RAMAZAN U ŠEHERU

Mjesec kada grad odiše posebnim duhom: Sarajevski top - tradicija duga više od 200 godina

Za nastanak Žute tabije najzaslužniji je Ahmed-paša Rustempašić, koji je došao iz Travnika u prvoj polovini 18. stoljeća

Duh ramazana. N. Šaljić / Avaz - Anadolija

Danijal Hadzovic

19.3.2024

Kad nastupi ramazan, Sarajevo na poseban način oživi, a muslimani tada promijene način života te kroz vjerske obrede duhovno sazrijevaju. Sarajevska ramazanska atmosfera je posebna, a najviše se osjeti nakon iftara, kada čaršija zaživi, pa sve do sehura, odnosno početka posta, govori za „Dnevni avaz“ Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Neizostavni somuni

Dnevna duhovnost se najviše osjeti kroz mukabele odnosno učenje Kur'ana koje muslimani rado prate u džamijama. Svima nam je poznato da su pekare i somuni također jedna od asocijacija na ramazan, s obzirom na to da je somun većini muslimana neizostavan na trpezi u vrijeme iftara, pa tako i pekare u ovom mjesecu najbolje rade.

Iftar počinje s ispaljivanjem topovskog đuleta, i to na više lokacija, a nama najpoznatija je ona na Jekovačkoj odnosno Žutoj tabiji, koju je narod prozvao „Top“.

Za nastanak Žute tabije najzaslužniji je Ahmed-paša Rustempašić, koji je došao iz Travnika u prvoj polovini 18. stoljeća, s namjerom da napravi zidine oko Vratnika. Inače, osim zidina, gradile su se i tabije pa je tada izgrađena i Žuta tabija.

Tabije su služile za instaliranje topova za odbranu, ali Jekovačka je imala i drugu primjenu. Naime, s te tabije je vršen požarni nadzor, pa je tako s određenim brojem pucnjeva stanovništvo obavještavano s koje strane je požar u gradu.

Paljenje kandilja

A druga uloga mu je bila za obilježavanje iftara, gdje topdžija, u staroj bosanskoj nošnji, ispaljuje top i na taj način obavještava stanovništvo o prestanku posta. Tako je nastala čuvena krilatica "Puk'o je top".

U doba Jugoslavije bilo je aktuelno paljenje kandilja za označavanje početka iftara, jer je bilo zabranjeno obilježavanje iftara topom.

Tako je bilo do prvih demokratskih izbora 1990., nakon kojih se običaj ispaljivanja topa ponovno vratio i ostao sve do danas.

Interesantno je istaći da su se nekad kandilji punili uljem, a poslije petrolejem. Paljenje je vršio lično mujezin, nakon što se popne na minaret. Tako se radilo sve do pojave električne energije.

Poštuju ga i nemuslimani

Ramazan u Sarajevu poštuju i nemuslimani, kao i nepostači. Poseban senzibilitet spram postača pokazivali su svi te, iz poštovanja prema njihovom trudu, nisu jeli, pili ili pušili pred njima. S druge strane, muslimani nikada nisu očekivali od drugih da trpe zbog njihovog posta pa bi, ako im se kakav nemusliman zatekne u kući kao putnik namjernik, lično ugostili i pred njega iznijeli hranu, piće i duhan kao da će zajedno jesti. Tako su Sarajlije pokazivale poštovanje jedni prema drugima.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.