KORIDOR 5C

Probijena desna cijev tunela Vranduk

Dužina desne cijevi tunela na poddionici Vranduk-Ponirak je 312 metara, a radovi su počeli krajem marta ove godine

L. S.

23.11.2021

Dužina desne cijevi tunela je 312 metara - Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz

Prokopavanjem posljednjih metara stijene, u utorak je probijena desna strana tunela Vranduk na poddionici Vranduk - Ponirak autoputa na Koridoru 5C.

Dužina desne cijevi tunela Vranduk je 312 metara, a izvođač radova je konzorcij Azvirt L.L.C (Azerbajdžan) i Hering d.d. Široki Brijeg. Radovi na probijanju tunela počeli su krajem marta ove godine, a rađeno je u tri smjene.



Rađen prema novoj austrijskoj metodi

- Na ulazu u desnu tunelsku cijev geologija je bila složenija, dok se napredovanjem iskopa poboljšavala. Većina radova izvođena je u trećoj kategoriji s upotrebom mikroarmiranog betona. Paralelno su izvođeni radovi na pripremi finog izravnavajućeg mlaznog betona, temelja sekundarne obloge, a u lošijim kategorijama i podnožnog svoda. 

U lijevoj tunelskoj cijevi preostalo je 108 metara za iskopati od ukupne dužine 456 metara. Ovaj dvocijevni tunel rađen je prema novoj austrijskoj tunelskoj metodi (NATM) - saopćeno je iz JP "Autoceste Federacije BiH".

Nadzor nad izvođenjem radova obavlja konzorcij DRI upravljanje investicijama d.o.o. (Slovenija) - DIVEL d.o.o. Sarajevo, a sredstva za izgradnju osigurana su putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID).

Poddionica Vranduk - Ponirak dio je dionice Poprikuše - Zenica sjever (Donja Gračanica) koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Nemila - Vranduk i na jugu na poddionicu Ponirak - Vraca. Ukupna dužina poddionice prema projektu iznosi 5.3 kilometara.


Tehnologija konzolne gradnje

Od objekata na trasi izdvajaju se mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2, koji se izvode tehnologijom konzolne gradnje, i tunel Vranduk, te tri manja vijadukta.

Specifičnost trase je tlocrtno i visinski razdvojen lijevi i desni kolnik autoputa zbog činjenice da se autoput proteže kroz jako strme padine. Autoput se u većem dijelu nalazi u zasjeku zbog čega je isprojektiran značajan broj visokih potpornih zidova koji će se raditi tehnologijom armirane zemlje.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.