PORAŽAVAJUĆE

Šef Klinike za onkologiju KCUS-a: Dnevno od raka liječimo 550 pacijenata!

Tokom posljednje tri godine broj onkoloških intervencija koje se pruže u Klinici premašuju 100.000, kaže prof. dr. Semir Bešlija

Prof. dr. Bešlija: Plan prestao važiti 2020. godine. Avaz

7.4.2024

U BiH posljednjih godina zabilježen je porast broja oboljelih od karcinoma. Ovo je za “Avaz” potvrdio prof. dr. Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, dodajući kako je ovaj rast zabrinjavajući.

Stepen proširenosti

- Kod nas je u posljednjih deset godina zabilježen porast broja novooboljelih od šest ili sedam posto. Broj novootkrivenih pacijenata s malignim oboljenjima je u skladu s podacima koje ima zapadni svijet. Zahvaljujući napretku dijagnostike i sve većem uspjehu u liječenju malignih bolesti, dolazimo u onaj kontekst koji zapadni svijet ima već dugo - kazao je dr. Bešlija.

Tokom posljednje tri godine, dodao je dr. Bešlija, broj onkoloških intervencija koje se pruže u Klinici premašuje 100.000 i u tom smislu mi spadamo u grupu velikih onkoloških centara. Dnevno se u Klinici za onkologiju liječi 500 do 550 pacijenata.

- Jedan od osnovnih problema s kojim se susrećemo u svakodnevnom radu je i stadij bolesti, odnosno veličina i stepen proširenosti maligne bolesti koji je u nas puno lošiji u odnosu na prosjek EU. Kada je u pitanju koji karcinom je najrašireniji, kod muške populacije su to pluća, debelo crijevo, prostata, a kod ženske dojka i debelo crijevo - istakao je dr. Bešlija.

U BiH će, naveo je ljekar, svaki četvrti muškarac oboljeti od maligne bolesti do 75. godine, a kod žena je vjerovatnost manja te će svaka peta žena do 75. godine oboljeti od maligne bolesti. Postoji procjena da će do 2035. godine svaka druga osoba na planeti do kraja svog života oboljeti od neke maligne bolesti. Procent izlječenja u BiH se kreće oko 50 posto i puno je lošiji u odnosu na zemlje zapadnog svijeta.

Nema registra

- Mi smo jedina država u Evropi, ne govorim o EU, koja nema nacionalni registar malignih bolesti, jedini smo u Evropi koji nemaju programe za promoviranje preventivnih aktivnosti, kao što su prestanak pušenja, konzumiranja alkohola, održavanje optimalne tjelesne težine, aktualizacija tjelesnog vježbanja i zdravog načina života. Mi smo jedina država koja nema optimiziran plan liječenja. Naš plan, govorim za FBiH, koji je bio dobro napisan, ali nikad implementiran, prestao je važiti 2020. i nikad nije usvojen novi - navodi dr. Bešlija.

Konačno, dodaje, jedina smo zemlja u Evropi koja isključivo zbog samodopadnosti i lijenosti onih koji donose odluke nema nikakav program da se novac od akciza za duhan i alkohol odvoji i usmjeri na prevenciju, ranu dijagnozu i liječenje malignih bolesti.

Dva pristupa

Postoje dva pristupa u tretmanu pacijenata s malignim oboljenjem. Prvi podrazumijeva lokalni tretman koji se obavlja korištenjem hirurških procedura. Drugi je radijacijski tretman. Trend u oba pristupa je povećati preciznost intervencije i smanjiti toksicitet koji procedure izazovu. Drugi podrazumijeva korištenje sistemskih terapija koje na bolest djeluju sistemski, a pružaju se korištenjem hemoterapije, hormonske terapije, ciljanih terapija, kao i imunoterapije.

- Prevencija podrazumijeva neke mjere, a to su da ne trebamo pušiti, biti gojazni, trebamo vježbati, raditi genetske testove ako u familiji postoji historija bolesti. Programi ranog otkrivanja bolesti su iznimno važni. Naprimjer, hoću da naglasim da je karcinom grlića maternice apsolutno preventabilan. Kad bi svaka žena išla jednom godišnje ginekologu i kada bismo vakcinisali tinejdžerice na virus koji izaziva karcinom, za pet godina nama bi to bio klinički nepoznat malignitet. Nažalost, karcinom grlića maternice kod nas je, po broju umrlih od malignih bolesti, na četvrtom mjestu - rekao je dr. Bešlija.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.