DŽEFRI NAJS

Bivši tužilac Haškog tribunala: Milošević je poseban slučaj, za Putina lakše dokazati zločine

I bez suđenja je jasno da je ruska invazija nezakonita, rekao je on

Džefri Najs. ARHIV

A. O. / RSE

12.4.2022

Bivši tužilac Haškog tribunala Džefri Najs (Geoffrey Nice) u postupku protiv bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića govorio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazvši da je važno naglasiti da je napad Rusije na Ukrajinu od početka bio nezakonit i zločinački.

- Da bi se to utvrdilo nije potreban proces pred sudom za ratne zločine do koga možda nikada neće ni doći jer će svi potencijalni optuženi biti u Rusiji pod zaštitom njene vlasti - ističe Nice.

Kada je riječ o optužbama za genocid, Najs smatra da je to teže utvrditi te da bi trebalo dokazati motive i razmišljanja osobe o kojoj je riječ, u ovom slučaju ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Ratni zločini u Jugoslaviji

- Neki ljudi bi rekli da je njegovo ponašanje prirodno iracionalno zato što želi da naškodi članovima određene grupe, samo zato što njoj pripadaju. Na primjer, želi da ubija Ukrajince samo zato što su Ukrajinci, kao što neko nastoji da ubija muslimane samo zato što su muslimani - kaže Najs, dodajući da se prevelikim fokusom na to zanemaruju ostali motivi za rusku invaziju poput njenog teritorijalnog proširenja, odnosno povratka, kako se doživljava u Moskvi, njenih historijskih granica.

Na pitanje novinara RSE upitan je o tome da na osnovu njegovog iskustva u procesuiranju ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji i protiv Ujgura u Kini, pitanje je da li je moguće i kako podići optužnicu za ratne zločine, uključujući genocid, protiv ruskih snaga, kao i Vladimira Putina kao njihovog vrhovnog komandanta.

Najs odgovara da je to svakako zamašan poduhvat, ali ne nužno i težak. 

- Veoma je važno da Ukrajina i Ukrajinci shvate da podizanje optužnice i eventualno kasnije suđenje ne mora da traje godinama. Procesi pred Tribunalom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji su trajali dugo delimično i zbog toga što je to bio eksperimentalni sud, ali u slučaju Ukrajine nema nikakvog razloga da proces traje kao u slučaju bivše Jugoslavije. Ubrzo ću objasniti zašto bi suđenje trebalo da traje što kraće - rekao je on. 

Prikupljanje dokaza

- Optužnica se priprema prikupljanjem dokaza između ostalog i preko mobilnih telefona, jer ih svi koriste. Dakle, telefonima, kamerama jer su novinari prisutni na svim važnim tačkama sukoba. Zatim, tu su i izjave svjedoka. Ne treba se pridržavati apsurdnog pravila da svaki svjedok mora da se pojavi na sudu da bi dao iskaz koji bi se (odbrana) dovodio u pitanje. Na primer, majke čije su sinove na njihove oči ubili ruski vojnici nemaju razloga da lažu - govori on.

Nadalje ističe da kada je riječ o potvrđivanju dokaza o odgovornosti rukovodstva, u izvesnoj mjeri treba primjeniti logiku zdravog razuma. 

- U suštini vojnici čine ono što im narede komandiri na terenu, a njima naloži viša komanda. Na kraju dolazimo do Putina. U osnovi, vojnici na terenu rade ono što Putin želi. Bilo da im je to konkretno naložio, ili zato što zna da njegova armija posjeduje kulturu koja podrazumijeva takve postupke. Ako Putin želi da kaže, a važno je ukazati da do sada to nije uradio, da nijedan zločin nije počinjen – a bilo ih je što potvrđuju bezbrojne slike uništenih zgrada u kojima žive civili, leševa koji leže na ulicama – onda je mogao da tvrdi da je to djelo odmetnutih grupa van kontrole koje ne slijede njegove instrukcije. U tom slučaju bi trebalo da odmah povuče te grupacije u Moskvu i da im sudi. Da li je to učinio? Nije. Zašto? Jer te jedinice rade ono što Putin želi - nastavlja tužilac.

Slobodan Milošević. AGENCIJE

Putinove namjere

- Stoga se lako može zaključiti kakve su Putinove namjere kao i ostalih u vrhovnoj ruskoj komandi. Ne treba se zavaravati da se može doći do dokumenata, vojnih planova sa sastanaka vlade, vojske i službi bezbjednosti, a što bi lako potvrdilo dokaze do kojih bi se došlo. Inače, sasvim je jasno šta je istina – to je od početka bio nelegalni rat uključujući ratne zločine i došlo je vrijeme da odgovorni budu optuženi - kazao je Najs.

Ovom prilikom govorio je i o suđenju Slobodanu Miloševiću za koje je bilo teško pronaći dokaze da je davao direktna naređenja za određene vojne operacije koje su rezultirale ratnim zločinima. Upitan je da li to može biti problem i u slučaju utvrđivanja odgovornosti Putina.

- Milošević je poseban slučaj. Naime, u slučaju rata u Hrvatskoj i BiH, Srbija nije bila tehnički involvirana. Stoga je bilo teže dokazivati umješanost nekoga iz susjedne zemlje. Inače, to je dokazano. Na kraju je sudu predočeno mnoštvo dokumenata, uključujući stenograme i snimke sa sjednica Vrhovnog vojnog saveta (SR Jugoslavije) koji su precizno pokazali Miloševićevu umješanost u sve ključne događaje tokom rata. Ali, to je bilo teže dokazati, jer je Milošević nastojao da se drži po strani - kazao je Najs.

Dodao je da u slučaju Kosova, to je bilo znatno lakše, jer su u tamošnje događaje bile involvirane srpske trupe koje su bile pod neposrednom komandom rukovodstva u Beogradu, pa je bilo jednostavnije dokazati Miloševićevu odgovornost.

Napadi na civile i njihovu imovinu

Kada je riječ o Putinu on je lično javno naložio početak specijalne vojne operacije u Ukrajini, kako ju je nazvao.

- Da, također je javno iskazao teritorijalne aspiracije, zatim stav o jednom narodu (Rusi i Ukrajinci). Također, da ponovim, nije rekao da su zločine počinile odmetnute ruske snage, već su to uradile njegovi vojnici. Pogledajte slike srušenih zgrada prije nego što dođemo do slučaja željezničke stanice (Kramatorsk) i bolnice (Mariupolj). Da li su to slučajni promašaji raketa koje su ciljale "legitimne mete", mada se postavlja pitanje šta su legitimni ciljevi u ovom ratu. Napadi na civile i njihovu imovinu su ratni zločin - kazao je. 

Nije lako dokazati genocid u Ukrajini

Novinar RSE postavlja pitanje o konkretnim elementima eventualne optužnice, napad na civile i njihovu imovinu, tu je i upotreba zabranjenog oružja. Ima dokaza o ratnim zločinima u Buči, granatiranju pozorišta u Mariupolju, zatim u Borođanki, napadu na željezničku stanicu u Kramatorsku. Pitanje je bilo kako se oni mogu u pravnom smislu okvalifikovati.

- Počinjeno je dosta ratnih zločina u Ukrajini, pre svega zločina protiv čovječnosti. Genocid je još teži zločin. Međutim, da bi se on utvrdio, nužno je dokazati motive i razmišljanja osobe o kojoj je riječ, u ovom slučaju Putina. Neki ljudi bi rekli da je njegovo ponašanje prirodno iracionalno zato što želi da naškodi članovima određene grupe, samo zato što njoj pripadaju. Na primjer, želi da ubija Ukrajince samo zato što su Ukrajinci, kao što neko nastoji da ubija muslimane samo zato što su muslimani. Međutim, to treba dokazati da bi se tvrdilo da je riječ o genocidu - rekao je Najs.

Dodao je da, kako bi se bolje razumjelo, napad na kule bliznakinje u Njujorku nije bio genocid, iako se radilo o užasnom napadu. Ako bi neko bacio prljavu atomsku bombu na Prag, to ne bi bio genocid već nešto drugo.


- Međutim, važno je naglasiti da je napad Rusije na Ukrajinu od početka bio nezakonit i zločinački. Da bi se to utvrdilo nije potreban proces pred sudom za ratne zločine do koga možda nikada neće ni doći, jer će svi potencijalni optuženi biti u Rusiji pod zaštitom njene vlasti. Dakle, sa ili bez promjene režima možda nikada neće biti izručeni i suočiti sa sudskim postupkom - ističe on. 

Elementi genocida

- Ipak, da podsjetim da je nakon Nirnbeškom procesa, na kome je za manje godinu dana procesuirano više od 20-ak nacističkih vođa od kojih je većina obješena, sasvim je jasno utvrđeno šta je dobro, a šta zlo. Kada je riječ o Ukrajincima, oni su sjajni, moralno superiorni i treba samo tako da nastave. Mada mnogi političari ističu da je riječ o ratnim zločinima, potrebno je sačuvati i prezentirati dokaze, bilo pred sudom za ratne zločine ili na druge načine, učiniti ih dostupnim javnosti, koji bi jasno pokazali da je od početka u pitanju kriminalni poduhvat Rusije - navodi dalje. 

Upitan je  da li u dosadašnjem toku rata u Ukrajini ima elemenata genocida.

- Nisam siguran da li je smisleno govoriti o elementima genocida, jer su oni istovremeno i sastavni dio zločina protiv čovječnosti. Ubijanje ljudi, kao jedna od pet odrednica genocida, samo je početna osnova. Naime, postoje i drugi elementi koji su ključni, prije svega namjera ubijanja članova određene grupe samo zato što njoj pripadaju, bez postojanja drugih razloga. Stoga se postavlja pitanje - kako utvrditi da li je Putinova intencija da ubija Ukrajince samo zato što su Ukrajinci, kao što su nacisti eliminisali Jevreje samo zato što su Jevreji, što se tada inače nije tretiralo kao genocid već je tako definirano na Nirnbeškom procesu - kazao ej Najs. 

Vladimir Putin. AGENCIJE

Glavni cilj Rusije

- Međutim, nije lako dokazati postojanje namere da se ubijaju članovi određene grupe samo zbog pripadnosti njoj, jer niko to ne kaže javno, a pogotovo ne zapiše kao programski dokument. Do toga se može doći samo zaključivanjem na osnovu drugih dokaza. Ako se fokusiramo samo na argument da je genocid ubijanje članova jedne grupe samo zato što njoj pripadaju, time se zanemaruju ostali motivi za rusku invaziju kao što su njeno teritorijalno proširenje, odnosno povratak, kako se doživljava u Moskvi, njenih istorijskih granica. U tom slučaju bi moglo da se kaže da je to glavni cilj Rusije a ne ubijanje Ukrajinaca samo zato što su Ukrajinci. Tu onda nailaze teškoće. Stoga neki ljudi smatraju da insistiranje na terminu genocid samo komplikuje situaciju i tamo gde nema potrebe za to. Ima dosta argumenata za takav stav, pogotovo ako se ima u vidu kako je usvojena Konvencija o genocidu koju je inicirao Rafael Lemkin (Raphael Lemkin).

Upitan je i o tome da li ovo znači da u ovom trenutku nema dovoljno elemenata za podizanje optužnice za genocid u Ukrajini.

- Nisam to rekao, već da je teško to dokazati. Ubijanje ljudi, kao jedan od pet elemenata genocida, svakako je očigledno. Tu su vjerovatno i druge komponente genocida, ali dokazati nečije namjere da ubija ljude samo zato što pripadaju određenoj grupi – etničkoj ili drugoj – veoma je teško - kazao je Najs.

Na pitanje novinara RSE koji tip optužnice i eventualnog sudskog postupka je najrealističniji, odgovara kako je najlakše dokazati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. 

- Inače, kada je reč o genocidu, pred Međunarodnim sudom pravde, na kome se procesuiraju sporovi između država, na osnovu Konvencije o genocidu naložena je privremena mjera Rusiji da obustavi operacije. Taj postupak između Ukrajine i Rusije pred ovim sudom vjerovatno će se nastaviti i možda će Kijev mnogo kasnije uspjeti da dokaže da se radilo o genocidu - poručio je. 

Dovoljan broj dokaza

- Kada je riječ o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti oni se procesuiraju pred Međunarodnim krivičnim sudom. Vratio bih se na ono što sam već rekao o važnosti procesuiranja ratnih zločina i utvrđivanja dokaza o kriminalitetu države. Nije neophodno da se predoče svi dokazi tokom sudskog postupka za ratne zločine. Bitno je da se priloži dovoljno dokaza koji potvrđuju krivicu optuženog. Nismo to učinili u slučaju Miloševića. Sadam Husein (Saddam Hussein) je osuđen i pogubljen na osnovu veoma usko fokusirane optužnice, ali koja je bila dovoljna da dokaže njegovu krivicu - nastavlja on dalje. 

Novinar RSE govorio je o slučaju bivše Jugoslavije i Ruande je uspostavljen ad hoc tribunal, što nije moguće kada je riječ o Ukrajini zbog prava veta kojim raspolaže Rusija u Savetu bezbjednosti. Upitan je kako se može započeti procedura za eventualno procesuiranje zločina u ovom slučaju.

- Na Ukrajini je da nastavi sa postupkom protiv Rusije pred Međunarodnim sudom pravde. Kada je reč o Međunarodnim krivičnom sudu, inicijativa je na međunarodnoj zajednici. Glavni tužilac Karim Kan (Khan) je pokrenuo istragu skoro na početku rata u Ukrajini i može se pretpostaviti da je prikupio neke dokaze. Nažalost, zbog prava veta koje Rusija ima u Savetu bezbjednosti, Karim Kan ne može da podigne optužnicu za zločine izazvane agresivnim ratom, jer mora da je odobri ovo tijelo svjetske organizacije. Ukrajina s pravom traži da Ujedinjene nacije ukinu ovu suludu odredbu. To je kao kada bi Adolf Hitler imao 1944. pravo da glasa kome će se suditi 1946 - rekao je on.

Opasno odlaganje postupaka

- Također, jedan od nedostataka ovog suda je što ne može da privede osumnjičene, jer ne raspolaže sopstvenim policijskim snagama. Stoga je možda vrijeme da Ukrajina iskoristi svoju snažnu moralnu poziciju te da istovremeno Karim Kan predoči Ujedinjenim nacijama da ako žele da ovo bude efikasno suđenje za ratne zločine, onda treba da se osigura izručenje određenih ljudi. Istovremeno, ekonomske sankcije su se već pokazale moćnim sredstvom i trebalo bi da ostanu na snazi sve dok optuženi ne budu izručeni. Ukoliko se to ne učini, ponoviće se suluda situacija sa procesima za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji kada se decenijama odlagalo izručenje Ratka Mladića i Radovana Karadžića - kazao je on.

Dodao je kako je veoma je opasno odlagati postupke za ratne zločine što pokazuje slučaj Bosne i Hercegovine, jer je nastavljena debata u kojoj se potežu razni argumenti tipa – da BiH možda nije toliko nevina, odnosno Srbija kriva, kao što se tvrdi.

Dakle, ako međunarodna zajednica ne bude istrajavala na sankcijama, već popusti zbog interesa da se uvozi ruski gas i nafta, okrivljeni za ratne zločine nikada neće biti izručeni i neće biti sudskih postupaka. Ostatak pročitajte na LINKU

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.