VELIKA BORBA

Otac "prvog" Bosanca u Sarajevu za "Avaz": Ne znaju razliku između nacionalne i etničke pripadnosti

Etnonacionalnim strankama na vlasti ne odgovara ništa zajedničko što se promoviše u društvu, a tako ni ova odrednica Bosanac, rekao je Kemal Šalaka

Kemal i Faruk Šalaka. FACEBOOk

Piše: Sedin Spahić

7.5.2022

U Bosni i Hercegovini je teško biti Bosanac. Tome najbolje svjedoči priča Kemala i njegovog sina Faruka Šalake. U određenim gradovima postoji praksa izražavanja nacionalnosti u matičnim listovima, a od 2015. godine ta praksa postoji u Sarajevu (nije obavezujuća), a nakon duge borbe Kemal Šalaka je uspio da kod svog sina Faruka upiše Bosanac kao nacionalnost.

- 2015. godine smo dobili Faruka i onda je bilo potrebno izvaditi svu potrebnu papirologiju. Otišao sam u matični ured u Općini Centar, gdje su tek počeli da upisuju nacionalnost djeteta. Pitala me je službenica da li želim da se izjasnim o nacionalnosti djeteta, jer to nije obavezno. Prihvatio sam, upisao sam Bosanac i rekli su da ne može. Pitao sam "Kako u Bosni ne može Bosanac?" - počeo je Kemal.

Nepostojeći član Ustava BiH

Kako kaže, u početku mu je bilo smiješno dok ga nije iznerviralo. 

- Pitao sam ih šta može? Rekli su: "Može Bošnjak, može Srbin, može Hrvat, može Ostali". Rekao sam im: "Gospođo, to nije nacionalna nego etnička pripadnost". Njoj to nije bilo jasno, pa sam je pitao zna li razliku između nacionalne i etničke pripadnosti. Odgovorila je da ne zna, ali da zna da ne može tako. Onda sam tražio nadređenu osobu toj službenici. I nadređena osoba mi je rekla da ne mogu upisati, pozivajući se na nepostojeći član Ustava BiH - rekao je.

Kako kaže, onda su pokušali da uzmu papir o nacionalnosti, kao da ih nije ni predao, što ga je iznerviralo, nakon čega je izbačen iz Općine.

Devet mjeseci borbe

- Zvao sam raju koju poznajem a u politici je, pa sam ih pitao, a ni njima nije bila jasna ta praksa. Onda sam ispričao priču jednoj novinarki i ona je objavila tu priču, pa se onda preko nje došlo do advokata Nedima Ademovića. On je pristao da me pro bono zastupa. Devet mjeseci je trajala ta borba među službama, dok advokat nije dobio papir da ja imam pravo upisati Bosanac kao nacionalnost. U početku sam dijete morao upisati u papire, pa sam u početku stavio da se ne želi izjasniti, a poslije sam to prepravio - pojasnio je.

U mnogim općinama i gradovima se djeca još uvijek ne mogu izjasniti onako kako je Kemal to htio za svog sina, a Kemal ima i mišljenje o tome:

- Etnonacionalnim strankama na vlasti ne odgovara ništa zajedničko što se promoviše u društvu, a tako ni ova odrednica Bosanac - zaključila je.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.