Nakon sastanka vladujuće koalicije, lider NiP-a Elmedin Konaković govorio je na zajedničkoj press konferenciji.

Poručio je da pitanje odnosa prema Banjoj Luci u kontekstu sjedišta institucija nema nikakve veze.

Pragmatičnost i praktičnost

- To je jedan prelijep grad BiH koji jako volim i koji je neupitno za nas važan. Ali to je pitanje pragmatičnosti i praktičnosti. Nismo danas pomjerili stavove o ovom pitanju. Ono što će biti krucijalno u narednom periodu jeste hoćemo li uspjeti vratiti na početne postavke u kojima se možemo pomiriti s činjenicom da se oko nečega ne slažemo, pa se fokusirati na ono oko čega se slažemo. Ako se nastavi s konceptom „ako ovo ne ide, ne ide ništa“, onda to ne donosi dobro BiH, nikome. Mislim da još ima dovoljno propisa, zakona, interesa, posebno ekonomskih od kojih ljudi u BiH žive, zbog kojih bi trebali ostati u BiH i zbog kojih bi trebali uložiti napore da nastavimo kontinuitet koji je dosad isporučio rezultate koji nisu viđeni – istakao je Konaković.

Smatra da Evropska unija u ovom slučaju treba biti konkretnija.

- Ne zbog nas, više zbog sebe i straha koji se razvio nakon agresije na Ukrajinu. Taj veliki paket podrške EU bio bi značajan za sve stanovnike BiH. Na sastanku u Sloveniji razgovarao sam s predstavnicima Vlade Srbije koji kažu da bi taj paket podrške na BDP Srbije utjecao tako da bi ga podigao za 1,5 posto godišnje. Zamislite impakt koji bi imala BiH, kod nas bi to bilo više. Pogledajte o kakvoj se ekonomskoj injekciji radi koja bi na kraju završila u džepovima građana, što bi trebalo biti naš konačni interes. Kolege iz RS povezuju ove dvije priče „ako nema jednog zakona, nema ni drugog“. To nije dobro. Zakon u sprečavaju sukoba interesa zaista ima nekoliko problema koji su banalni, koji treba da shvate i ljudi iz EU i mi svi zajedno, da bismo trebali uskladiti zajedničke stavove. Nismo mnogo toga danas pomjerili. Neke stvari prije ovoga jesmo i nastavit ćemo razgovarati – rekao je Konaković.

Smatra da saziv Vijeća ministara nije imao drastičnu blokadu zbog čega bi život stao, „zato što se mi oko nekih stvari ne dogovaramo“.

Konačna ocjena

- Bit će sjednica, na njoj neće biti ovih zakona o kojima smo danas razgovarali – poručio je Konaković.

Osvrnuo se na predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen (Von der Leyen) koja uskoro treba doći u posjetu BiH.

- Naravno da se imamo čime pohvaliti kada ona dođe, jer tih 4-5 zakona ulazi u konačnu ocjenu u izvještaju. I sigurno će naći svoje mjesto. Simbolički je bilo važno da Ursulu dočekamo s još dva-tri dokumenta, 8. do 10. novembra bit će u Briselu odluke koje su važne za ovaj paket podrške, kao i izvještaj koji govori o napretku BiH, kao i zamjerke. Sigurno da dočekujemo Ursulu von der Lajen u boljem ambijentu i raspoloženju nego ikada, a moglo je i još bolje. 

Hoće li to doprinijeti odluci o otvaranju pregovora vidjet ćemo. Ali ako treba da prioritiziram, najvažnija stvar za nas bila bi učešće u ogromnom paketu podrške, a akcentiram onaj dio koji se tiče pogodnosti u pristupu jedinstvenom tržištu EU. On otvara priliku za naše domaće kompanije, a pogotovo za investitore koji imaju odličan položaj da otvaraju pogodne i fabrike, da imaju olakšica prilikom izvoza, plasmana proizvoda... To sigurno znači nova radna mjesta i ostanak ljudi u BiH – naglasio je Konaković.

O Stevandićevoj isključivosti

Konaković je prokomentarisao i stavove Nenada Stevandića, predsjednika NSRS-a.   

- Rijetko razumijem stavove Stevandića. Rijetko shvatim neke njegove poruke. Mi na život u BiH ne gledamo isto. Njegovu isključivost i sve kroz jednu trećinu niti podržavam, niti živim. Niti tu priču o protektoratima. Nisu mi baš jasne njegove izjave. Nikakvih tu nema protektorata, nikakvih stavova, ali zar nije logično da mi sa onima koji ocjenjuju napredak BiH razgovaramo o tome da li će dokument koji usvojimo biti sadržajno kvalitetan da dobijemo tu kvačicu. To je potpuno logično. 

Imam suprotne stavove u odnosu na evropske i svjetske zvaničnike o nekim temama, ne krijem ih, niti se kome povinujemo, niti kome podnosimo račune, osim građanima Bosne i Hercegovine. Na to jednotrećinsko ne pristajem baš zbog te Banja Luke, jer je ružnu stvar rekao. Govori o nekom antagonizmu. To je prelijepi bh. grad u jednom od dva entiteta, koji mu ne dam, jer je jedano moj, kao što mislim da i Sarajevo treba biti jednako njegovo, kao i moje – kazao je ministar Konaković.

Ministra Konakovića su upitali zašto i premještanje suda pravi problem, na šta je on dao odgovor, da premještanje u RS nije problem, već da je logičniji izbor Istočno Sarajevo od Banja Luke. 

- Nema smisla da se ljudi voze, prevoze, odlaze. Praktična je stvar i to vam svi pravnici kažu. Skupite eksperte. Ona je ljudi razbijena. Tu nema priče o etničkom, nacionalnom. Mi kažemo Istočno Sarajevo, to je dio RS-a, to je dio entiteta. Nema tu priče ne daju Bošnjaci Srbima. Tamo je zatvor, tamo je SIPA, to je sasvim logično da bude u Istočnom Sarajevu. I sad smo oko toga „E ne, mora Banja Luka“ – istakao je Konaković.

Nedorečene nadležnosti

Konaković je naglasio da nisu ni precizirane sve nadležnosti, te da je to jedan od problema koji se nisu uspjeli riješiti na sastanku.

- Ostao je nedorečen dio oko nadležnosti. Naša ekipa je komunicirala sa Bunozom. I teško je ministru Bunozi. On radi ozbiljan posao. Jučer smo dobili iz ministarstva pravde RS dokument o kojem ni oni nisu saglasni. Pokušava pravne i političke okvire staviti zajedno. Nije mu lako. I to su dvije stvari – nije samo sjedište, već i neprecizno definisane nadležnosti, o kojima mi cijenimo da moraju jasno biti precizirane one koje se tiču organizovanog kriminala, počinjenog na teritoriji cijele BiH. Plaše se da se neka nadležnost ne prenese na nivo države, kao što mi ne dozvoljavamo da se bilo koja državna prenese na entitete - rekao je Konaković, pa nastavio: 

- O Sudu mi govorimo. Da bi taj dokument prošao već smo napravili kompromise i ustupke. Na početku je to bio zakon o sudovima. To je na početku sjedište bilo u Mostaru, pa se govorilo evo neka bude u RS-u. Dakle, govorilo se o Višem sudu, nešto što je Zvizdić već delegirao kao ozbiljnu temu. I priče kako mi ne pravimo kompromise ne stoje, ali oni imaju svoju granicu. Oni nikad neće biti na štetu Bosne i Hercegovine, a ne zato da bi neki entitet patio, nego će unutar interesa države, oba entiteta i Brčko distrikt imati svoju korist.

Smatra da je za osam mjeseci, koliko je ministar vanjskih poslova BiH, dokazao "ne volju, nego prevolju".

- Kada bismo još dva-tri dokumenta uvojili niko ne bi imao pravo ni od ovih „tvrđih“ unutar EU da kažu nismo napredovali. Bili bi zadovoljni pomacima, ali bi to bilo skoro perfekto u ambijentu u kojem mi živimo. Onog trenutka kada posumnjam da nema volje... Onda dođu kolege na sjednicu Vijeća ministara BiH ili na Parlament i potvrde neki zakon. Tako da je teško reći ima li ili nema volje. Da nema, pitao bih ih što ste za ovo sve do sad glasali, a pošto vidim da ima, pitam što još malo napora ne uložimo. Nije do nas. Zaista mislim da smo napravili kompromise koje ljudi sada vide, i za šta smo to radili, da je vrijedilo za BiH, pa čak i ako smo gubili političke poene nije mi bitno. Očekujemo da sve strane rade na isti način - poručio je Konaković. 

Nijedan sastanak nije propao

Ne bi se, kaže, iznenadio da se ubrzo opet koalicija na državnom nivou sastane.

- To je dio priče koji mene ohrabruje, bez obzira na sve razlike i javne poruke, mi sjedamo, razgovaramo, nije lahko zaista, ali to radimo zbog višeg interesa - naglasio je.

Dodao je da teme poput Izbornog zakona, koje su stalne, danas nisu bile u fokusu.

- Slažemo se potpuno da projekte u BiH ne bismo trebali blokirati ni na koji način, da bi svaki od njih trebali podržati, da svaki od njih donosi ekonomsku korist cijeloj državi, svaka marka PDV-a iz Banje Luke koja se uplati procentualno dođe u Sarajevo u istom omjeru kao ona koja se u Sarajevu uplati. Meni su to fokusi. Kad je riječ o Izbornom zakonu, ni tu nema tajni. Imamo interes, imperativ, presude sudova u kojima nas zanima brisanje etničkih prefiksa, implementacija presuda, zanima me da Kojović može biti kandidat za člana Predsjedništva iz Sarajeva, Srbin je, da to može biti Ćamil Duraković u RS, da to može biti bilo ko iz SNSD-a ko živi u Federaciji. To su naši imperativi, to je teška priča - smatra Konaković.

Pri stavu je da nijedan sastanak nije propao.

- Svako ima pravo na svoj stav, ali i ako definišemo da smo došli do zida po nekoj temi i da na njoj dalje ne gubimo vrijeme, za mene je i to uspjeh. Nijedan sastanak, nijedan susret ne može propasti. Propada samo vrijeme u kojima mi zarađujemo svoje velike plaće a ne radimo ništa i ne sastajemo se - zaključio je Konaković.