe svog naroda, jer znam da je to možda i taktika, izbori su sljedeće godine, ali razmislite kako daleko želite da dovedete svoju zemlju, da bi se spriječilo da neko pravi bilo kakve avanture - rekao je visoki predstavnik u BiH.

O tome hoće li imati sagovornike u zvaničnim institucijama RS, Šmit je naglasio da to ne zavisi od njega, već o njegovim potencijalnim partnerima u razgovorima. 

Nije mi samo Inckov zakon otežao

- Relativno sam siguran da će vrijeme donijeti promjene, sada gospodin Dodik kaže da ne razgovara sa mnom. Da li da kažem koliko sam ja već puta razgovarao s njim prethodnih godina, nije prije dvije godine rekao da se neće sastajati sa mnom, nadam se da će ponovo promijeniti mišljenje. Treba biti precizan u tim razgovorima, ne treba postojati samo jedna pozicija da li neko želi da razgovara sa nekim, želim da razgovaram sa svima. Sačekat ćemo. Kad su izbori u pitanju, treba govoriti o programima, umjesto da vrijeđaš druge, moraš početi objašnjavati ono što planiraš da radiš - kazao je Šmit.

Naglasio je da je vrlo osjetljivo pitanje suočavanja s prošlošću u BiH, u čemu je upravo iskustvo Njemačke jako bitno.- Razumijem da treba razgovarati o Srebrenici i drugim mjestima, ljudi su patili, ranije Jasenovac, mjesta u Srbiji, Hrvatskoj, sva ta mjesta treba shvatiti kao mjesta koja nisu mjesta za političko pozicioniranje, već da se tu radi o posvećivanju žrtvama. Institut mora raditi i moram vidjeti, to nije Inckov zakon koji je samo za mene otežao ovu situaciju, vidio sam da je ovaj zakon pokazao da se o mnogim stvarima treba razgovarati, ne o pobjednicima i gubitnicima, znam da je ovo veoma komplikovano, ali kao neko ko dolazi iz zemlje koja je imala mnogo historijskih odnosa koji su uticali i na ovaj region, želim da zajedno radimo na ovome, bez ideje da ćemo mi isključiti bilo koju žrtvu da bude zaboravljena. Vidim ponekad da se mnogo priča o tome da je budućnost zaboravljena. Gledao sam film "Quo Vadis, Aida?", gdje mladi učenici stoje, igraju se, pjevaju i sve etničke grupe. Pitanje je šta ćemo reći ovim mladim ljudima, kakvu će oni imati budućnost, to ponekad nedostaje u ovoj zemlji - rekao je Šmit za BUKA TV podcast.