KOMENTIRAO IZJAVE ŽBANIĆ

Muharem Bazdulj: Uvjeren sam da će se "Quo vadis, Aida?" prikazati na RTS-u

Bazdulj ne misli da bi prikazivanje filma “Quo Vadis, Aida“ na RTS-u označilo kraj rata, pošto se kraj rata već desio u Dejtonu prije 26 godina

Muharem Bazdulj o izjavi Jasmile Žbanić. Arhiv

N. Aj. / Nova.rs

14.12.2021

Povodom izjave rediteljice Jasmile Žbanić da bi prikazivanje filma “Quo vadis, Aida?” na RTS-u značio kraj rata, i zahtjeva Regionalne akademije za razvoj demokratije da se najbolji evropski film za 2021, prikaže na javnom servisu, Nova.rs je kontaktirala direktora RTS-a Dragana Bujoševića i urednicu zabavnog programa te kuće Oliveru Kovačević, međutim, nisu dobili nikakav odgovor.

Pisac i član Upravnog odbora RTS-a Muharem Bazdulj, odgovorio je na pitanje Nove.rs u vezi sa konstatacijom Jasmile Žbanić, ali prvo se dotakao svoje uloge na RTS-u.

Pustiti u program

- Najprije jedna principijelna stvar. Odluke koje se tiče programa RTS-a ne spadaju u ingerencije Upravnog odbora. To je strašna zabluda i to je kao da pitate predsjednika nekog fudbalskog kluba zašto je šef stručnog štaba odlučio da u nekoj utakmici taktiku postavi ofanzivno ili defanzivno. Predsjednik bira trenera, ali taktiku bira trener. Tako i ovdje, UO bira direktora i urednike, ali im se ne miješa u posao. UO može da smjeni direktora, ali ne može da mu naredi da u program pusti ovaj ili onaj sadržaj. Stoga, odgovaram vam kao građanin, pisac, novinar, koji je, između ostalog, i član Upravnog odbora RTS-a - kazao je.

Bazdulj ne misli da bi prikazivanje filma “Quo Vadis, Aida“ na RTS-u označilo kraj rata, pošto se kraj rata već desio u Dejtonu prije 26 godina.

- Također, ja sam uvjeren da će u predstojećim sedmicama i mjesecima, film “Quo Vadis, Aida“ biti prikazan na RTS-u. Prošlogodišnji dobitnik nagrade Evropske filmske akademije (danski film „Još jedna runda“) prikazan je na RTS-u krajem aprila ove godine, pa bih barem sačekao kraj aprila iduće godine prije nego bih spekulisao o cenzuri - zaključio je Muharem Bazdulj.

Šta je bilo moguće

Dodaje da se "Beograd od ostalih glavnih gradova nekadašnjih jugoslovenskih republika razlikuje i po tome što je otvoren i da čuje stavove i vizije umjetnika i intelektualaca koji se drastično razlikuju od dominantne matrice u samom Beogradu".

- Ovdje je bilo moguće objaviti Mahmutćehajićevo „Andrićevstvo“, prikazivati filmove Bernard-Henrija Levyja, organizovati koncerte Dina Merlina ili Jasenka Houre, i tako dalje, i tome slično. Kad neka sarajevska izdavačka kuća objavi neku knjigu Petera Handkea, kad filmski festival u Zagrebu organizuje retrospektivu filmova Emira Kusturice uz autorovo prisustvo, kad na Ilidži (opet) nastupi Ceca, a u Velikoj Gorici Bora Đorđević, onda možemo da sjednemo i razgovaramo ko ne želi da se rat završi - rekao je Muharem Bazdulj.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.