OPSADA GRADA

Na današnji dan 1993. na Sarajevo je palo 3.777 granata

Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice

Tokom opsade Sarajeva ubijeno je 12.000 ljudi. Arhiv

A. Č.

22.7.2022

Rekord od 3.777 ispaljenih granata na Sarajevo, u jednom danu, uknjižen je 22. jula 1993. godine. 

Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice.

Za vrijeme opsade Sarajeva, prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo.

Tokom opsade Sarajevo, koja je trajala četiri godine, u brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su poslije dospjeli u ruke vojske Republike Srpske. 

Cilj im je bio mučenje glađu i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine. Strašan primjer je masakr na otvorenoj tržnici Markale kada su u februaru 1994. godine granate, ispaljene sa srpskih položaja na Špicastoj stijeni, pogodile masu ljudi i uzele život 68 Sarajlija. 

Tokom opsade Sarajeva ubijeno je 12.000 ljudi, a 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno.

Opsada grada Sarajeva je bila skoro četverogodišnja blokada Sarajeva za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, a 29. februara 1996. godine zvanično je završena od strane srpskog agresora.

Opsada je počela zauzimanjem međunarodnog aerodroma od strane JNA u noći sa 4. na 5. april 1992. godine. 

Sarajevska je opsada, sa 1.425 dana, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja. Nakon "berlinskog zračnog mosta", ovo je bio "najduži" zračni most u historiji svjetskog zrakoplovstva. 

Za vrijeme njegovog "trajanja" na aerodrom je sletjelo i sa njega uzletjelo više od deset hiljada aviona koji su dopremali humanitarnu pomoć, snage UN-a i odvozili ranjene civile na liječenje. Sam zračni most, prema podacima UNHCR-a, nije bio dovoljan za dopremu hrane stanovništvu BiH. 

Ali ako se o sigurnosti bilo čega moglo uopće govoriti, pokazao se kao najsigurniji. Dok su konvoji stajali, zaustavljeni nesporazumima sa komandirima na terenu, sukobima, ili vremenskim uvjetima, na Sarajevski aerodrom dnevno je slijetalo u prosjeku 20-25 aviona, što znači deset tona hrane po svakom letu. Devedeset posto pomoći Sarajevu stizalo je upravo zračnim putem.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.