NA DANAŠNJI DAN

Vladislav Skarić: 155. godišnjica rođenja jednog od najznačajnijih bh. historičara

Danas je ponedjeljak, 10. juni/lipanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 207 dana

Vladislav Skarić. Facebook

I.P.

10.6.2024

Na današnji dan 1869. godine, u Sarajevu je rođen Vladislav Skarić, bosanskohercegovački historičar.

Diplomu profesora historije i geografije stekao je na Univerzitetu u Grazu, a potom je radio u srednjim školama u Banjoj Luci i Sarajevu. Jedan je od osnivača SPKD „Prosvjeta“.

Skarić je bio direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, te u listu „Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“ objavljivao svoje najvažnije radove. Iako se bavio svim periodima historije Bosne i Hercegovine, najviše je doprinio proučavanju osmanskog perioda.

Monografija posvećena Sarajevu

Jedan od njegovih značajnijih radova je „Popis bosanskih spahija iz 1711. godine“, što je, ustvari, monografija posvećena Sarajevu. Pisao je o Mula Mustafi Bašeskiji, Trebinju, porijeklu pravoslavnog stanovništva u Bosni i Hercegovini, staroj bosanskoj vlasteli, Borču, a višegodišnje proučavanje rudarstva završio je monografijom „Staro rudarsko pravo i tehnika u Srbiji i Bosni“.

Skarić je preminuo 6. avgusta 1943. godine, u Sarajevu. Njegovim imenom se zove jedna od sarajevskih osnovnih škola.

Žan Kalvin. wikipedia.org

Rođen Žan Kalvin, osnivač kalvinizma

1509. - Rođen Žan Kalvin (Jean Calvin), švicarski reformator crkve i osnivač kalvinizma. Svoja teološka razmišljanja sistematizirao je u djelu "Institucije kršćanske religije", 1536. godine, zbog čega je stavljen na listu nepoželjnih osoba, jer je u ključnim elementima otišao od doktrine Rima. Odbacio je vrhunski autoritet Pape, te vjerovao da je Biblija jedini izvor Božijeg zakona i teologije, a da vjernici trebaju interpretirati, ali i očuvati vjeru u njenom izvornom izučavanju, kao i svijet koji je Bog stvorio i uspostavio zakonitosti. Svojim djelovanjem razvio je tzv. kalvinističku teologiju, te postao uzor mnogima, a njegov teološki sistem imao je veliki utjecaj na područjima teologije, ekonomije, društvenog i pravnog sistema.

1793. - Prvi javni zoološki vrt - "Žarden de Plant" - otvoren u Parizu.

1819. - Rođen francuski slikar Gistav Kurbe (Gustave Courbet), osnivač realističke škole i jedan od prvih umjetnika koji je radio u prirodi, učesnik Pariske komune. Opor i snažan odbacio je romantične pejzaže i idealizovanje ljudi i prizora, izvršivši ogroman utjecaj na evropsko slikarstvo sredinom 19. vijeka. Glavna djela: "Atelje", "Tucači kamena", "Talas", "Pogreb u Ornanu".

1832. - Njemački inžinjer Nikolaus August Oto (Nicolaus Otto), koji je 1861. napravio prvi benzinski motor, rođen je na današnji dan. Godine 1876., izumio je četvorotaktni motor s unutrašnjim sagorijevanjem, poznat kao "oto motor", što je omogućilo razvoj automobila.

1836. - Umro francuski fizičar, matematičar, hemičar i filozof Andre Mari Amper (Andre-Marie Ampere), utemeljitelj elektromagnetizma. Bio je prvi naučnik koji je razlučio atome i molekule, te među prvima koji je koristio nazive električni napon i električna energija. Potaknut otkrićem Hansa Kristijana Orsteda (Christian Ørsted) da se magnetna igla zakreće pri promjeni struje koja teče žicom u blizini, Amper je istražio povezanost između elektriciteta i magnetizma (Amperov zakon). Amperov zakon izražava činjenicu da magnetsko polje nastaje kao posljedica kretanja električnih naboja, povezujući električne i magnetske pojave. Prema Amperovoj hipotezi, svako magnetsko polje ima svoj uzrok u električnoj energiji. Dijeleći magnet na djeliće, zaključio je da svaki djelić čini za sebe potpuni magnet. Prema tome je analogno da je svaka molekula magnet s polovima na suprotnim krajevima. Magnetizam molekule tumačio je time što oko molekule teče molekularna električna energija. Pod utjecajem magnetskog polja, kada se tijelo magnetizira, sve njegove molekularne struje zauzimaju isti smjer, te se time ispoljava magnetizam tijela.

1915. - Rođen američki pisac Sol Belou (Saul Bellow), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1976. godine. Djela: romani "Henderson, kralj kiše", "Čovjek na klackalici", "Žrtva", "Ne propusti dan", "Pustolovine Ogija Marča", "Hercog", "Planeta gospodina Semlera", "Humboltov dar", "Dekanov decembar", priče "Mozbijeva sjećanja", drame "Posljednja analiza", "Guka", putopis "Do Jerusalima i nazad".

Džudi Garland. 24sedam.rs

Rođena američka filmska glumica i pjevačica Džudi Garland

1922. - Američka filmska glumica i pjevačica Džudi Garland (Judy), koja se proslavila već kao djevojčica ulogom u filmu "Čarobnjak iz Oza", za koju je dobila nagradu Oskar, rođena je na današnji dan. Izvrsno je tumačila uloge i u filmovima Vinsenta Minelija (Vincente Minnelli), jednog od pet njenih muževa - njihova kćerka Lajza Mineli (Liza) je također ostvarila sjajnu pjevačku i glumačku karijeru i osvojila Oskara. Ostali filmovi: "Bebe u vojsci", "Osnujmo orkestar", "Bebe na Brodveju", "Mala Neli Keli", "Sretni me u Sent Luisu", "Sat", "Zigfildove ludosti", "Pirat", "Zvijezda je rođena".

1923. - Umro francuski pisac Pjer Loti (Pierre), koji je zbog napisa o okrutnostima kolonijalnih trupa u Indokini otpušten iz vojne službe. Kao pomorski oficir mnogo je putovao i djela mu obiluju egzotikom. O boravku u Crnoj Gori napisao je putopis "Putovanje četiri oficira internacionalnog eskadrona po Crnoj Gori" i pripovijetku "Paskvala Ivanović". Kao veliki turkofil u Prvom balkanskom ratu izražavao je simpatije za Osmansko Carstvo. Više puta je bio u Istanbulu, od 1876. godine, kada je kao mladi oficir na francuskom brodu stigao prvi put u grad na Bosforu koji ga je impresionirao. Loti je bio pod utjecajem osmanskog načina života i to je spomenuo u mnogim svojim djelima. U Istanbulu je upoznao ženu koja je dala ime njegovom romanu “Aziyade”. Naime, roman “Aziyade” je skup njegovih dnevnika koje je pisao u kafani naziva “Rabia Kadın Kahvesi” na istanbulskom brdu kasnije nazvanom po njemu - Pier Loti. Ostala djela: "U haremu", "Lotijeva ženidba", "Mornar", "Islandski ribar", "Gospođa hrizantema", "Roman jednog spahije".

1934. - Umro engleski kompozitor Frederik Delijus (Frederick Theodore Albert Delius), impresionista poznat po simfonijama. Komponovao je i opere i koncerte, uključujući "Misu života", inspiriranu djelom njemačkog filozofa Fridriha Ničea (Friedrich Nietzsche) "Tako je govorio Zaratustra".

1934. - "Rođen" Paja Patak, jedan od najpopularnijih likova u stripovima američkog crtača, filmskog animatora i producenta Volta Diznija (Walt Disney).

1946. - Umro američki bokser afričkog porijekla Džek Džonson (Jack Johnson), prvi crnac koji je osvojio titulu svjetskog prvaka u teškoj kategoriji.

1967. - Preminuo američki filmski glumac Spenser Trejsi (Spencer Tracy), izuzetan tumač niza karakternih uloga, prvi glumac koji je dvije godine uzastopno dobio nagradu Oskar - za filmove "Hrabri kapetan" (1937.) i "Grad dječaka" (1938.). Ostali filmovi: "Bijes", "Sedmi krst", "Citadela", "Starac i more", "Nirnberški proces", "Pogodi ko dolazi na večeru".

2004. - Umro bluz i džez kantautor Rej Čarls (Ray Charles). Dobitnik je 12 muzičkih nagrada "Gremi", među kojima i za najbolju pjesmu - tri puta uzastopno, za "Hit the Road Jack", "I Can't stop loving you" i "Busted".

2015. - Ostaci bizantijske crkve stare 1.500 godina otkriveni nedaleko od Jerusalima. Crkva potječe iz perioda kada je Bizantijska imperija vladala današnjim teritorijama Izraela i Palestine, između 324. i 638. godine nove ere.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.