POLOŽENO CVIJEĆE

Obilježena 29. godišnjica zatvaranja logora "heliodrom"

Svaki logoraš ovaj dan doživljava emotivno, jer smatramo da je to ponovo rađanje, kazao je Hajdarević

Udruženje logoraša Mostar danas je obilježilo 29. godišnjicu zatvaranja logora. Fena

FENA

19.3.2023

Udruženje logoraša Mostar danas je obilježilo 29. godišnjicu zatvaranja logora HRHB na prostoru „heliodroma“u mostarskom naselju Rodoč.

Za razliku od ranijih godina, logoraši su na mjestu svog nekadašnjeg mučilišta, imali priliku položiti cvijeće i prisjetiti se svih strahota koje su proživjeli.

Raspuštanje logora

Emir Hajdarević, predsjednik Udruženja logoraša Mostar koji je u logorima HZHB Heliodrom, Dretelj, Vojno i Sovići proveo 309 dana, kazao je u izjavi za medije kako se na današnji dan obilježava početak raspuštanja logora na ovim prostorima.

Pritom je napomenuo kako je kroz spomenuti logor, prema trenutno raspoloživim podacima, prošlo više od 10.000 ljudi iz Mostara i ostalih dijelova BiH.

Također, prema podacima logoraša, 54 osobe se vode kao stradale u ovom logoru, tačnije one su ili ubijene na prvim crtama ratišta ili u logorima.

Ponovo rađanje

- Svaki logoraš ovaj dan doživljava emotivno, jer smatramo da je to ponovo rađanje, ponovno doživljavanje slobode. Morate znati da je ova žica kroz koju smo prošli, granica slobode i kad gledate prema žici vidite tu granicu, i to je najveća moguća kazna za čovjeka koji provodi vrijeme u logoru, ali bez ikakve osude i valjanog zakonskog razloga da bude zadržan tu – kazao je Hajdarević.

Nisu se vraćali

Amer Đulić, predsjednik logoraša Stolac, inače i maloljetni zatvorenik logora "heliodrom", koji je prije dolaska u taj logor boravio u njih tri - Koštana bolnica, Dretelj i Gabela, kazao je kako je u logorima proveo 233 dana.

- Ovaj je logor bio poseban po tome što se svakodnevno ginulo i odvodilo ljude koji se nisu vraćali. Često je bilo situacija da odavde krenu tri kamiona, a da se vrati samo jedan. Jedan dio ljudi pogine, jedan bude ranjen, jedan pobjegne i slično. Jednostavno, vrlo mali broj ljudi bi se vraćao – naglasio je Đulić.

Rekao je i to da je tada, kao i svako drugo dijete, imao samo jedan san, a to je da cijeli dan provede u igri, ali njegova je stvarnost bila drugačija i umjesto u igri sa svojim vršnjacima, on je svoju punoljetnost proveo u logoru, sanjajući o slobodi.

Cilj logoraša

Pored toga, naglasio je da je cilj logoraša da na ovom mjestu postave spomen-ploču u znak sjećanja na sve ono što se na "heliodromu" događalo u proteklom razdoblju.

- Prošlo je 29 godina od dana kada je počeo proces zatvaranja logora, a da mi logoraši nemamo pravo da obilježimo mjesta svog stradanja. Smatramo da je došao kraj tim neljudskim i necivilizacijskim metodama izvrtanja historijskih činjenica koje su presuđene na Međunarodnom sudu u Hagu i domaćim sudovima, te je krajnje vrijeme da se ovakva mjesta u cijeloj Bosni i Hercegovini obilježe kako bi bila opomena generacijama koje dolaze iza nas - naveli su ranije u svom saopćenju iz Udruženja logoraša Mostar.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.