Tužni 22. juli 1993. godine zabilježen je kao dan u kojem je u Sarajevu palo rekordnih 3.777 ispaljenih granata u samo jednom danu.

Najveću štetu pretrpjeli su civilni, kulturni i vjerski objekti, ali i bolnice.

Za vrijeme opsade Sarajeva, prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo.

Četiri godine

Tokom opsade Sarajevo, koja je trajala četiri godine, u brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su poslije dospjeli u ruke vojske RS.

Cilj im je bio mučenje glađu i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine. Strašan primjer je masakr na otvorenoj tržnici Markale kada su u februaru 1994. godine granate, ispaljene sa srpskih položaja na Špicastoj stijeni, pogodile masu ljudi i uzele život 68 Sarajlija.

Tokom opsade Sarajeva ubijeno je 12.000 ljudi, a 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno.

Opsada grada Sarajeva je bila skoro četverogodišnja blokada Sarajeva za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, a 29. februara 1996. godine zvanično je završena od strane srpskog agresora.

Početak opsade

Opsada je počela zauzimanjem međunarodnog aerodroma od strane JNA u noći sa 4. na 5. april 1992. godine.

Sarajevska je opsada, sa 1.425 dana, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja. Nakon "berlinskog zračnog mosta", ovo je bio "najduži" zračni most u historiji svjetskog zrakoplovstva.

Za vrijeme njegovog "trajanja" na aerodrom je sletjelo i sa njega uzletjelo više od deset hiljada aviona koji su dopremali humanitarnu pomoć, snage UN-a i odvozili ranjene civile na liječenje. Sam zračni most, prema podacima UNHCR-a, nije bio dovoljan za dopremu hrane stanovništvu BiH.

Ali ako se o sigurnosti bilo čega moglo uopće govoriti, pokazao se kao najsigurniji.

Dok su konvoji stajali, zaustavljeni nesporazumima sa komandirima na terenu, sukobima, ili vremenskim uvjetima, na Sarajevski aerodrom dnevno je slijetalo u prosjeku 20-25 aviona, što znači deset tona hrane po svakom letu. Devedeset posto pomoći Sarajevu stizalo je upravo zračnim putem.