Bosna i Hercegovina zauzima značajno mjesto na geotermalnoj karti Evrope posebno ako se posmatra njeno prisustvo i temperaturna vrijednost. 

To prirodno bogatstvo kod nas se koristi uglavnom u banjskom turizmu, sportsko-rekreativnim objektima i veoma rijetko kod zagrijavanja stambenih zgrada. Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE prof.dr.sc. Zijad Bajramović s tim u vezi konstatuje da je geotermalna energija najmanje istraženo područje u sferi korištenja obnovljivih izvora energije u BiH. 

Odlučan zaokret

U razgovoru za "Dnevni Avaz“ on najavljuje odlučan zaokret ka realizaciji projekata toplifikacije na bazi geotermalne energije što je jedan od najefikasnijih vidova grijanja prostora i važnog faktora u ukupnoj tranziciji energetskog sektora.

Šta vas je opredijelilo za takav pristup?

- Geotermalna energija je praktično neiscrpna i pouzdana jer ne ovisi od meteoroloških uslova, perioda godine ili dana za razliku od hidro, vjetro i solarnih elektrana. Uz to geotermalna energija može poslužiti kao most ka održivoj budućnosti podržavajući tranziciju sa fosilnih goriva na ekonomiju zasnovanu obnovljivim izvorima. 

To je trenutno najveća preokupacija stručnjaka iz oblasti energetike i energetskih kompanija. Prednosti korištenja geotermalne energije uključuju nisku emisiju stakleničkih plinova, stabilnu opskrbu energijom i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.

Koji su ekonomski benefiti takvog pristupa i budućeg investiranja?

- To je čist izvor energije koji je može stalno i pouzdano proizvoditi te povećati energetsku sigurnost opskrbe energijom s obzirom na to da se radi o domaćoj energiji koja nije predmet međunarodne cijene energenata. Uz njeno korištenje moguće je stabilizirati troškove energije i dodatno doprinijeti diversifikaciji energetskih izvora na održiv način.

Najveća prepreka

U čemu vidite moguću prepreku u ostvarivanju ovih projekata?

- To su prije svega visoki početni troškovi izgradnje, ograničena raspoloživost lokacija s visokim geotermalnim potencijalima i everntualni negativni uticaji na okoliš poput oslobađanja plinova iz podzemnih rezervoara. 

Uz to i nedostatak svjetskih standarda, smjernica i propisa ometa dosljednu i usporedivu procjenu i izvještavanje o potencijalu geotermalne energije što dovodi do dvosmislenosti i ograničava razumijevanje održivosti projekata geotermalne energije među potencijalnim investitorima.

Gdje i kako će taj zaokret započeti?

- Tokom ovog mjeseca naš komitet će upriličiti stručnu raspravu o geotermalnoj energiji kao obnovljivom izvoru energije s ciljem njenog promovisanja i sagledavanja budućih aktivnosti poput istraživanja, razvoja i primjene tehnologija, stručnog i naučnog obrazovanja. 

Na ovaj način mi želimo doprinijeti unapređenju javnog mišljenja u cilju korištenja geotermalne energije afirmisati dosadašnja saznanja i ukloniti moguće predrasude s kojim dio javnosti prati sve što se događa u elektroenergetskom sektoru u BiH - zaključio je dr. Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE za "Avaz".

Šta kaže Evropa?

Geotermalna energija je za naše prilike izuzetno važan resurs koji omogućava realizaciju brojnih projekata toplifikacije kao jednog od najefikasnijih vidova grijanja prostora. 

Istovremeno to je najmanje istraženo područje korištenja obnovljivih izvora energije. U skladu s nastojanjima za što većim korištenjem obnovljivih izvora energije, smanjenjem emisije štetnih gasova kao i smanjenjem ovisnosti o uvoznim energentima (prirodni gas i nafta), postojeći potencijal geotermalne energije u Bosni i Hercegovini zaslužuje detaljnu analizu.

Ovo je u skladu sa ostvarenjem ključnih strateških klimatskih ciljeva Evropske unije u kojim geotermalno daljinsko grijanje ima značajnu ulogu. Rezolucija koja je usvojena od strane Evropske unije u januaru 2024. godine poziva se na evropsku strategiju i za ubrzanje primjene i ulaganja u geotermalnu energiju.