NA DANAŠNJI DAN

Prije 74 godine rođen Vlado Pravdić, legendarni klavijaturist “Bijelog dugmeta”

Danas je srijeda, 6. decembar/studeni 2023. godine, do kraja godine preostalo je još 25 dana

Vlado Pravdić. alchetron.com

I.P.

6.12.2023

Na današnji dan 1949., u Sarajevu je rođen bosanskohercegovački muzičar Vlado Pravdić, najpoznatiji po svom radu u slavnoj rok grupi “Bijelo dugme”. Potječe iz muzičke porodice, pa je već sa šest godina počeo učiti da svira klavir. Ali, nakon završene srednje muzičke škole nije nastavio muzičku akademiju, nego je studirao i diplomirao fiziku.

Prvi Vladin ozbiljniji muzički angažman bio je u grupi “Ambasadori”, s kojom je svirao sedam mjeseci prije nego što je pristupio “Indexima”, u proljeće 1971. godine, zamjenjujući Ranka Rihtmana koji je napustio grupu.

Preminuo prije dva dana

Nakon “Indexa”, 1973. godine, Vlado je prešao u grupu “Jutro”, kako se u to vrijeme zvala buduća grupa “Bijelo dugme”. Pauzu u “Bijelom dugmetu” Pravdić je imao tokom služenja vojnog roka, kada ga je mijenjao Laza Ristovski iz grupe “Smak”, koji će ponovo postati punopravni član grupe od 1984. i svirati zajedno s Pravdićem.

Poslije turneje 1987. godine, Vlado napušta “Bijelo dugme” i posvećuje se poslu s računarima, a s grupom nastupa još samo nekoliko puta na velikim koncertima.

Nažalost, Vlado nije dočekao da proslavi 74. rođendan, preminuo je prije dva dana (4.12.2023.) u Splitu, od posljedica teške bolesti s kojom se borio posljednjih mjeseci.

Objavljena prva karta Amerike

1507. - Njemački kartograf Martin Valdzemiler (Waldseemüller) objavio prvu geografsku kartu novog kontinenta kome je dao ime Amerika. Naime, u vrijeme izrade novog izdanja Ptolomejevog atlasa Martin je čitao je pisma Ameriga Vespučija (Vespucci) iz Novog svijeta, u kojima je italijanski moreplovac tvrdio da put preko Atlantika ne vodi u Aziju već na, do tada, nepoznat kontinent, koji je na osnovu tih opisa nacrtao i na karti napisao riječ - Amerika.

1658. - Umro Baltazar Gracian Morales (Baltasar), španski pisac, profesor, mislilac i povremeno dvorski propovjednik. Pisao je moralističko-filozofske i političke rasprave, a najutjecajniji spis mu je „Oštroumnost i umijeće domišljatosti“, rasprava (i antologija) o osjećaju prolaznosti pisana baroknim književno-jezičnim izrazom.

1768. - Izašlo je prvo izdanje enciklopedije "Britanika", koje je tada imalo tri toma.

1779. - Umro Žan Batist Simon Šarden (Jean Baptiste Simeon Chardin), najznačajniji francuski slikar rokokoa 18. vijeka, čuven po svojim poetičnim i realističnim slikama mrtve prirode, interijera, karakternih figura i portreta.

Prije 140 godina rođen Čika Jova Zmaj

1833. - Rođen srbijanski pisac Jovan Jovanović Zmaj, član Srpske kraljevske akademije, liričar bogate invencije, prema ocjeni književne kritike, "pjesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda" u drugoj polovini 19. vijeka. Najpoznatije su mu zbirke ljubavnih pjesama "Đulići" i "Đulići uveoci", potresne, elegične ispovijesti poslije smrti supruge i četvero djece. Kao dječiji pjesnik je neprevaziđen u srpskoj i regionalnoj književnosti, zbog čega su ga zvali Čika Jova Zmaj. Osnovao je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", "Žiža"i "Starmali" te dječiji list "Neven".

1878. - Umro Matija Mesić, hrvatski katolički svećenik, historičar, profesor i predsjednik Matice hrvatske. Bio je Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti te prvi rektor i potom prorektor Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu.

1882. - Preminuo engleski pisac Entoni Trolop (Anthony Trollope), jedan od najuspješnijih, najplodnijih i najuglednijih engleskih romanopisaca viktorijanske ere. U njegovim najboljim romanima iz ciklusa o imaginarnoj pokrajini Barsetšir, poput "Stražara", "Tornjeva Barčestra" i "Posljednje hronike Barseta", pojavljuju se isti likovi u različitom dobu života.

Umro osnivač kompanije “Siemens AG”

1892. - Umro Verner fon Simens (Werner von Siemens), njemački elektrotehničar i izumitelj. Osnovao je, 1847. godine, zajedno s J.C. Halskeom preduzeće „Siemens-Halske“, koje se s vremenom razvilo u veliku elektrotehničku kompaniju svjetskih razmjera „Siemens AG“.

Po njemu je nazvana mjerna jedinica električne vodljivosti - siemens.

1893. - Rođena Silvija Tauznt Varner (Sylvia Townsend Warner), engleska književnica i muzikologinja, poznata po djelima „Lolly Willowes“, „The Corner That Held Them“ i „Kingdoms of Elfin“.

1942. – Na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena u Bosanskom Petrovcu osnovan Antifašistički front žena (AFŽ), ženska društveno–politička organizacija. Na konferenciji je učestvovalo 166 izabranih delegatkinja iz svih krajeva Jugoslavije, osim iz Makedonije, jer se njihove predstavnice nisu mogle probiti kroz neprijateljske redove. Pozdravni govor održao je vrhovni zapovjednik Narodnooslobodilačke vojske (NOV) Josip Broz Tito.

1942. - Rođen Peter Handke, austrijski književnik i prevodilac. Najpoznatije njegovo djelo je “Golmanov strah od jedanesterca” koje je kasnije preradio u scenarij za zapaženi istoimeni film. Godine 2019., osvojio je Nobelovu nagradu za književnost.

Treća godišnjica smrti Džeja Ramadanovskog

1954. - Održan je prvi zagrebački festival zabavne muzike naziva “Izaberite najbolje plesne melodije 1953”. Prema glasovima publike u dvorani “Istra” za pobjedničku pjesmu izabrana je “Ta tvoja ruka mala” koju je pjesmu otpjevao Ivo Robić. Uz Festival u San Remu, koji je osnovan dvije godine prije, Zagrebfest je najstarija evropska manifestacija zabavne muzike.

1959. - Umro srpski pisac Jovan Palavestra, koji je pisao pripovijetke i drame, pozorišnu i književnu kritiku. Djela: drame "Savesti na vetru", "Čovek koji se snašao", "Veliki skandal", zbirke pripovijedaka "Sivi vidici", "Na belom hlebu".

1959. - Rođen Satoru Iwata, japanski poduzetnik i programer koji je služio kao četvrti predsjednik i glavni izvršni direktor (CEO) Nintenda.

2020. – U 55. godini preminuo Džej Ramadanovski, srbijanski pjevač narodne muzike romskog i makedonskog porijekla, poznat po svojim baladama. Sredinom 2017., operisao je srce, a tri godine kasnije preminuo je upravo od zatajenja srca. Na sahrani mu je sviralo 50 violina. Uskoro će biti premijera filma o Džeju “Nedelja”, naslovljenog prema pjesmi kojom se Džej proslavio, a nedjelja je i dan kada je pjevač preminuo.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.