NA DANAŠNJI DAN

Fadil Toskić: 18. godišnjica smrti bh. pjevačke legende

Danas je srijeda, 10. januar/siječanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 356 dana

Fadil Toskić. Avaz

I.P.

10.1.2024

Na današnji dan 2006. godine, u Sarajevu je preminuo bosanskohercegovački pjevač Fadil Toskić, jedno od najemotivnijih festivalskih imena bh. šlagerskih pjesama iz kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih godina.

Muzičku karijeru Toskić je započeo 1970-ih godina s rok bendom "Ajani", a kasnije je radio s "Teškom industrijom", da bi nakon toga krenuo u uspješnu solo karijeru.

Na gotovo svim festivalima u bivšoj Jugoslaviji Toskić je osvajao nagrade. Ostavio nam je velike hitove koji se i danas pjevaju s merakom, kako ih je i on pjevao, poput: „Zapalio sam plamen u srcu tvom“, „Burna ljubavi vladaj“, „Jasmina“ „Crno vino, plave oči“, „Kad ostaneš jednom sama“...

Cezar izgovorio: „Kocka je bačena“

49. pr. n. e. - Gaj Julije Cezar izgovorio je čuvenu rečenicu „Kocka je bačena“ i prešao rijeku Rubikon, prema jednoj varijanti, današnju rječicu Fiumicino u gornjoj Italiji, a prema drugoj, Pisatelo kod Ravene, što je označilo novi period u historiji Rimskog carstva, kada je počeo građanski rat protiv Pompeja i Senata koji je završen uvođenjem Cezarove diktature.

1775. - Rođen Andre Mari Amper (Andre-Marie Ampere), francuski fizičar i matematičar. Među prvima je razlučio atome i molekule; izumio je galvanometar, pridonio razvoju telegrafa i, s D. F. Aragoom, elektromagneta. Po njemu je nazvana jedinica snage električne energije amper. Njegovo ime nalazi se na listi 72 naučnika ugraviranih na Ajfelovom tornju u Parizu.

1778. - Umro švedski naučnik Karl fon Line (Carl von Linne), jedan od najvećih deskriptivnih botaničara svih vremena. Prvi je postavio principe definiranja rodova i vrsta i uveo binarnu nomenklaturu, prema kojoj svaka biljka i životinja ima dva imena - roda i vrste. Osnivač je i prvi predsjednik Švedske akademije nauka. Djela: "Sustema naturae", "Philosophia botanica", "Genera plantarum", "Species plantarum".

1862. - Preminuo američki pronalazač Semjuel Kolt (Samuel Colt), konstruktor revolvera koji je nazvan po njegovom prezimenu.

1863. - U Londonu otvorena prva linija podzemne željeznice u svijetu.

Umro književnik i ljekar Laza Lazarević

1884. - Rođena Zdenka Marković, hrvatska književnica. Bavila se i prevođenjem poljske književnosti te naučnim radom na polju književnosti. Najpoznatija djela su joj monografije „Frangeš Mihanović“ i „Pjesnikinje starog Dubrovnika od sredine XVI do svršetka XVIII stoljeća u kulturnoj sredini svoga vremena“.

1891. - Umro srbijanski književnik i ljekar Laza Lazarević. Kao ljekar učestvovao je u organizaciji saniteta u Srbiji i objavio pedeset i četiri rada u stručnim medicinskim časopisima. Najpoznatija književna djela: "Prvi put s ocem na jutrenje", "Sve će to narod pozlatiti", "Vetar", "Na bunaru", "Školska ikona", "On zna sve", "U dobri čas hajduci", "Verter".

1902. - Rođen Dobriša Cesarić, jedan od najvećih hrvatskih pjesnika svih vremena, čija lirika, zbog jednostavnosti i jasnoće, uživa veliku popularnost u širokim čitalačkim krugovima. Bio je redovni član HAZU-a od 1951. godine, te 1962. predsjednik Društva književnika Hrvatske. Preminuo je u Zagrebu 18. decembra 1980. godine.

Rođena slavna balerina Galina Uljanova

1909. - Srbijanski fizičar i hemičar Pavle Savić, jedan od pronalazača procesa nuklearne fisije, profesor Beogradskog univerziteta, predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti od 1971. do 1981. Godine, rođen je na današnji dan. Nakon Drugog svjetskog rata organizirao je Institut za nuklearne nauke u Vinči kod Beograda.

1910. - Rođena ruska balerina Galina Sergejevna Uljanova, vodeća balerina "Boljšoj teatra" poslije Drugog svjetskog rata. Briljantno je tumačila glavne uloge u baletima "Labudovo jezero", "Uspavana ljepotica", "Krcko Oraščić", "Žizela", "Pepeljuga", "Romeo i Juluja"…

1945. - Roderik Dejvid "Rod" Stjuart (Roderick David "Rod" Stewart), britanski rok i pop pjevač, rođen je na današnji dan. U svojoj dugoj karijeri imao je više hitova poput: „Maggie May“, „You Wear It Well“, „Tonight's the Night“, „Downtown Train“, „Forever Young“, „Rhythm of My Heart“... Godine 2007., za svoj doprinos u muzici dobio je najviše britansko priznanje Orden Britanskog carstva.

1948. - Rođen Nikola Plećaš, nekadašnji hrvatski i jugoslavenski košarkaš. Jedan je od najboljih strijelaca KK Lokomotive, a time i nasljednika KK Cibone, svih vremena. Bio je član reprezentacije Jugoslavije koja je 1970. u Ljubljani osvojila zlatnu medalju na Svjetskom košarkaškom prvenstvu, pobijedivši u finalnoj grupi i SAD, što je bila prvorazredna senzacija.

1951. - Umro Sinkler Luis (Sinclair Lewis), američki književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1930., čime je postao prvi Amerikanac koji je dobio tu nagradu.

Preminula legendarna kreatorica Koko Šanel

1971. – Preminula Gabrijela Koko Šanel (Gabrielle Coco Chanel), legendarna francuska modna kreatorica, jedna od svjetskih "modnih diktatora" 20. vijeka, koja je skoro šest decenija suvereno vladala visokom pariskom modom.

2007. - Preminuo italijanski filmski producent Karlo Ponti (Carlo), koji je tokom pedesetogodišnje karijere producirao više od 260 filmova. Pomogao je u pokretanju karijere svoje supruge, međunarodne filmske zvijezde Sofije Loren. Osvojio je Oskara za najbolji film na stranom jeziku „Ulica“, te nagrađen Viteškim velikim krstom u vidu Ordena zasluga Republike Italije.

2016. - Umro Dejvid Bouvi (David Bowie), jedan je od najpoznatijih britanskih rok muzičara, pjevača, kompozitora i glumaca. Bouvijeva muzička karijera trajala je više od pet decenija, a bio je sklon stalnom mijenjanju muzičkog stila i imidža, naročito od 1970. godine. Najranija pjesma kojom se proslavio bio je singl “Space Oddity” iz 1969, koji je zbog spuštanja na Mesec imao velik uspjeh.

2020. - Preminula Neda Arnerić, srbijanska i jugoslavenska filmska, televizijska i pozorišna glumica, diplomirana historičarka umjetnosti i političarka. Kad je imala trinaest godina, snimila je svoj prvi film „San“, scenariste i redatelja Puriše Đorđevića, čime je postala prva dječija filmska zvijezda u bivšoj Jugoslaviji. Glumila je u brojnim najpoznatijim filmovima na području bivše Jugoslavije, a od 1985. do 1999. godine vodila je vlastitu galeriju „Atrijum“ u Beogradu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.