NA DANAŠNJI DAN

Mustafa Ejubović - Šejh Jujo: 316. godišnjica smrti bh. pisca

Upamćen je i po svojoj skromnosti, jer se nije uzdizao ni nad jednim čovjekom

Mustafa Ejubović – Šejh Jujo. modos.ba

16.7.2023

Na današnji dan 1707. godine, preminuo je Mustafa Ejubović – Šejh Jujo, jedna od najmarkantnijih ličnosti, te najvećih pisaca Bosne i Hercegovine na prelazu iz 17. u 18. vijek. Izučavao je pravo, književnost, gramatiku, akaid i tefsir, filozofiju i astronomiju. Pisao je na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.

Šejh Jujo rođen je 1650. godine u Mostaru, gdje je učio pripravne nauke, a zatim pohađao medresu. Na dalje školovanje, 1677. godine, odlazi u Istanbul, na čuveni Univerzitet “Sahn-i Seman”. Nakon četiri godine je diplomirao, ali je u Istanbulu ostao još 11 godina. Prema pisanju historičara, kada mu je ponuđeno da bude savjetnik sultana, on je odbio, rekavši: „Osjećam blagi povjetarac Svemilosnog, dolazi iz Hercegovine i nemam snage da odolim zovu rodne grude koja teško podnosi nedaće”. Vratio se i bio muftija u rodnom gradu Mostaru.

“Znanje morate sticati iz žive riječi ljudi”

Svoju biografiju Šejh Jujo je sam napisao, navodeći svojih 26 djela, ali utvrđeno je da je napisao i izučavao 42 djela. I danas se prepričavaju njegove mudrosti, a jedna od njih je: „Znanje morate sticati iz žive riječi ljudi, jer čovjek pamti najljepše od onoga što je čuo, a govori najljepše od onoga što je zapamtio”.

Upamćen je i po svojoj skromnosti, jer se nije uzdizao ni nad jednim čovjekom, lično je posluživao u učionici u kojoj je podučavao učenike, u njoj ložio vatru, palio svjetiljku i sam je čistio. Svojim načinom života Šejh Jujo je postao predmet legendi koje žive i danas, 316 godina nakon njegove smrti. 

Mišo Kovač. dugopolje.org

Rođen Mišo Kovač

Mišo Kovač, jedan od najboljih interpretatora zabavne muzike, ne samo Hrvatske i regije nego i šire, rođen je 16. jula 1941. godine u Šibeniku.

Osim muzike, bio je talentiran i za fudbal pa je u mladosti igrao u juniorskoj selekciji NK Šibenik. Prvi muzički uspjeh postigao je 1959. godine, pobijedivši na festivalu Prvi glas Šibenika.

Bosanskohercegovačka legenda sevdaha Himzo Polovina pomogao mu je da u “Jugotonu” snimi svoj prvi singl “Ne mogu prestati da te volim”, te odmah potom, 1964. godine, objavi i prvu ploču.

Pet puta pjevač godine

Pjema “Ti se nećeš vratiti”, koju je Mišo izveo na Šlageru sezone u Sarajevu, 1969. godine, vinula ga je u tadašnji estradni vrh. Uspjeh nastavlja pobjedom na Splitskom festivalu, 1971., s pjesmom “Proplakat' će zora”, s kojom u dva dana osvaja pet nagrada. Od tada mu je karijera cvjetala, pet puta je proglašavan pjevačem godine, a 1989. godine proglašen je za ličnost godine u nekadašnjoj Jugoslaviji.

Početkom rata u Hrvatskoj, 1991. godine, Mišin šesnaestogodišnji sin Edi dobrovoljno se prijavio u specijalnu postrojbu Hrvatske vojske Škorpioni i ubrzo je poginuo (1992.). Policija je objavila saopćenje da je riječ o samoubistvu, ali Mišo Kovač i danas tvrdi kako je riječ o ubistvu.

Bol za gubitkom sina

Nakon Edijeve smrti prestao je snimati pjesme i javno obznanio da više neće nastupati. Nije se mogao nositi s prevelikom boli za sinom, pa se prvo rastao od druge supruge, a potom pokušao samoubistvo, pucajući sebi u grudi, januara 1999. Srećom, ostao je živ, a nakon oporavka u Splitu je održao oproštajni koncert kojem je prisustvovalo više od 50 hiljada ljudi. Uslijedila je cijela serija oproštajnih koncerata, ali nije mogao završiti muzičku karijeru te je nastavio snimati albume.

Apolo 11: Prvi Zemljani na Mjesecu. bbc.com

Prvi Zemljani na Mjesecu

Godine 1969., na današnji dan, Apolo 11, američki svemirski brod u okviru Apolo prgrama, poletio je iz Kejp Kanavarela u historijsku misiju ka Mjesecu. Posadu svemirskog broda sačinjavali su Nil Armstrong (Neil), Edvin Oldrin (Edwin Aldrin) i Majkl Kolins (Michael Collins).

Njihov lunarni modul, Eagle (orao), proveo je 21 sat i 31 minutu na površini Mjeseca dok je Kolins orbitirao oko mjeseca u komandnom modulu Columbia. Tri astronauta vratila su se na Zemlju s 21,55 kg Mjesečevog kamenja, sletjevši 24. jula u Tihi okean.

Nakon Apola 11 još pet misija programa Apolo sletjelo je na Mjesec u periodu od 1969. do 1972. godine

Roald Amundsen. meisterdrucke.pt

Rođen „osvajač“ Južnog pola

Norveški istraživač Roald Engelbregt Graving Amundsen, prvi čovjek koji je stigao na Južni pol, rođen je 16. jula 1872. godine. Od 1910. do 1912. godine vodio je antarktičku ekspediciju na brodu „Fram“, koja je prva stigla do Južnog pola.

Amundsen je prvo pripremao ekspediciju ka Sjevernom polu, želeći biti prva osoba koja je tamo kročila, ali je promijenio planove nakon što je, u međuvremenu, Robert Edvin Peri (Edwin Peary) već to napravio.

Brod „Fram“ pristao je na Antarktik, 14. januara 1911., gdje je Amundsen s posadom napravio logor Framhajm, kako bi pripremili dovoljno namirnica za dalje putovanje i poboljšali svoju opremu. Prvi pokušaj dolaska do Južnog pola počeo je 8. septembra, ali su se zbog ekstremnih temperatura vratili u kamp. Drugi pokušaj ekipe, koju su sačinjavali Amundsen i njegova četvorica pomoćnika, počeo je 20. oktobra, saonicama koje su vukli psi. Na Južni pol su uspjeli stići 14. decembra 1911. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.