Iako Bosna i Hercegovina spada među zemlje koje imaju najnižu vrijednost emisija stakleničkih plinova po glavi stanovnika u Evropi, već su primijećene klimatske promjene.
Bosna i Hercegovina je posebno osjetljiva na klimatske promjene zbog svog geografskog položaja, ekonomske važnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, kao i zbog svog ograničenog kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama. Stoga, potrebno je strateški pristupiti procesu prilagodbe klimatskim promjenama i iskoristiti mogućnosti za primjenu inovativnih rješenja za održivi razvoj.
Izrazito štetni uticaji
Kaže se to u Strategiji prilagodbe na klimatske promjene i niskoemisijskog razvoja za Bosnu i Hercegovinu za period od 2020-2030. godine. Prvu takvu Strategiju je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo 2013. godine.
Svaki rast temperature u Bosni i Hercegovini će, navedeno je, vjerovatno imati izrazito štetne utjecaje, naročito zato što su prognozirane više temperature povezane sa smanjenom količinom padavina i višim stopama isparavanja u unutrašnjim dijelovima zemlje.
Prema predviđanjima, klimatske promjene u Bosni i Hercegovini ogledat će se u povećanju temperature zraka, pojavi suša tokom ljetnih mjeseci, kao i pojavi ekstrema u smislu količine, rasporeda i intenziteta padavina.
Izgled agrosolarnih elektrana. Twitter
Prema istraživanjima, u Republici Hrvatskoj do 2050. godine prinos najvažnijih poljoprivrednih kultura mogao bi se smanjiti od 3 do 8 posto, a slična situacija može se očekivati i u Bosni i Hercegovini.
Toplinski stres u poljoprivredi
Toplinski stres jedan je od najvećih problema u poljoprivredi, posebno u submediteranskom dijelu Bosne i Hercegovine. Taj problem je naročito prisutan u posljednja dva desetljeća, pri čemu se to najbolje primjećuje u voćarskoj, vinogradarskoj, a u posljednje vrijeme i maslinarskoj proizvodnji. Na sjeveru Bosne i Hercegovine prema nekim projekcijama doći će do smanjenja prinosa kukuruza od 10 do 25 posto, dok će centralni dio zemlje imati potencijal za povećanje prinosa.
Procjene pokazuju da su samo poplave u maju 2014. godine uzrokovale štete i gubitke u poljoprivredi koje se procjenjuju na 187 miliona eura. Prema izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH iz 2015. poplavama, i kasnije pojavom klizišta, zahvaćeno je oko 70.000 hektara najproduktivnijeg poljoprivrednog zemljišta, a na oko 55.000 hektara usjevi su ili uništeni u potpunosti ili različitog stepena oštećenja čiji se gubici procjenjuju na oko 131 milon KM.
Klimatske promjene povećavaju prostornu distribuciju i intenzitet razvoja i širenja bolesti, štetočina i invazivnih termofilnih korova. Korovi i štetnici će se vjerovatno proširiti prema sjeveru. Promjene u poljoprivrednim tehnologijama, posebno intenzivnije navodnjavanje, mogu povećati učestalost pojave nekih drugih fitopatogenih bakterija.
Ipak, stručnjaci iznose da postoji način na koji poljoprivreda može biti održiva i u uvjetima klimatskih promjena, a jedno od rješenja su agrosolari.
Višestruka dobit
Rezultati istraživanja pokazuju da postavljanje solarnih panela povrh poljoprivrednih kultura donosi višestruku dobit poljoprivrednicima. Pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture neometano rastu i daju stabilne prinose, dok se proizvodnjom električne energije ostvaruju dodatni prihodi. Uočeno je da su, uz primjenu agrosolara, kod nekih kultura prinosi i uvećani.
Ovo rješenje koje spaja poljoprivredu i energetiku već se primjenjuje u svijetu, a brojna provedena istraživanja o njegovoj efikasnosti daju izvrsne rezultate.
Postavljanjem agrosolara, pokazuju istraživanja, poljoprivredne kulture dobivaju puno bolju zaštitu od grada, tuče i direktnog sunčevog zračenja. Omogućena im je količina svjetlosti dovoljna za fotosintezu, dok je s druge strane spriječeno povećano isparavanje vode iz tla, što omogućava rast i stabilnost prinosa.
Da su agrosunčane elektrane jedan od načina prilagođavanja klimatskim promjenama slaže se i prof. dr. Ahmed Džubur s Agromediteranskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić” u Mostaru.
Pitanje legislative
- Normalno, u eri klimatskih promjena i velikih ekstrema zahtjeva se korištenje zelene obnovljive energije. U ovom slučaju, kod nas se otvara pitanje legislative, a s druge strane, država bi morala, a vjerujem da će se to vremenom uraditi, napraviti posebne aranžmane za one koji imaju velike zemljišne komplekse i površine pod staklenicima. Jer, danas u modernoj poljoprivredi je sve svedeno na korištenje električne energije koja je sve skuplja i gdje jednostavno bez pomoći države, a koje trenutno nema u ozbiljnom obimu, poljopivreda ne može opstati - kaže nam prof. Džubur.
Prof. Džubur: Pitanje legislative . Facebook
Prof. Džubur: Pitanje legislative. Facebook
Navodi da je, stoga, jedna od prednosti agrosolara, ušteda, odnosno, istovremena proizvodnja električne energije.
- Ugradnja agrosolara se se nameće kao vrlo perspektivan agrotehnički zahvat. S obzirom na to da imamo mogućnost korištenja energije sunca u ove svrhe, može se jako poboljšati položaj poljoprivrednika uz subvencioniranje nabavke solarnih panela posebnog statusa i slično. Istraživanja su, dakle, pokazala da je značaj agrosolara višestruk, ali država mora prepoznati taj proces. To nije nešto što je budućnost u normalnim državama, već sadašnjost, s obzirom na to da se obnovljivi izvori energije jako puno koriste u poljopivredne svrhe - zaključuje prof. Džubur.
Upućenost građana
Mi smo pitali nekoliko Sarajlija da li znaju šta su to agrosunčane elektrane.
- Ne znam šta su agrosolarne elektrane i nisam prije čuo za to, ali sve što može pomoći meni ili bilo kome drugom, svakako da bih koristio. Mislim da to može biti veoma korisna stvar - rekao nam je Namik Divjan.
S njim se slaže i Mirza Feriz.
- Do sada nikada nisam čuo za to. To može biti korisno ljudima koji se bave poljoprivredom, ali ja se ne bavim tim, pa to nemam gdje iskoristiti.
Rasim Ramić ističe da je po samom nazivu mogao otprilike povezati šta znači agrosolarna elektrana.
- Ne bavim se poljoprivredom i meni to ne treba, ali kada bih imao priliku da koristim to i da mi može pomoći, koristio bih - zaključio je Ramić.
Prva agrosunčana elektrana u Hrvatskoj
Ivanečka kompanija Solida grupa gradi prvu agrosunčanu elektranu u Hrvatskoj. Ova revolucionarna elektrana spaja proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora sa stočarstvom.
Smještena na površini od 20 hektara između Ivanca i rijeke Bednje, ova agrosolarna elektrana predstavlja inovativno rješenje koje će koristiti velike površine za proizvodnju energije i istovremeno omogućiti držanje stoke.
Vlasnik Solida grupe, poduzetnik Dubravko Posavec, rekao je kako na prostoru elektrane planiraju držati 200 ovaca. Moduli solarnih panela bit će podignuti metar iznad tla, kako bi ovčice mogle mirno pasti ispod i između panela.
Iako Bosna i Hercegovina spada među zemlje koje imaju najnižu vrijednost emisija stakleničkih plinova po glavi stanovnika u Evropi, već su primijećene klimatske promjene.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bosna i Hercegovina je posebno osjetljiva na klimatske promjene zbog svog geografskog položaja, ekonomske važnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, kao i zbog svog ograničenog kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama. Stoga, potrebno je strateški pristupiti procesu prilagodbe klimatskim promjenama i iskoristiti mogućnosti za primjenu inovativnih rješenja za održivi razvoj.
Izrazito štetni uticaji
Kaže se to u Strategiji prilagodbe na klimatske promjene i niskoemisijskog razvoja za Bosnu i Hercegovinu za period od 2020-2030. godine. Prvu takvu Strategiju je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo 2013. godine.
Svaki rast temperature u Bosni i Hercegovini će, navedeno je, vjerovatno imati izrazito štetne utjecaje, naročito zato što su prognozirane više temperature povezane sa smanjenom količinom padavina i višim stopama isparavanja u unutrašnjim dijelovima zemlje.
Prema predviđanjima, klimatske promjene u Bosni i Hercegovini ogledat će se u povećanju temperature zraka, pojavi suša tokom ljetnih mjeseci, kao i pojavi ekstrema u smislu količine, rasporeda i intenziteta padavina.
Izgled agrosolarnih elektrana. Twitter
Prema istraživanjima, u Republici Hrvatskoj do 2050. godine prinos najvažnijih poljoprivrednih kultura mogao bi se smanjiti od 3 do 8 posto, a slična situacija može se očekivati i u Bosni i Hercegovini.
Toplinski stres u poljoprivredi
Toplinski stres jedan je od najvećih problema u poljoprivredi, posebno u submediteranskom dijelu Bosne i Hercegovine. Taj problem je naročito prisutan u posljednja dva desetljeća, pri čemu se to najbolje primjećuje u voćarskoj, vinogradarskoj, a u posljednje vrijeme i maslinarskoj proizvodnji. Na sjeveru Bosne i Hercegovine prema nekim projekcijama doći će do smanjenja prinosa kukuruza od 10 do 25 posto, dok će centralni dio zemlje imati potencijal za povećanje prinosa.
Procjene pokazuju da su samo poplave u maju 2014. godine uzrokovale štete i gubitke u poljoprivredi koje se procjenjuju na 187 miliona eura. Prema izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH iz 2015. poplavama, i kasnije pojavom klizišta, zahvaćeno je oko 70.000 hektara najproduktivnijeg poljoprivrednog zemljišta, a na oko 55.000 hektara usjevi su ili uništeni u potpunosti ili različitog stepena oštećenja čiji se gubici procjenjuju na oko 131 milon KM.
Klimatske promjene povećavaju prostornu distribuciju i intenzitet razvoja i širenja bolesti, štetočina i invazivnih termofilnih korova. Korovi i štetnici će se vjerovatno proširiti prema sjeveru. Promjene u poljoprivrednim tehnologijama, posebno intenzivnije navodnjavanje, mogu povećati učestalost pojave nekih drugih fitopatogenih bakterija.
Ipak, stručnjaci iznose da postoji način na koji poljoprivreda može biti održiva i u uvjetima klimatskih promjena, a jedno od rješenja su agrosolari.
Višestruka dobit
Rezultati istraživanja pokazuju da postavljanje solarnih panela povrh poljoprivrednih kultura donosi višestruku dobit poljoprivrednicima. Pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture neometano rastu i daju stabilne prinose, dok se proizvodnjom električne energije ostvaruju dodatni prihodi. Uočeno je da su, uz primjenu agrosolara, kod nekih kultura prinosi i uvećani.
Ovo rješenje koje spaja poljoprivredu i energetiku već se primjenjuje u svijetu, a brojna provedena istraživanja o njegovoj efikasnosti daju izvrsne rezultate.
Postavljanjem agrosolara, pokazuju istraživanja, poljoprivredne kulture dobivaju puno bolju zaštitu od grada, tuče i direktnog sunčevog zračenja. Omogućena im je količina svjetlosti dovoljna za fotosintezu, dok je s druge strane spriječeno povećano isparavanje vode iz tla, što omogućava rast i stabilnost prinosa.
Da su agrosunčane elektrane jedan od načina prilagođavanja klimatskim promjenama slaže se i prof. dr. Ahmed Džubur s Agromediteranskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić” u Mostaru.
Pitanje legislative
- Normalno, u eri klimatskih promjena i velikih ekstrema zahtjeva se korištenje zelene obnovljive energije. U ovom slučaju, kod nas se otvara pitanje legislative, a s druge strane, država bi morala, a vjerujem da će se to vremenom uraditi, napraviti posebne aranžmane za one koji imaju velike zemljišne komplekse i površine pod staklenicima. Jer, danas u modernoj poljoprivredi je sve svedeno na korištenje električne energije koja je sve skuplja i gdje jednostavno bez pomoći države, a koje trenutno nema u ozbiljnom obimu, poljopivreda ne može opstati - kaže nam prof. Džubur.
Prof. Džubur: Pitanje legislative . Facebook
Prof. Džubur: Pitanje legislative. Facebook
Navodi da je, stoga, jedna od prednosti agrosolara, ušteda, odnosno, istovremena proizvodnja električne energije.
- Ugradnja agrosolara se se nameće kao vrlo perspektivan agrotehnički zahvat. S obzirom na to da imamo mogućnost korištenja energije sunca u ove svrhe, može se jako poboljšati položaj poljoprivrednika uz subvencioniranje nabavke solarnih panela posebnog statusa i slično. Istraživanja su, dakle, pokazala da je značaj agrosolara višestruk, ali država mora prepoznati taj proces. To nije nešto što je budućnost u normalnim državama, već sadašnjost, s obzirom na to da se obnovljivi izvori energije jako puno koriste u poljopivredne svrhe - zaključuje prof. Džubur.
Upućenost građana
Mi smo pitali nekoliko Sarajlija da li znaju šta su to agrosunčane elektrane.
- Ne znam šta su agrosolarne elektrane i nisam prije čuo za to, ali sve što može pomoći meni ili bilo kome drugom, svakako da bih koristio. Mislim da to može biti veoma korisna stvar - rekao nam je Namik Divjan.
S njim se slaže i Mirza Feriz.
- Do sada nikada nisam čuo za to. To može biti korisno ljudima koji se bave poljoprivredom, ali ja se ne bavim tim, pa to nemam gdje iskoristiti.
Rasim Ramić ističe da je po samom nazivu mogao otprilike povezati šta znači agrosolarna elektrana.
- Ne bavim se poljoprivredom i meni to ne treba, ali kada bih imao priliku da koristim to i da mi može pomoći, koristio bih - zaključio je Ramić.
Prva agrosunčana elektrana u Hrvatskoj
Ivanečka kompanija Solida grupa gradi prvu agrosunčanu elektranu u Hrvatskoj. Ova revolucionarna elektrana spaja proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora sa stočarstvom.
Smještena na površini od 20 hektara između Ivanca i rijeke Bednje, ova agrosolarna elektrana predstavlja inovativno rješenje koje će koristiti velike površine za proizvodnju energije i istovremeno omogućiti držanje stoke.
Vlasnik Solida grupe, poduzetnik Dubravko Posavec, rekao je kako na prostoru elektrane planiraju držati 200 ovaca. Moduli solarnih panela bit će podignuti metar iznad tla, kako bi ovčice mogle mirno pasti ispod i između panela.
