NA DANAŠNJI DAN

Enis Bešlagić, jedan od najboljih bh. glumaca, slavi 49. rođendan

Danas je subota, 6. januar/siječanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 360 dana

Enis Bešlagić. a

I.P.

6.1.2024

Na današnji dan 1975. godine, u Doboju je rođen Enis Bešlagić, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih glumaca. Enis je odrastao u Tešnju, a diplomirao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu 2001. godine. Ostvario je uloge u više od 30 pozorišnih predstava, nizu filmova i tv-serija.

Proslavio se ulogom Šemse u seriji "Naša mala klinika" i Muje u humorističkom serijalu "Mujo i Haso". Glumio je još u serijama „Viza za budućnost“, „Crna hronika“, „Cimmer fraj“, „Lud, zbunjen, normalan“, „Žene s broja 13“, te filmovima „10 minuta“, „Gori vatra“, „Ljeto u zlatnoj dolini“, „Ivkova Slava“, „Sve džaba“, „Duhovi Sarajeva“, „Montevideo, bog te video: Priča prva“.

Najbolji student

Za svoju izvrsnu glumu Bešlagić je počeo dobivati nagrade još u vrijeme studija, kada je osvojio nagradu „Najbolji student“. Između ostalih, dobitnik je i nagrada „Večernjakov ekran“, „Večernjakova ruža“ i „Večernjakov pečat“ za osobu godine.

Osim kao glumac, Enis se dokazao i kao izvrstan televizijski voditelj koji je nasmijavao takmičare i gledaoce u šou „Superpar“ na hrvatskom RTL-u, a bio je i član žirija u svim sezonama popularnog muzičkog šoua „Zvjezdice“.

Enis je poznat i po brojnim dobrim djelima. Tako je 2006. dobio nagradu Ponos Hrvatske jer je izvukao susjeda iz zapaljene kuće, a zatim mu i poklonio 15.000 eura za obnovu. Učestvovao je u više od 200 humanitarnih akcija, a postao je i ambasador humanitarne organizacije “Save The Children” za jugoistočnu Evropu.

Rođena Ivana Orleanska, francuska nacionalna junakinja

1412. - Rođena Ivana Orleanska, francuska nacionalna junakinja i svetica Katoličke crkve. Orleanska je, predvodeći samo nekoliko stotina Francuza, 29. aprila 1429., zauzela grad Orleans i natjerala engleske osvajače u panični bijeg. Snažni oslobodilački zanos zahvatio je potom cijelu Francusku. Međutim, Ivana je pala u ruke pristaša engleskoga kralja, koji su je izručili Englezima. Spaljena je živa na lomači, 30. maja 1431. Mrtva junakinja rehabilitirana je prilikom revizije procesa 1456., a Katolička crkva (papa Benedikt XV) proglasila ju je, 16. maja 1920., sveticom. Druga nedjelja u maju, posvećena njenoj uspomeni, slavi se u Francuskoj kao nacionalni praznik.

1534. - Pavao Skalić, hrvatski pisac i tvorac riječi "enciklopedija", rođen je na današnji dan.

1745. - Rođen francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje (Jacques-Étienne Montgolfier), koji je s bratom, 1783. godine, konstruirao prvi balon napunjen zagrijanim zrakom.

1829. - Umro češki slavist Jozef Dobrovski, otac slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslavenskog jezika, centralna ličnost češkog narodnog preporoda. Djela: "Istorija češkog jezika i književnosti", "Gramatika češkog jezika", "Gramatika staroslovenskog jezika", slavističke zbirke "Slavin", "Slovanka".

1849. - Rođen Hristo Botev, bugarski pjesnik, revolucionar i publicist. Botev je radio i kao glumac, slovoslagač, urednik, a izdavao je dvoje revolucionarne socijalističke novine.

Umro Viktor Fleming, reditelj kultnog filma “Prohujalo s vihorom”

1859. - Rođen srbijanski hirurg Vojislav Subotić, osnivač Medicinskog fakulteta i šef Hirurškog odjeljenja Opšte državne bolnice u Beogradu, vodeći hirurg u Srbiji krajem 19. i početkom 20. vijeka.

1883. - Rođen Halil Džubran, libanonski i američki pjesnik. Najpoznatija djela su mu “Prorok” i “Procesija”. Ničeovske (Nietzsche) parabole, stare semitske figure i bogat rječnik te slikovitost izdvojili su ga kao stilistu, a u modernoj arapskoj književnosti definirali pojam Džubranov stil. Ostala djela: “Suza i osmijeh”, “Zemaljski bogovi”, “Prorokov vrt”.

1938. - Rođen Adriano Ćelentano (Celentano), italijanski pjevač, glumac i televizijski voditelj. Bio je opčinjen Elvisom Prislijem (Presley) i ranim rokom 1950-ih, pa su ga zvali italijanski Elvis. Snimio je 40 albuma. Najpopularnija pjesma mu je „Azzurro“, objavljena 1968., koju su kasnije izveli i mnogi drugi muzičari.

1949. - Umro američki filmski reditelj Viktor Fleming (Victor), koji je svjetsku slavu stekao kultnim filmovima "Prohujalo sa vihorom" i "Čarobnjak iz Oza". Preminuo je iznenada od srčanog udara, nakon što je završio film “Ivana Orleanska” (1948.) s Ingrid Bergman u glavnoj ulozi. Flemingova verzija Ivaninog života za mnoge filmofile ostala je najbolja, a film je osvojio dva Oskara.

Mirza Tanović, bh. glumac, slavi 70. rođendan

1954. - Rođen Mirza Tanović, bosanskohercegovački glumac. Glumio je u mnogim pozorištima, na televiziji i u filmovima na prostorima bivše Jugoslavije. Ostvario je značajnu ulogu u tv-seriji „Teversenove bajke“, koja je emitirana 1976. i bila je neka vrsta odgovora na engleski humor, a posebno na seriju „Leteći cirkus Montyja Pythona“. To je tada bila senzacija u cijeloj Jugoslaviji, iz koje će se kasnije razviti inspiracija za „Top listu nadrealista“.

1955. - Rođen Rowan Atkinson, britanski komičar i glumac. Široj je publici najpoznatiji po ulogama smušenog Mr. Beana u istoimenoj seriji te po ulozi Edmunda Blackaddera u seriji “Crna Guja”. Ostvario je i lijep broj zapaženih nastupa na velikom ekranu u filmovima poput “Četiri vjenčanja i sprovod”, “Bean”, “Johnny English” itd. Poznat je i kao urnebesno smiješan stand-up komičar.

1952. - Rođen Sefer Halilović, bivši načelnik Glavnog štaba Armije RBiH. Dvadeset petog maja 1992. godine Halilović je postavljen za komandanta TO RBiH. Pod njegovim rukovođenjem i komandovanjem TO RBiH je prerasla u Armiju RBiH s pet korpusa i više od 200.000 vojnika, a Halilović je postao načelnik Glavnog štaba Armije RBiH i član Ratnog predsjedništva RBiH.

Nakon agresije na RBiH, Sefer Halilović je s grupom istomišljenika osnovao BH patriotsku stranku (BPS) čiji je predsjednik i danas. Naredne, 1997. godine objavio je svoju prvu knjigu "Lukava strategija", koja je nerijetko korištena i u sudnicama Tribunala u Hagu. Godine 2001., Tribunal u Hagu je optužio Halilovića po liniji komandne odgovornosti za zločine koje su pripadnici ARBiH počinili u selima Grabovica i Uzdol, a 16. novembra 2005. oslobodio ga svih optužbi.

1981. - Umro škotski pisac Arčibald Džozef Kronin (Archibald Joseph Cronin), u čijim je djelima, prožetim blagim romantizmom i društvenom kritikom, opisan život rudara i britanske srednje klase. Djela: romani "Šeširdžijin zamak", "Citadela", "Zvijezde gledaju s neba", "Španski vrtlar", "Gospođa s karanfilima", "Tri ljubavi", "Pregršt raži", "Herojske godine", "Judino drvo", drama "Jupiter se smije", memoari "Pustolovine u dva svijeta".

Preminuo Rudolf Nurejev, jedan od najvećih baletana 20. vijeka

1993. - Preminuo Rus Rudolf Hametovič Nurejev, zvijezda svjetske baletske scene. Na Zapad je emigrirao poslije gostovanja u Parizu 1961. godine. Jedan od najvećih baletana 20. vijeka upamćen je po nezaboravnim glavnim ulogama u mnogim baletima, naročito u "Labudovom jezeru", "Žizeli" i "Petruški".

1993. - Umro američki trubač, pjevač, kompozitor, aranžer i šef orkestra Džon Birks Dizi Gilespi (John Dizzy Gillespie), jedan od najboljih trubača i improvizatora u historiji džeza. Odigrao je presudnu ulogu u stvaranju tzv. bi-bap muzike.

1994. – Preminuo Josip Joško Domorocki, jedna od najvećih fudbalskih legendi Željezničara u historiji njegovog postojanja. Za FK Željezničar odigrao je više od stotinu utakmica, od čega 88 u prvenstvu.

2002. - Otkrivena V838 Monocerotis, jedna od najsjajnijih zvijezda.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.