Četrnaestog septembra 1996. godine Bosna i Hercegovina je napravila prvi veliki korak u poslijeratnoj političkoj realnosti. Samo devet mjeseci nakon što je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, građani su izašli na birališta da izaberu vlast na državnom i entitetskom nivou. Bili su to izbori pod snažnim okriljem međunarodne zajednice i u organizaciji OSCE-a, koji je kroz Privremenu izbornu komisiju nadzirao cijeli proces.

Nacionalne partije uvjerljivo ispred

Kako se i očekivalo, pobjednici su bile nacionalne stranke – SDA, SDS i HDZ – dok su multietničke i građanske opcije ostale marginalizirane.

U Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, SDA je u Federaciji osvojila 725.417 glasova i 16 mandata, a u Republici Srpskoj dodatnih 184.553 glasa i tri mandata, ukupno 19. SDS je dobio devet mjesta (578.723 glasa), a HDZ osam. Mandati su trajali do narednih izbora u jesen 1998. godine.

Izbori za Predsjedništvo

Posebnu pažnju privukao je izbor članova Predsjedništva BiH. Alija Izetbegović, kandidat SDA, ubjedljivo je pobijedio u bošnjačkom korpusu sa 730.592 glasa. Njegov nekadašnji saradnik Haris Silajdžić dobio je 124.396 glasova, dok je Fikret Abdić, tvorac paradržave „Autonomna pokrajina Zapadna Bosna“ i osuđeni ratni zločinac, osvojio 25.584 glasa.

Hrvatski narod predstavljao je Krešimir Zubak (HDZ) sa 330.477 glasova, dok je Ivo Komšić iz Združene liste dobio tek 37.684. Srpski član Predsjedništva postao je Momčilo Krajišnik (SDS), bliski saradnik Radovana Karadžića, sa 690.646 glasova. Njegov najbliži rival bio je Mladen Ivanić sa 307.461 glasom.

Parlamentarni rad u sjeni podjela

Prvi sazivi državnih institucija jasno su pokazivali da je BiH formalno ujedinjena, ali faktički duboko podijeljena. Predsjedavajući Predstavničkog doma biran je žrijebom – najprije Ivo Lozančić, potom Slobodan Bijelić, a pred kraj mandata Halid Genjac. U Domu naroda su se smjenjivali Momir Tošić, Avdo Čampara i Petar Majić.

Za dvogodišnji period, Predstavnički dom održao je 11, a Dom naroda 12 sjednica. Paradoksalno, sjednice su se održavale u dvije različite zgrade – Zemaljskom muzeju u Sarajevu i Elektrotehničkom fakultetu u Lukavici – što je simboliziralo političke i teritorijalne podjele.

Na sjednicama su redovno bili prisutni članovi Predsjedništva, ministri Vijeća ministara i predstavnici međunarodne zajednice, naročito OHR-a, čija je misija bila da vodi i kontroliše osjetljivi tranzicijski proces.

Federalni parlament

U Parlamentu Federacije BiH dominaciju je imala SDA sa 78 zastupnika. HDZ je zauzeo 36 mjesta, dok je multietnička Združena lista (SDP, UBSD, HSS, MBO i Republikanci) uspjela doći do samo 11 mandata. Time je potvrđeno da su nacionalni narativi nakon rata bili daleko jači od pokušaja izgradnje građanske, multietničke politike.