Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Izvještaj o pregovorima za zaključivanje Sporazuma o ekonomskoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Koreje.
Zaključivanjem Sporazuma kreira se pravni okvir za institucionalnu saradnju dviju država radi širenja i diverzifikacije obostrano korisne ekonomske saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. Saradnja će, između ostalog, uključivati ispitivanje razvitka i perspektive bilateralnih ekonomskih odnosa, istraživanje mogućnosti zajedničkog pristupa tržištima trećih zemalja i poticanje saradnje između ekonomskih operatera.
Prijedlog sporazuma o ekonomskoj saradnji između BiH i Republike Koreje će biti dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika, u ime Bosne i Hercegovine, predložen je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Nova odluka o formiranju Vijeća za osobe s invaliditetom BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, donijelo je Odluku o formiranju Vijeća za osobe s invaliditetom Bosne i Hercegovine, uz korekciju na sjednici.
Riječ je o novoj odluci kojom će se zamijeniti stara iz 2011. godine, kada je formirano Vijeće za osobe s invaliditetom BiH, kao stručno, savjetodavno, interresorno i koordinirajuće tijelo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Novom odlukom propisano je da Vijeće za osobe s invaliditetom BiH broji 30 članova, i čine ga predstavnici mjerodavnih državnih, entitetskih i institucija Brčko distrikta BiH, kao i predstavnici triju saveza/udruga osoba s invaliditetom iz Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. Time je proširen sastav ovog vijeća predstavnicima nadležnih tijela za evropske integracije te za obrazovanje i nauku Federacije BiH i Republike Srpske.
Vijeće je, između ostalog, mjerodavno za promoviranje ljudskih prava osoba s invaliditetom, iniciranje i aktivno sudjelovanje u izradi, donošenju i monitoringu strateških akcijskih, planskih, zakonskih i podzakonskih dokumenata u ovoj oblasti te za koordiniranje akivnosti između nadležnih tijela i institucija u BiH, odnosno ostvarivanje saradnje s međunarodnim, vladinim i nevladinim organizacijama u ovoj oblasti.
Pokrenuta procedura za imenovanje komisije za izbjeglice i raseljene osobe
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o imenovanju komisije za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine, koju će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dostaviti Predsjedništvu BiH, nadležnom za njeno donošenje.
Komisija broji devet članova, po tri predstavnika svakog od konstitutivnih naroda, među kojima su državni ministar za ljudska prava i izbjeglice i još tri predstavnika Vijeća ministara BiH te po dva predstavnika vlada entiteta i jedan Brčko distrikta BiH.
Među nadležnostima ove komisije, koje su propisane Zakonom o izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine i raseljenim osobama u BiH, jesu odobravanje i finansijski nadzor projekata rekonstrukcije i povratka koje dostavlja Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH te odobravanje zajedničkih projekata, koji će se realizirati putem Fonda za povratak.
Rast ukupne vanjskotrgovine razmjene u prvom kvartalu ove godine
Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene BiH za period I - III 2023. godine, čiji je predlagač Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u ovom periodu je iznosila 10,94 milijarde KM. Vrijednost izvezene robe bila je 4,40 milijardi KM, a uvezene robe 6,54 milijarde KM, što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 2,14 milijardi KM.
Glavne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene za prvi kvartal 2023. godine u odnosu na isti period 2022. godine bile su rast ukupne vanjskotrgovine razmjene (3,27%), rast uvoza (3,82%), rast izvoza (2,46%), te rast vanjskotrgovinskog deficita (6,74%). U istom periodu pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 0,89% i iznosi 67,25%.
Glavni vanjskotrgovinski partner BiH je i dalje Evropska unija, koja u ukupnom opsegu robne razmjene sudjeluje sa 65,3%, zatim zemlje potpisnice sporazuma CEFTA 2006 s 14,4%, dok ostale zemlje sudjeluju s 20,3%.
Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom imamo s: Austrijom (180,27%), Hrvatskom (132,22%), Slovenijom (131,84%), Njemačkom (91,85%), te Srbijom (87,57%).
Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu 2023. godine najviše izvozila u: Hrvatsku (701,50 miliona KM), Njemačku (701,17 miliona KM), Srbiju (572,26 miliona KM), Austriju (444,72 miliona KM), te u Italiju (380,78 miliona KM).
Istovremeno je BiH najviše uvozila iz: Italije (895,97 miliona KM), Njemačke (763,39 miliona KM), Srbije (653,46 miliona KM), Kine (548,55 miliona KM), te iz Hrvatske (530,56 miliona KM).
Povećati opseg korištenja TAIEX pomoći EU
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine o korištenju TAIEX instrumenta pomoći Evropske unije u Bosni i Hercegovini za period 1. januar - 31. decembar 2022. godine.
Informaciju prati set zaključaka kojima se želi unaprijediti i povećati opseg korištenja ovog instrumenta pomoći u skladu s preporukama iz Izvještaja Evropske komisije o BiH za 2022. godinu.
Bosni i Hercegovini je u prošloj godini odobreno 14 aplikacija od 23 podnesene najviše u oblastima pravde, slobode i sigurnosti, slobode kretanja roba, prometa te zaštite potrošača.
Prema Izvještaju Evropske komisije o iskorištenosti ТАIЕХ-а u prošloj godini, Аlbaniji su odobrene 23 aplikacije, Cгnoj Gori 45, Sjеvernoj Makedoniji 30 i Republici Srbiji 19 aplikacija.
Kako bi se unaprijedilo korištenje ovog instrumenta pomoći, Direkcija za evropske integracije je prošle godine sačinila Uputstvo za popunjavanje TAIEX aplikacije koje je objavljeno na njenoj službenoj web-stranici.
Perspektive za BiH 2023.-2026.
Vijeće ministara BiH primilo je k znanju Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu 2023.-2026. godine.
Prema projekcijama DEP-a, u periodu 2023.- 026. godine u BiH se može očekivati ekonomski rast s prosječnom stopom od blizu 3% na godišnjem nivou.
Glavna poluga ovog rasta trebala bi biti domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i u manjoj mjeri investicija.
Kretanja u okviru industrijske proizvodnje u BiH će, pored ekonomskih trendova u okruženju, ovisiti i o provedbi reformskih mjera na unapređenju poslovnog ambijenta. Pod uvjetom realiziranja eksternih i internih pretpostavki, projekcija DEP-a je da bi BiH u periodu 2023.-2026. godine mogla ostvarivati prosječne godišnje stope rasta fizičkog opsega industrijske proizvodnje od 2,2% do 4,8%.
U 2023. godini se očekuje rast broja uposlenih, ali po nešto sporijoj stopi u odnosu na prethodnu godinu (1,6%). Rast prosječne neto plaće bi mogao iznositi približno 11% u odnosu na isti period prošle godine. Uz povoljniju poslovnu klimu, kako u BiH, tako i u okruženju i zemljama EU, u periodu 2024.-2026. godine očekuje se povećanje broja uposlenih za gotovo 1,7%.
Uzimajući u obzir kretanje cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu i projekcije inflacije u EU te stabilne cijene komunalija u BiH, DEP procjenjuje da bi inflacija u BiH u 2024. godini mogla iznositi 3,1%, odnosno 2,2% u 2025. godini i 1,9% u 2026. godini.
Pozitivni učinci odluke o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Izvještaj o primjeni i učincima Odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31. 12. 2022. godine.
Od stupanja na snagu Zakona o carinskoj tarifi, Vijeće ministara BiH je donijelo 11 odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba.
Robe koje su obuhvaćene ovim odlukama su materijali i sirovine - repromaterijali koje koriste domaći proizvođači u vlastitoj proizvodnji, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvaliteti potrebnoj za proizvodnju gotovih proizvoda, što je osnovni kriterij za uvrštavanje na popis roba koji se utvrđuje svake godine.
Ovim odlukama je omogućeno povoljnije i konkurentnije poslovanje privrednih subjekata iz područja tekstilne i industrije kože i obuće, hemijske, metalske i elektroindustrije, kao i grafičke, prehrambene, drvoprerađivačke i industrije namještaja.
U Izvještaju se navodi da je primjena Odluke polučila mnoge pozitivne učinke u smislu ulaganja, povećanja broja uposlenih, cjenovne konkurentnosti, povećanja opsega proizvodnje i izvoza, te drugih ekonomskih pokazatelja.
Podaci korisnika Odluke pokazuju kako je njena primjena rezultirala s 1.176 novouposlenih radnika, ulaganja su dostigla iznos od gotovo 105.557.000 KM, a ostvaren je prihod od najmanje 1.148.583,892 KM. Rast prihoda firmi iznosio je najmanje 335.424.036,40 KM, a većina je imala rast broja uposlenih, proizvodnje, prihoda i izvoza.
Osim smanjenja troškova repromaterijala, primjena Odluke je utjecala na diversifikaciju lanaca snabdijevanja i osiguravanje stabilnosti poslovanja uz jednake uvjete snabdijevanja iz zemalja s kojima Bosna i Hercegovina nema potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.
Saniranje posljedica u poplavljenim područjima u BiH
Vijeće ministara BiH upoznato je sa Zaključkom 20. i zaključcima 21. sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, održanim 12. 6. i 15. 6. 2023. godine, koji se odnose na sanaciju šteta izazvanih olujnim nevremenom i poplavama u više općine i gradova u BiH.
Ranije je Vijeće ministara BiH izdvojilo milion KM za saniranje šteta izazvanim poplavama u BiH.
Zaključeno je kako je nužan prijedlog odluke Ministarstva sigurnosti BiH uz obavezan stav Ministarstva finansija i trezora BiH o stanju tekuće budžetske rezerve.
Imenovanja
Vijeće ministara BiH upoznato je s rang-listom uspješnih kandidata zа izbor direktora Agencije za policijsku podršku BiH i za direktora imenovalo najbolje rangiranog kandidata Еnvera Наdžiahmetovića nakon završene procedure javnog konkursa.
Rješenje o imenovanju stupa na snagu danom danošenja, a primjenjuje se dan nakon objave u "Službenom glasniku BiH".
Istovremeno je dužnosti direktora razriješen Husein Nanić zbog isteka mandata. Rješenje o razrješenju stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od dana objave u "Službenom glasniku BiH".
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, imenovalo je Alena Huskovića za vršitelja dužnosti zamjenika direktora Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja Bosne i Hercegovine do okončanja konkursne procedure, a najduže na mandatno razdoblje od tri mjeseca, s primjenom rješenja od 1. jula 2023. godine.
Bezvizni režim za državljane Saudijske Arabije tokom turističke sezone u BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, donijelo je jednoglasno Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o vizama.
Ovom odlukom privremeno se ukida vizni režim državljanima Kraljevine Saudijske Arabije, koji će u BiH boraviti u turističkoj, kraćoj poslovnoj ili privatnoj posjeti u periodu od 7. jula do 1. oktobra 2023. godine. Dužina boravka u BiH po ovom osnovu je 30 dana.
Na ovaj način Vijeće ministara BiH dodatno nastoji pružiti podršku privrednom sektoru i povećati turističku posjećenost Bosni i Hercegovini.
Istovremeno će za državljane Kraljevine Bahrein od 1. 9. 2023. godine biti uveden vizni režim zbog usklađivanja vizne politike Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, o čemu će blagovremeno biti obaviještena Kraljevina Bahrein.
Nema konsenzusa o danu žalosti u BiH
Vijeće ministara BiH nije postiglo konsenzus za donošenje odluke o proglašenju 11. jula danom žalosti u Bosni i Hercegovini, a koju je predložio zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Zukan Helez.
