Na današnji dan 1936. godine, u Bileći je rođena Izeta Beba Selimović, ali se kao četverogodišnja djevojčica s roditeljima doselila u Sarajevo, gdje je provela cijeli život. Bila je najmlađe od petero djece, pa je nadimak Beba dobila od braće i sestara, koji su joj tako tepali.

Kao petnaestogodišnjakinja postala je vokalna solistica Radio Sarajeva, a osim talenta, Bebu je krasilo kulturno ponašanje koje je ponijela iz roditeljskog doma, nestvarna ljepota i veliki rad na usavršavanju svojih interpretacija.

Porodica prioritet

Porodica je Bebi uvijek bila prioritet, zbog čega je pravila pauze u svojoj muzičkoj karijeri. Udala se veoma mlada, u 19. godini, za inžinjera Sabriju Šečića, kada je nakratko prekinula svoju karijeru i posvetila se suprugu i porodici. S vremenom se vratila pjesmi, ali joj je porodica i dalje bila na prvom mjestu.

Nažalost, taj idilični život nije dugo potrajao. U oktobru 1971. godine Sabrija gine u saobraćajnoj nesreći. Ostavši mlada udovica, s dvojicom sinova, Senadom i Samirom, Beba je veoma teško podnijela gubitak muža. Prestala je pjevati i razmišljala je da li uopće da opet uzme mikrofon u ruke. Kasnije je govorila da su u odluci da, ipak, nastavi pjevati bile presudne riječi njenog velikog prijatelja, legendarnog jugoslavenskog glumca Miodraga Petrovića Čkalje.

Prvi Bebin nastup poslije tragedije bio je na koncertu u Domu sindikata u Beogradu. Pjevala je i plakala zajedno s publikom, koja je suosjećala s njom.

Nova ljubav

Ljubav je ponovo pronašla tek 25 godina nakon Sabrijine smrti, s drugim suprugom Dževadom Šabanagićem, čuvenim violinistom, koji je tada bio član Sarajevske filharmonije i profesor na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.

Sevdalinkama „Kraj potoka bistre vode“, „Mene moja zaklinjala majka“, „Vezak vezla Adem kada“, „Kolika je u Prijedoru čaršija“, „Sinje more i dubine tvoje“, „Zaplakala stara majka“, kao i brojnim drugim, Beba je udahnula posebnu dušu vrsnom, ali prepoznatljivom interpretacijom, ne odstupajući od originalne izvedbe, što je odlika samo vrhunskih sevdalija.

Snimala je i novokomponovane pjesme, vodivši računa da aranžmani njenih pjesama imaju isključivo odlike našeg podneblja, da u njima ne bude primjesa grčke, turske, šumadijske ili makedonske tradicije. Zato su Bebine pjesme, poput „Plačem ja, plačeš ti“, „O ćuti, ćuti, sad srce moje“, „U srcu mome samo živiš ti“, „Sa tugom prolaze dani“... ušle u anale bh. narodne muzike i postale svevremenske.

Beba Selimović je bila i ostala upamćena kao najveća dama bosanskohercegovačkog estradnog neba. Dokazivala je to svojim ponašanjem i na sceni i u privatnom životu, gordošću, ljepotom i predivnim interpretacijama sevdalinki koje je pjevala širom svijeta, pokazujući ujedno ponos i snagu bosanskohercegovačke žene. Bila je istinska ambasadorica tradicije i kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Iako već četiri godine nije među nama, njene pjesme, svilenkasti glas kojima ih je interpretirala, njena osobnost i damsko ponašanje ostaju da žive u našim srcima, baš kao što je i sama pjevala: „U srcu mome samo živiš ti“.

Umro italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, posljednji veliki venecijanski majstor

1770. - Umro italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo (Giovanni Battista Tiepolo), posljednji veliki venecijanski majstor, jedan od najvećih dekorativnih umjetnika 18. vijeka. Njegovi glavni radovi - freske velikih dimenzija rađene u maniru rokokoa, nalaze se u nadbiskupskoj palači u Udinama, u palači Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palači u Madridu.

1797. - Rođen francuski pisac Alfred de Vinji (de Vigny), u čijoj su romantičarskoj misaonoj poeziji centralne teme usamljenost genija, ravnodušnost prirode i stoičko mirenje sa sudbinom. Djela: poeme "Mojsije", "Pastirska kuća", "Eloa", "Samsonov gnjev", drama "Čaterton", roman "Cink-Mars", novele "Ropstvo i veličina vojničkog poziva", "Dnevnik jednog pjesnika".

1845. - Njemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen (Wilhelm Conrad Roentgen), koji je 1895. otkrio "iks-zrake", dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901., rođen je na današnji dan. "Iks-zraci", elektromagnetski talasi dužine od milionitog do milijarditog dijela centimetra, njemu u čast nazvani su "rendgenski zraci". Primjenjuju se u medicini za dubinsko snimanje organa i za zračenja, ali pošto izazivaju štetne promjene u strukturi tkiva kroz koja prodiru, potiskuju ih druge metode liječenja i uspostavljanja dijagnoze. Koriste se i za identifikovanje hemijskih elemenata i za strukturnu analizu raznih supstanci.

1867. - Rođen engleski inženjer Frederik Henri Rojs (Frederick Henry Royce), koji je s Čarlsom Rolsom (Charles Rolls) 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila "Rolls-Royce". Rojsova firma počela je 1904. da pravi automobile, čiji je izgled impresionirao Rolsa, i njih dvojica su potom postali suvlasnici kompanije čija su vozila u automobilskoj industriji nenadmašna po luksuzu i kvalitetu. Kompanija "Rolls-Royce" proizvodi i avionske motore.

1891. - Lajoš Zilahi (Lajos Zilahy), mađarski romansijer i dramatičar, jedan od vodećih i najčitanijih proznih mađarskih autora dvadesetog vijeka, rođen je na današnji dan. O svojim iskustvima s ratišta tokom Prvog svjetskog rata potresno je svjedočio u romanu „Zarobljenici“. Njegovo najpoznatije djelo je „Ararat“, dio trilogije, a najpotresnije „Samrtno proljeće“. Godine 1928., njegov roman „Nešto pluta na vodi“ ekranizovan je dva puta, a njegova predstava „General“ snimljena je kao film naslova „Vrli sin“, 1930., te „Pobunjenik“, 1931. godine. 

Rođena Glorija Svanson, zvijezda nijemog filma

1899. - Rođena Glorija Svanson (Gloria Swanson), američka pozorišna i filmska glumica, zvijezda nijemog filma. Poznata je i kao jedna od prvih glumica koje su se usudile snimiti film koji se nije uklapao u holivudski moralni kodeks filmova tog vremena. Iz tog je razloga njen film "Sadie Thompson" iz 1928. bio zabranjen, ali, s druge strane, postao je jedan od njenih najpopularnijih filmova, koji je objavljen isključivo na tajnim projekcijama, a Gloriji donio nominaciju za Oskara. U 51. godini glumila je u filmu "Bulevar sumraka", jednom od najvećih filmskih klasika zlatnog doba Holivuda, a njena uloga propale glumice Norme Desmond i dalje ima kultni status u glumačkim vodama.

1923. - Umro škotski hemičar i fizičar Džejms Đuer (James Dewar), koji je prvi dobio tečni, zatim i čvrst vodonik. Izumio je i termos-bocu.

1927. - Rođen ruski violončelista i dirigent Mstislav Leopoldovič Rostropovič, jedan od najvećih majstora violončela i fanatičan poklonik svog instrumenta. Bio je profesor konzervatorijuma u Moskvi i Lenjingradu, a 1975. emigrirao je u SAD.

1941. - Miki Jevremović, legendarni srbijanski i jugoslavenski pjevač zabavne muzike, rođen je na današnji dan. U bivšoj SFRJ bio je veoma popularan 1960-ih i 1970-ih godina. Početak karijere obilježile su pjesme: „Mama“, „Pijem“ i „Osamnaest žutih ruža“. Kasniji hitovi su bili: „Ako jednom vidiš Mariju“, „S kim si sada kad je tužno vreme“ i „Pesnikova gitara“. Noviji hitovi su: „Grkinja“, „Lihnida“ i „Neka toče staro vino“. Nastupao je na svim festivalima u bivšoj Jugoslaviji, a najvjerniji je bio Splitskom festivalu. Mikijeva kćerka Jelena Jevremović, također je poznata pjevačica u Srbiji.

1942. - Rođen Majkl Jork (Michael York), britanski glumac i autor nekoliko autobiografskih knjiga. Najšira publika ga pamti po antologijskom filmu Boba Fosa (Foss) "Kabaret" (1972.), u kojem je glumio uz slavnu Lajzu Mineli (Liza Minnelli). Godine 1973., glumio je D'Artanjana u ekranizaciji Dumasovog romana "Tri mušketira" u režiji Ričarda Lestera (Richard). Film je bio tako uspješan da je 1974. snimljen nastavak ("Četiri mušketira"), a filmski kritičari smatraju da su to najuspješnije filmske adaptacije književnog prijedloška slavnog francuskog pisca. Uspjeh kod publike i kritike, te povezanost glumačke ekipe, nagnala je iste protagoniste da se 15 godina kasnije ponovno okupe i snime "Povratak mušketira", također prema Dumasovom djelu "Dvadeset godina poslije".

1952. - Marija Šnajder (Maria Schneider), francuska glumica, najpoznatija kao partnerica Marlona Branda u kontroverznom filmu “Posljednji tango u Parizu”, rođena je na današnji dan. Osim francuskih, Šnajder se pojavila i u većem broju italijanskih te nekoliko američkih filmova. Nažalost, njena 40-godišnja karijera obilježena je ovisnošću o drogi, predoziranjima, pokušajem samoubistva i liječenjem u duševnoj bolnici. Preminula je u 58. godini, 3. februara 2011.   

Maraja Keri, popularna američka pjevačica, slavi 54. rođendan

1963. - Rođen Kventin Džerom Tarantino (Quentin Jerome Tarantino), američki glumac, scenarista i reditelj. Veliku popularnost stekao je početkom 1990-ih godina, kada je, nakon što je stvorio uspješnu karijeru pisca i scenariste, počeo i da režira. Tarantinov rad je bio predmet kontroverzi, kao što su prikazi nasilja, često uključivanje rasnih uvreda i navodni nemar u smislu sigurnosti u njegovom rukovanju kaskaderskim scenama u filmu „Kill Bill: Volume 2“. Za film „Petparačke priče“ dobio je „Zlatnu palmu” na Filmskom festivalu u Kanu 1994. godine.

1970. - Maraja Keri (Mariah Carey), popularna američka pjevačica, slavi 54. rođendan. Čak 19 njenih hitova bilo je na broju jedan Billboardove ljestvice, samo jedan manje od slavnih „The Beatlesa“. Keri je izvela najviši ton na svijetu uživo (MTV AMA - 1991), ali i u pjesmi "Can't Let Go". Prva je muzičarka čiji je singl nakon 25 godina stigao do broja 1 na Billboard ljestvici i to joj je uspjelo zahvaljujući kultnom singlu "All I Want for Christmas Is You" krajem 2019. godine.

1995. - U 46. godini ubijen Mauricio Guči (Maurizio Gucci), kreator i vlasnik modne kuće "Gucci". Bio je sin glumca Radolfa Gučija i unuk osnivača preduzeća Guča Gučija. Ubicu je angažovala njegova bivša supruga Patricija Ređani (Patrizia Reggiani).

2002. - Umro Bili Vajlder (Billy Wilder), američki filmski scenarista, producent i reditelj austrijskog porijekla. Najviše je ostao upamćen kao majstor inteligentnih komedija. Započeo je karijeru kao scenarist te je njegov prvi uspjeh bila satira „Ninočka“ (1939.), za koju je nominiran za Oskara. Godine 1942., debitirao je kao reditelj filmom „The Major and the Minor“, a 1945. njegova drama „Izgubljeni viked“, koja je obradila tabu temu alkoholizma, osvojila je Oskara i Zlatni globus za najbolji film i režiju, nagrade koje je osvojio i filmom „Apartman“ (1960.). Vajlder je 1950-ih uglavnom snimao komedije, među kojima je naročito bila zapažena „Neki to vole vruće“. U svojoj karijeri je osvojio šest Oskara, tri Zlatna globusa i BAFTA-u.

2006. - Preminuo slavni poljski pisac Stanislav Lem (Stanisław), jedan od najpoznatijih pisaca i teoretičara naučne fantastike i najprevođeniji poljski književnik. Njegove najpoznatije knjige "Solaris", "Povratak sa zvijezda" i "Zvjezdani dnevnik" prevedene su na više od 40 jezika.