MODERNA TEHNOLOGIJA

Almir Badnjević za "Avaz" o umjetnoj inteligenciji u BiH: Naši građani ne vjeruju ni u šta

Zdravstveni radnici vjerovatno nisu ni svjesni da već godinama koriste umjetnu inteligenciju

Badnjević: Algoritmi umjetne inteligencije neophodni su da se koriste za obradu velikih podataka. Printscreen

Nerma Ajnadžić

23.4.2023

Umjetna inteligencija (AI) prisutna je u skoro svim sferama naših života, samo se u Bosni i Hercegovini nešto slabije o tome govori. Mladi i ambiciozni prof. dr. Almir Badnjević (36), direktor firme „Verlab“, nedavno je završio svoj dvogodišnji mandat na poziciji istaknutog predavača u IEEE (The Institute of Electrical and Electronics Engineers) iz oblasti medicinskih uređaja i vještačke inteligencije.

Konačna dijagnoza

Tokom te dvije godine održao je predavanja u 25 zemalja na pet kontinenata, a za „Dnevni avaz“ govorio je o značaju umjetne inteligencije u medicini, koliko je ustvari već zastupljena te gdje je Bosna i Hercegovina kada je riječ o primjenjivanju moderne tehnologije.

- Znate kako kažu: „Svijet je knjiga, a oni koji ne putuju, uvijek čitaju samo jednu stranicu.“ Stoga mogu reći da sam „pročitao“ dosta stranica posljednjih godina te da me za svaku stranicu, odnosno državu vežu lijepe uspomene, iskustva, prijateljstva i saradnje koje traju i danas - kazao je Badnjević o dvogodišnjem iskustvu u svojstvu predavača.

Istakao je da je umjetna inteligencija nezaobilazni alat savremene medicine.

- Ugrađena je u različite zdravstvene sisteme, od prijema i obrade pacijenta, preko dijagnostike i terapije, pa sve do operativnih zahvata. Jednostavno, algoritmi umjetne inteligencije su neophodni da se koriste za obradu velikih podataka koji se generiraju na svakom koraku od prijema, pa sve do konačne dijagnoze. Zdravstveni radnici vjerovatno nisu ni svjesni da već godinama koriste umjetnu inteligenciju u svom svakodnevnom radu - rekao je Badnjević.

Naglasio je da se umjetna inteligencija danas u zdravstvu može koristiti u različitim oblicima.

- Naprimjer, u administraciji zdravstvenih ustanova (od prijema pacijenta, obrade informacija, generiranja izvještaja...), u javnom zdravstvu (prilikom analiziranja i obrade podataka iz različitih registara – dijabetes, COVID-19, DNA...), u medicinskim istraživanjima (pronalazak novih lijekova, analiza slika ćelijskih promjena, analiza CT i MRI slika...), na univerzitetima prilikom treninga, odnosno edukacije studenata (uputstvo studentima kako da obavljaju neke operativne zahvate, proračuni efikasnosti treninga studenata, procjene...), podrška zdravstvenim radnicima (procjene prioritetnih pacijenata na osnovu svih ulaznih parametara), kod samih pacijenata (primjenom tzv. Chatbot – koji mogu da provjere simptome pacijenata, pruže im različite informacije...), u telemedicini (mjerenje, praćenje i upozoravanje na daljinu o stanju pacijenata), u dijagnostici pacijenata (klasifikacija/dijagnostika različitih stanja pacijenata, predikacija odnosno prognoza budućih stanja pacijenata – razvoja bolesti...), pri operativnim zahvatima (različite AI videosimulacije koje daju upute i predlažu načine operativnih zahvata u odnosu na postojeće stanje konkretnog pacijenta), personalizirana medicina, koja je u mnogim državama već realnost, a za sve ostale budućnost - naglasio je Badnjević.

Cilj političara

Digitalna pismenost građana Bosne i Hercegovine svakako je na nezavidnom nivou, pa zaostajemo i kada je umjetna inteligencija u pitanju. Uzrok svega toga Banjević vidi u politici.

- Obični građani u Bosni i Hercegovini imaju jedan drugi problem. Naime, pod utjecajem konstantnog laganja i obećavanja ostvaren je cilj da narod ne samo da više ne vjeruje u sve te laži već ne vjeruje ni u šta, čak ni u istine zasnovane na dokazima. Takvom narodu nije oduzet kapacitet za bilo kakvu akciju, već kapacitet i da misli i da sudi. S takvim narodom možete da radite šta hoćete. To je i bio cilj mnogih političara i mora im se priznati da su uspjeli, jer lakoća kojom određena mišljenja postaju opća proizlazi iz nesposobnosti većine ljudi da stvore vlastito mišljenje zasnovano na vlastitom razmišljanju. To je prepoznato i uveliko se koristi - iskren je Badnjević.

O upotrebi AI u medicini u našoj državi kaže da ne samo da se rješenja umjetne inteligencije koriste u BiH nego se upravo ovdje i razvijaju.

- Samo u naučnoistraživačkom institutu „Verlab“ su kroz različite međunarodne projekte razvijene AI aplikacije za predikciju i klasifikaciju bolesti poput astme, HOBP-a, dijabetesa, bronhitisa... Možemo se pohvaliti i da smo svjetski lideri u razvoju rješenja zasnovanih na AI algoritmima koji se koriste za upravljanje održavanjem medicinskih uređaja te predikcijom kvarova medicinskih aparata - naglasio je Badnjević.

Badnjević je prvi bh. doktor nauka iz oblasti bioinžinjeringa, a stalno stremi novim uspjesima i samim tim na najbolji način promovira svoju domovinu. No, na pitanje da li bi svoj život započeo van BiH, jer sigurno ima ponuda i prilika za to, Badnjević je odgovorio:

- Osnivanjem naučnoistraživačkog instituta „Verlab“ za medicinske uređaje, vještačku inteligenciju i biomedicinski inžinjering moja misija je da napravimo jedan svjetski poznat institut u kojem će raditi svi oni najbolji bh. naučnici i stručnjaci, te razvijati rješenja za cijeli svijet. Na taj način ćemo omogućiti mladim ljudima da ne napuštaju našu državu, da rade na međunarodnim projektima i istraživanjima te imaju primanja kao i njihove kolege u Njemačkoj ili Švicarskoj. Uvjeren sam da smo na dobrom putu, jer smo za godinu postojanja napisali i aplicirali veliki broj projektnih aplikacija te ostvarili saradnju s najboljim i najpoznatijim evropskim institucijama. Danas „Verlab” broji 15 izuzetno talentiranih i vrijednih mladi ljudi, doktora nauka ili studenata doktorskih studija, a za nekih pet godina očekujem da će taj broj biti iznad 50. Mislim da sam vam ovim rekao šta mislim o odlasku iz BiH.

Roboti umjesto ljudi

Kako se savremena tehnologija počela ubrzano razvijati, tako smo sve češće svi mogli čuti da će roboti zamijeniti ljude u nekim branšama, kad-tad. A Badnjević o tome kaže:

- Sasvim sigurno da AI ima veliki potencijal da nađe svoju primjenu u oblastima poput prijevoza (autonomna vozila koja se već razvijaju u kompanijama poput “Googlea”, GM, “Tesle”...), obrazovanja (primjena različitih robota koji imaju pristup ogromnim bazama podataka), zdravstva, kućanskih poslova, policije (sjetite se filma „Robocop“), istraživanja svemira (NASA uveliko koristi AI za ove svrhe), ratova i mnogih drugih oblasti.

Neznanje opasno po društvo

Badnjević je svjestan da AI može imati i „loše strane“.

- Kako čovjek koji nema dovoljno znanja može biti opasan po društvo, tako i AI algoritmi koji nisu dovoljno istrenirani i validirani mogu ponuditi neprecizne, odnosno netačne instrukcije i/ili informacije. Što je algoritam više istreniran i testiran/validiran, na što većem broju realnih situacija, tačnije slučajeva, to su njegova efikasnost i tačnost veće. Danas možete pročitati veliki broj članaka o primjeni AI u gotovo svim oblastima, koji u laboratorijskim i kontroliranim uvjetima imaju efikasnost od čak 99 posto, međutim, u realnim uvjetima to je vrlo često dosta drugačije. Svakako treba biti dosta pažljiv - naglasio je Badnjević.

Dodao je da je siguran da će konstantni rad i trud ubrzo početi donositi i ozbiljne rezultate.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.