Krijumčarenje migranata evoluiralo je u kompleksan transnacionalni kriminalni poduhvat, sa zapadnobalkanskom rutom kao ključnim putem ka EU, zaključak je istraživanja Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI TOC). Najnovija studija procjena prijetnji EUROPOL-a, objavljena u martu, upravo zapadnobalkansku rutu je identificirala kao jedan od dva primarna migraciona koridora ka Evropi.

- Kriminalne mreže razvile su sofisticirane metode za olakšavanje kretanja migranata duž ove rute, bilo vođenjem migranata preko granica ili pružanjem daljinskih uputstava. Neregularni migranti se prevoze u različitim putničkim i komercijalnim vozilima, često skriveni u rezervoarima za gorivo, između tovarnih prostora ili među robom – navodi Anesa Agović, koordinatorica GI TOC-a za BiH.

Tranzit migranata

U izvještaju se navodi da su Srbija, Crna Gora, BiH i Hrvatska postale ključne tranzitne tačke, a broj slučajeva krijumčarenja migranata je u porastu, uz sve veće uključivanje različitih međunarodnih aktera, često iz redova samih migranata. Agović kaže da kriminalne grupe sada uključuju krijumčare iz Iraka, Sirije, Afganistana, Maroka, Alžira, Turske i Nizozemske, koji sarađuju preko granica kako bi koordinirali kretanje migranata iz zona konflikta ka Evropi.

U izvještaju se, između ostalog, podsjeća na nedavni slučaj hapšenja osam osoba u Bugarskoj i razbijanja mreže koju su vodili sirijski i jordanski državljani. Koordinirajući tranzit migranata iz Turske u Bugarsku i dalje u Evropu, oni su naplaćivali do 6.000 eura po osobi za krijumčarenje u BiH, i 4.000 eura za transport u Srbiju. U novembru 2024. godine, u operaciji koju je predvodila Nemačka, razbijena je velika kriminalna mreža koja se od 2021. godine bavila krijumčarenjem migranata, trgovinom oružjem i falsificiranjem dokumenata duž balkanske rute.

- Mreža je, navodno, bila nasilna prema migrantima i agresivna u zaštiti svog kriminalnog tržišta, naplaćujući između 4.500 i 12.000 eura po osobi – kaže Agović.

I migranti i krijumčari koristili su hawalu (tajni sistem prijenosa novca) za novčane transfere. Mreža se smatra odgovornom za ilegalni transport 750 migranata, a prema podacima iz istrage moguće i 2.200, što je generiralo više od 3,4 miliona eura ilegalnog profita. Srbija je dijelom uspjela suzbiti ilegalne migracije, nakon perioda tokom kojeg je dnevno u ovu zemlju ulazilo 150 osoba, dok je, prema navodima iz izvještaja, više od 10 posto svih zatvorenika u Hrvatskoj osuđeno za krivična djela povezana s krijumčarenjem migranata.

GI TOC je objavio i iznose koje krijumčari naplaćuju za prebacivanje ljudi. Tako za prelazak iz Turske, preko Bugarske do Srbije migranti moraju izdvojiti 3.468 eura po osobi, transport iz Grčke preko Sjeverne Makedonije do Srbije plaća se 1.033 eura, a iz Sirije do Njemačke 12.600 eura po osobi. Prebacivanje preko samo jedne granice znatno je jeftinije, pa prelazak iz Crne Gore u BiH košta 315, a iz Srbije u BiH 235 eura po osobi.

GPS koordinate

- Migranti koriste različite načine plaćanja za usluge krijumčarenja. Uobičajeni aranžman uključuje plaćanje određenih GPS koordinata koje im omogućavaju ilegalno prelaženje granice. Nakon uspješnog prelaska, dobivaju poruku s novim uputstvima i koordinatama za narednu fazu putovanja. Drugi aranžman podrazumijeva plaćanje posrednika koji ih prate i vode do određenih graničnih prelaza. Po dolasku na lokacije s druge strane, susreću se s novim pojedincima koji nude smještaj i uputstva o narednim koracima na njihovom putu – pojašnjava Agović.

Ključna strategija

Kako bi se ovo ilegalno tržište efikasno oslabilo, vlasti se moraju fokusirati na ometanje ilegalnih finansijskih tokova, umjesto da daju prioritet samo hapšenjima, zaključuju u GI TOC-u. Uspostavljanje zajedničkih finansijskih radnih grupa, unapređenje sankcija protiv pomagača i jačanje okvira za borbu protiv pranja novca također su ključne strategije.