Vlada Unsko-sanskog kantona na 28. i 29. sjednici održanim u Bihaću donijela je niz značajnih odluka usmjerenih na jačanje privrede, unapređenje obrazovanja, podršku sportu, zaštitu okoliša te unapređenje sistema civilne zaštite i borbe protiv korupcije.Jedna od najznačajnijih odluka odnosi se na usvajanje Programa poticaja razvoja male privrede za 2026. godinu, za čiju realizaciju je osigurano čak 5.000.000 KM iz Budžeta Ministarstva privrede USK.Kako je istakla ministrica privrede Samra Mehić, program će biti realiziran kroz pet mjera koje obuhvataju jačanje konkurentnosti pravnih lica, podršku obrtima, pomoć novoosnovanim subjektima male privrede, start-up projekte, te novu mjeru podrške subjektima male privrede za angažman učenika na praktičnoj nastavi u školskoj 2025/2026. godini. Sredstva će biti dodijeljena putem javnog poziva.Na istoj sjednici usvojen je i Program utroška sredstava za subvencije poduzećima i poduzetnicima, čime su stvoreni uslovi za raspisivanje javnog poziva.<h2>Zaštita okoliša</h2>Značajna sredstva izdvojena su i za oblast zaštite okoliša. Na prijedlog ministra za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Edvina Odobašića donesena je odluka o raspodjeli 1.115.000 KM iz ekoloških naknada za 2026. godinu. Sredstva će biti dostupna gradovima i općinama, javnim ustanovama, privatnim subjektima i neprofitnim organizacijama putem javnog poziva.Podrška je osigurana i sportskom sektoru. Vlada USK usvojila je program utroška sredstava kojim je 161.000 KM namijenjeno Sportskom savezu USK za učešće na međunarodnim takmičenjima, dok je dodatnih 200.000 KM predviđeno za podršku premijerligaškim sportskim klubovima. <h2>Sredstva za Lječilište Gata</h2>Iz resora zdravstva usvojena je odluka o dodjeli 300.000 KM JU Lječilište Gata za rekonstrukciju sanitarnih čvorova, dok je 10.000 KM odobreno JU Osnovna škola „Lejla Hairlahović-Hušić“ Cazin za potrebe Centra za razvoj inkluzivnih praksi.Vlada je usvojila i odluku o uspostavljanju e-Registra prijava korupcije i koruptivnog ponašanja, što predstavlja važan iskorak u jačanju transparentnosti i borbi protiv korupcije na području kantona.Na prijedlog Kantonalne uprave civilne zaštite donesena je i Uredba o formiranju Kantonalne mješovite specijalizirane jedinice civilne zaštite.Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić istakao je da je riječ o jedinici namijenjenoj izvođenju složenih spasilačkih intervencija u situacijama kada lokalni kapaciteti nisu dovoljni, posebno tokom prirodnih i drugih nesreća.Za dobrovoljna vatrogasna društva planirano je 30.000 KM, a sredstva će također biti raspoređena putem javnog poziva.<h2>Obrazovne ustanove</h2>Na 29. sjednici Vlada USK donijela je odluku o izdvajanju 200.000 KM za potrebe obrazovnih ustanova.Od tog iznosa, 150.000 KM dodijeljeno je JU OŠ „Suljo Mirvić“ Konjodor u Bužimu za početak izgradnje školske fiskulturne sale, sanaciju podova i zamjenu vanjske stolarije, dok je 50.000 KM odobreno JU MSŠ „Safet Krupić“ Bosanska Krupa za dodatne radove na rekonstrukciji sanitarnih čvorova, sanaciju podova i rekonstrukciju krova fiskulturne sale.Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Denis Osmankić istakao je kako su ova sredstva važan korak ka unapređenju uslova rada i boravka učenika u obrazovnim ustanovama.Na sjednici su razmatrani i finansijski izvještaji kantona. Ministar finansija Danko Jakšić prezentirao je Godišnji izvještaj o ukupnom dugu Unsko-sanskog kantona, prema kojem ukupno stanje duga na dan 31. mart 2026. godine iznosi 16.306.947,85 KM.Usvojen je i Izvještaj o izvršenju Budžeta Unsko-sanskog kantona za period od 1. januara do 31. marta 2026. godine, kao i Periodični finansijski izvještaj za isti period, piše Krajisnici.net.

Jedna od najznačajnijih odluka odnosi se na usvajanje Programa poticaja razvoja male privrede, za čiju realizaciju je osigurano 5 miliona KM

Vlada USK izdvojila značajna sredstva za privredu, škole, sport i ekologiju 

Još jedan pokušaj prodaje Lukavačke koksare propao je prije dva dana jer nije bila nijedna prijava niti je uplaćen depozit za učešće u kupovini imovine po početnoj cijeni od 150,6 miliona KM. Sjednica Odbora povjerilaca najavljena je za sredinu maja, kada će biti donesene nove odluke o nastavku unovčenja i raspisivanju novog oglasa za prodaju.Kako je za „Avaz“ kazao stečajni upravnik Koksare Almir Bajrić, ovo je bilo očekivano i ovo je znak da investitorima treba još vremena da razmisle i stvore svoju sliku o cijeni.

- Nema proizvodnje koksa jer to nije profitabilno, e sada investitor treba u odnosu na druge fabrike i potencijalne mogućnosti izraditi sebi ekonomsku i matematičku logiku koliko može dati para. Nije pokušaj propao, samo niko nije došao do matematičke formule u kojoj može imati zaradu – rekao je Bajrić.<h2>U krug</h2>On je kazao da će se i dalje ići s prodajom kao pravnim licem, ali da li će biti ova cijena ili neka snižena o tome će odlučiti organ povjerilaca. Međutim, postavlja se pitanje da li će se sada beskonačno ići u krug s prodajom, bez konkretnih rezultata ili imaju drugo rješenje.- Može se ići u prodaju u krug koliko god se puta želi s tim da je stav povjerilaca da će oni ići nekoliko puta s prodajom pravnog lica. To ne znači da će svaki put smanjivati cijenu, ali u svakom slučaju stav odbora je, ukoliko se niko ne prijavi u tri kruga, da ćemo ići u pojedinačnu prodaju po fabrikama - kazao je Bajrić.Dodao je i da će do kraja maja biti objavljen oglas, a početkom jula bi mogla biti prodaja.- Imamo zainteresovanih ljudi koji se javljaju, imamo i zainteresovane kompanije iz Evrope koje se javljaju. Praktično svi prikupljaju informacije kako bi vidjeli gdje je ekonomska i matematička logika. Te kompanije iz Evrope su vrlo ozbiljne, ali ne možemo iznositi imena radi zaštite investitora – otkrio je Bajrić.<h2>Naši šute</h2>Pitali smo i da li se iko od trenutnih vlasti, te javnih preduzeća javio kako bi preuzeo Koksaru, na šta je Bajrić kazao da nisu imali takvih ponuda.- Postavlja se pitanje kako oni to sada mogu preuzeti. Situacija je teška jer proizvodnja koksa nije perspektivna. Kada bi je neko kupio sada za 150 miliona i nastavio proizvoditi koks, imao bi mjesečni gubitak od tri, četiri miliona – kazao je Almir Bajrić.Dodao je da u svakom slučaju pošalju Agenciji za strane investicije BiH, kao i nadležnim ministarstvima javne oglase s molbom da investitorima s kojima su u komunikaciji proslijede te javne oglase.<h2>Radnicima isplata</h2>- Najbitnije je da idu dva miliona isplata radnicima. Ta sredstva su iz druge imovine koja ne ulazi u pravno lice i unovčena je odmah otvaranjem stečaja te očekujemo do kraja maja isplatu radnicima – kazao je stečajni upravnik Almir Bajrić za „Avaz“.

Te kompanije iz Evrope su vrlo ozbiljne, ali ne možemo iznositi imena radi zaštite investitora, kazao je stečajni upravnik za "Avaz"

Propao još jedan pokušaj prodaje Koksare: Javljaju se evropske kompanije, naša vlast šuti

Proslavljeni bh. novinar Senad Avdić u kolumni na portalu <a href="https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/482476/h_istorijski_muslimansko_srpski_sporazum_35_godina_kasnije_izetbegovic_je_navodno_rekao_zulfikarpasicu_srbima_treba_prepustiti_sto_je_srpsko_hrvatima_sto_je_hrvatsko_a_mi_trebamo_uzeti.html">Slobodna Bosna</a> prisjetio se historijskog muslimansko-sprskog sporazuma i susreta Franje Tuđmana sa Slobodanom Miloševićem.Tekst prenosimo u cijelosti:-	Ubrzo, sredinom aprila 1991. godine, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević sreli su se ponovo, ovoga puta u Hrvatskoj, u elitnom komunističkom kompleksu Tikveš. Za razliku od prethodnog njihovog sastanka, na novom susretu su sudjelovali i eksperti obaju republika, a u javnost su stizale su nešto konkretnije, po Bosnu i Hercegovinu dramatičnije i fatalnije informacije o sadržaju srpsko-hrvatskog „dijaloga“. Sve je podsjećalo na sporazum Cvetković-Maček iz 1939.godine kojim je Bosna i Hercegovina teritorijalno podijeljena između Srbije i Hrvatske.U to vrijeme, početkom proljeća, odvijali su se razgovori šestorice predsjednika jugoslovenskih republika o budućnosti zajedničke države. Bosnu i Hercegovinu je na tim susretima predstavljao Alija Izetbegović. Nakon jednog od tih sastanaka, održanog u Splitu, novinari su upitali Milana Kučana, predsjednika Slovenije, je li mu poznat sadržaj prethodno vođenih razgovora Miloševića i Tuđmana i zna li šta su se na ta dva sastanka dogovorili. „Ne znam o čemu su razgovarali, ni šta su dogovorili, ali mi je poznato šta su pjevali: pjevali su „nema te više, Alija“, odgovorio je Kučan podsjećajući na stari hit novokomponovane narodne muzike u interpretaciji bosanskog folk pjevača Hašima Kučuka Hokija.<h2>Šta je znao Alija?</h2>Predsjedavajući Predsjedništva BiH Izetbegović govorio je da je o sadržaju sastanaka Miloševića i Tuđmana ponešto čuo od predsjednika Makedonije Kire Gligorova i da to što je čuo jeste uznemirujuće, pa i alarmantno za građane Bosne i Hercegovine. Ako je već postignut (za početak- usmeni, a pri tom posve konspirativni) dogovor Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine između Srbije i Hrvatske, kakvog smisla u tom kontekstu, odnosno novoj realnosti je imao srpsko-bošnjački dijalog koji je podrazumijevao opstanak (cjelovite) Bosne i Hercegovine u sastavu buduće (federalne ili konfederalne) Jugoslavije? To je pitanje ostajalo visiti u zraku, kao što je bilo nepoznato stanovište Alije Izetbegovića i njegove stranke prema pregovorima Zulfikarpašićevog MBO-a i Karadžićeve Srpske demokratske stranke.Televizija Sarajevo je tokom ljeta 1991. organizirala emisiju posvećenu tzv. „srpsko-muslimanskom dijalogu“ u koju su pozvani glavni akteri tog „projekta“, predstavnici MBO i SDS-a. Iako su neki u glavnih gostiju u programu tvrdili da su o njihovim aktivnostima i planovima upoznati i glavni ljudi Stranke demokratske akcije te da su oni taj projekat podržali, tok emisije je snažno promijenilo saopćenje koje je te večeri stiglo iz Centrale SDA: u njemu se ova stranka rezolutno ogradila od tih pregovora i saopćila da ona ni na koji način nije ni sudjelovala niti podržava takvu (separatnu) vrstu dijaloga.Time je opovrgnuto sve ono što je do tada tvrdio Adil Zulfikarpašić: da je svoje stavove i aktivnosti usuglasio i koordinirao sa Alijom Izetbegovićem. Jedan od urednika „Bosanskih pogleda“ tih mi je dana otkrio da je u Zulfikarpašićevoj pratnji prisustvovao njegovom razgovoru sa Alijom Izetbegovićem i tom prilikom vodio neku vrstu internog zapisnika sa susreta održanog u zgradi Predsjedništva BiH. Prema njegovim riječima, lider Stranke demokratske akcije je tom prilikom iznio vlastitu viziju budućnosti Bosne i Hercegovine: „Srbi trebaju uzeti što je srpsko, Hrvati-hrvatsko, a nama da pripadne ono što smo u stanju prosperitetno kontrolirati“, navodno je tada kazao Izetbegović.Srpsko-muslimanski pregovori u budućnosti Bosne i Hercegovine imali su veliki odjek i podijeljenu recepciju u jugoslovenskom političkom i medijskom prostoru. Posebno je bila zaintrigirana, odnosno uznemirena politička scena i javnost u Hrvatskoj, budući da su politički predstavnici bosanskohercegovačkih Hrvata (HDZ BiH) bili potpuno zaobiđeni. Tu vrstu sumnjičave zabrinutosti sam primijetio kod moga zagrebačkog prijatelja, novinara Mate Bašića kada me je zamolio da mu pomognem da uradi intervju sa Adilom Zulfikarpašićem za „Globus“. Riječ je bilo o novom političkom tjedniku u Hrvatskoj kojeg je pokrenula i uređivala skupina renomiranih novinara, mojih poznanika koji su prethodnih godina i decenija radili u omladinskom listu „Polet“ . Za kratko vrijeme „Globus“ je postao najutjecajniji printani medij u Hrvatskoj.<h2>Adil između Beograda i Zagreba</h2>Nakon dugačkog razgovora u njegovom uredu, Adil Zulfikarpašić je Matu Bašića i mene odveo na ručak u obližnju konobu „Raguza“, jedinstven restoran tog profila u Sarajevu kojeg je nedugo ranije otvorio Sulejman Hebib, žovijalni Gačanin iz Dubrovnika. Razgovorljivi, dobro raspoloženi Zulfikarpašić vjerovatno da bi otklonio sumnje novinara „Globusa“ da se njegov razgovor sa Srbima odvija iza leđa i naušrtb bosanskohercegovačkih Hrvata, pričao je naširoko i detaljno o svojim dugogodišnjim prijateljima među Hrvatima. Poznavao je i prethodnih godina na različite načine surađivao sa najvažnijih ljudima hrvatske politike, Franje Tuđmana, Josipa Manolića i drugih bivših komunističkih disidenata, intelektualaca, do brojnih novinara sa koji su ga godinama posjećivali u Cirihu, poput Mirka Galića, Mladena Maloče...Govorio je i o svojoj supruzi Tanji, Hrvatici, i sudbini njene obitelji tokom i nakon Drugog svjetskog rata. Kada je na kraju toga dugačkog ručka konobar donio račun, Adil Zulfikarpašić je sa nevjericom pogledao, uhvatio se za džep uzviknuvši: „Ola-la, pa ni u Švicarskoj se novinari bolje ne hrane i više ne piju nego u Sarajevu!“

Zulfikarpašić je tokom višegodišnjeg boravka u inozemstvu i disidentskog aktivizma bio izgradio široku mrežu poznanika, suradnika među hrvatskim i srpskim opozicionim i antikomunističkim elitama u Jugoslaviji i izvan nje..Srđa Popović, beogradski advokat koji je na sudovima branio neprijatelje režima u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu (pred ostalih se angažirao i tokom suđenja Aliji Izetbegović) bio je jedan od njegovih čestih sugovornika. Nekoliko mjeseci pred Zulfikarpašićev povratak u Sarajevo, u ljeto 1989., Popović ga je u jednom razgovoru upozorio da ni hrvatski ni srpski opozicioneri toga doba ne misle dobro Bosni i Hercegovini i posebno apotrofirao Franju Tuđmana i Dobricu Ćosića. „Ja sam na to upozorio i gospodina Aliju Izetbegovića tokom njegovog nedavnog boravka u Beogradu kada je promovisao svoju knjigu“, kazao je poznati advokat. Zulfikarpašić je, kako mi je kasnije svjedočio jedan ozbiljan izvor blizak Popoviću, samouvjereno kazao: „Znam ja to. Ali, bude li razgovora sa ljudima koje ste pomenuli, u njima neće učestvovati Alija, jer je nevješt i neiskusan, nego ću pregovarati ja“.Unatoč negativnoj reakciji Stranke demokratske akcije i političkoj konfuziji koja je nakon nje nastala, muslimansko-srpski dijalog i rad na postizanju međunacionalnog dogovora nije prekinut. U narednim nedjeljama delegacija MBO, odnosno dvojica čelnih ljudi Zulfikarpašić i Muhamed Filipović su putovali u Beograd na razgovore, najprije sa liderima srpske opozicije. Novinar Bosanskih pogleda Mahir Sokolija koji je sa njima putovao u automobilu svjedočio je susretu sa Vukom Draškovićem, harizmatičnim liderom Srpskog pokreta obnove, koji je nekoliko mjeseci ranije na izborima za predsjednika Srbije poražen od Slobodana Miloševića. Drašković je, to će kasnije potvrditi i drugi sudionici na tom razgovoru, sa velikim razumijevanjem i entuzijazmom podržao tekući muslimansko-srpski dijalog.<h2>Izlet u Beograd</h2>Posebno mi je bilo zanimljivo Sokolijino prepričavanje razgovora koje su tokom vožnje do Beograda i nazad u Sarajevo vodila dvojica lidera MBO, pripadnici dviju muslimanskih aristokratskih familija. I Filipović i Zulfikarpašić su se hvalisali nekadašnjim bogatstvom svojih predaka, zemljišnim posjedima, raskošnim kućama, kočijama, stvarnom, ili izmaštanim imovinom. Kada je Zulfikarpašić osjetio da je njegov ponos ugrožen samohvalom stranačkog kolege, posegnuo je za neoborivima argumentom nakon kojeg je Filipović kapitulantski zaćutao. Ispričao je fantastičnu epizodu o poslu (sa oružjem, vjerovatno) kojeg je svojevremeno vodio zajedno sa Rockfelerom, jednim od najbogatijih ljudi svijeta. Biznis je bio težak milijardu dolara...“Rockfeler se bio naljutio na mene jer mu je neko slagao da sam uzeo sve pare od toga posla . A nisam, bolan Muhamede, ma kakvi, uzeo sam samo 20 posto koje meni pripadaju, što je bilo samo oko 200 miliona dolara“, navodno je, prema tom svjedočenju, poentirao najbogatiji predratni Bosanac.„Samo 200 miliona dolara!?“Početkom juna 1991.godine predsjednici jugoslovenskih republika, njih šestorica, nakon nekoliko prethodnih, uglavnom neuspješnih razgovora u budućnosti Jugoslavija (Beograd, Split, Ohrid...) trebali su se sastati u još jednom Titovom rezidencijalnom objektu, Stojčevcu u okolini Sarajeva. Toga sam jutra poveo fotografa nedjeljnika AS na sarajevski aerodrom, nakon što sam prethodno od svoga rođaka zaposlenog u toj firmi dobio tačnu satnicu slijetanja letjelica sa republičkim liderima i njihovim delegacija.

Prije svega me zanimalo ko će doputovati u avionu sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Vjerovao sam da će se u njegov pratnji nalaziti i neki njemu bliski ljudi sa kojima sam se viđao tokom boravka u Beogradu 1988. godine. Nakon svih prethodnih susreta republički lideri su se obraćali na konferencijama za medije i odgovarali na pitanja novinara. Namjeravao sam na press konferenciji pitati Miloševića kakav je njegov stav o srpsko-bošnjačkom dijalogu i da li je rukovodstvo Srbije uključeno u taj projekat. Vladin avion iz Srbije koji je sletio na Sarajevski aerodrom već na aerodromskoj pisti su sa čekale službene limuzine, tako da sa prozora aerodromske zgrade nije bilo moguće ni prepoznati članove Miloševićeve delegacije.Novinari su u Stojčevac putovali organizirano, autobusom koji nas je odmah iza podneva „pokupio“ ispred hotela „Holiday Inn“. Nekoliko godina ranije sam u Stojčevcu proveo nekoliko ugodnih dana tokom kojih sam sa kolegom sa posla Asimom Metiljevićem pisao godišnji izvještaj o radu i uspjesima Republičke konferencije Saveza socijalističke omladine i „njenih organa i tijela“. Za razliku od prethodnog boravka kojeg sam iskoristio za duge šetnje, razgledanje i upoznavanje sa čarobnim ljepotama ovog godinama običnim smrtnicima nepristupačnog komada raja ispod Igmana, junski izlet je bio ograničeniji, mjere sigurnosti restriktivnije.Pravila ponašanja su određivale jake policijske snage u uniformama i civilu koje su osiguravale sastanak republičkih lidera. Novinari se nisu smjeli udaljavati iz za njih predviđenog prostora, a taj je prostor bio „kafanskog tipa“, opskrbljen kvalitetnim, a pristupačnim pićima i izvrsno klimatiziran.Dok nas je predstavnik Ministarstva informiranja svako malo obavještavao da sastanak republičkih lidera još traje i da je neizvjesno kada će se oni obratiti novinarima, naručivali smo i ispijali ozbiljne količine alkohola. Negdje pred večer, nakon 6-7 sati uzaludnog čekanja ovlaštena osoba nam je saopćila da je sastanak gotov, da su se sudionici već razišli i da obraćanja novinarima ovoga puta neće biti. Jedan od policajac „u civilu“ koji je toga dana diskretno osiguravao skup, mnogo godina kasnije mi je rekao da je za većinu novinara koji su taj dan sjedili na Stojčevcu, uključujući i mene, dobro što konferencije sa medije nije bilo, jer, primijetio je, „gotovo svi ste bili pod gasom“, možda bi izbio kakav skandal...<h2>Prijetnja iz Bosanske Krupe</h2>Početkom septembra 1991.godine desio se do tog momenta najveći i najozbiljniji sigurnosni incident koji je prijetio da preraste u oružani sukob širih razmjera. Policija je u Bosanskoj Krupi uhapsila Milana Martića, lidera pobunjenih Srba u Hrvatskoj. Sukobi u Hrvatskoj su tokom ljeta eskalirali u totalni rat srpskih pobunjenika podržanih pripadnicima Jugoslovenske Narodne Armije protiv vlasti u Zagrebu i njenih oružanih snaga.U tom su ratu sudjelovali i mnogi Srbi iz rubnih dijelova Bosne i Hercegovine (Bosanske Krajine i Hercegovine), pa je Martićev dolazak u Krupu povezan sa mobiliziranjem tamošnjih Srba za rat susjednoj republici. Nekoliko mjeseci ranije kolega Zoran Kanlić, fotograf u „Bosanskim pogledima“, nakon jednog reporterskog posla u tom dijelu Bosne, pozvao me na piće i povjerljivo mi kazao: „Sjedio sam u kafani hotela u Drvaru kad je došao Milan Martić sa svojom oružanom pratnjom. Dočekali su ih neki oficiri JNA i sjedili su za istim stolom i razgovarali. Nisam smio snimati jer su se svud okolo vrzmali neki ljudi u maskirnim uniformama, ali na osnovu onoga što sam vidio jasno je da je Martić sa oficirima JNA na istom zadatku“.Hapšenje Martića izazvalo je pravi sigurnosni i politički potres na prostoru cijele Jugoslavije, Bosanske Krajine i Hrvatske preispoljno. Nisu reagirale samo vlasti samoproglašene SAO Krajine iz Knina, oštar, ogoljeno prijeteći odgovor-ultimatum je stigao i od vrha Srpske demokratske stranke iz Sarajeva. Njen predsjednik Radovan Karadžić je bijesno zaprijetio da će, ne bude li odmah pušten na slobodu, Martića njegove pristalice osloboditi silom.&nbsp;

Senad Avdić govorio o historijskim događajima

„(H)istorijski muslimansko-srpski sporazum" - 35 godina kasnije: Kad su na bajramski prijem 1991. kod Zulfikarpašića došli Jevrem Brković i Radončić, Karadžić i Krajišnik su žurno otišli!

Pominjao je hiljade Srba iz BiH i Hrvatske, naoružanih i spremnih da krenu prema Bosanskoj Krupi u operaciju oslobađanja nekadašnjeg kninskog policajca.(Nastavit će se)

U proljeće 1991. godine lideri SDS-a Radovan Karadžić i MBO-a Adil Zulfikarpašić počeli su u početku tajni, a kasnije i otvoreni pregovori o budućnosti BiH poznati kao (H)Istorijski sporazum Muslimana i Srba; Kako je taj proces počeo i zašto se sve raspalo, saznajte u feljtonu

(H)Istorijski muslimansko-srpski sporazum 35 godina kasnije: Izetbegović je navodno rekao Zulfikarpašiću: "Srbima treba prepustiti što je srpsko, Hrvatima što je hrvatsko, a mi trebamo uzeti..."

Njemački Bundestag danas raspravlja o produženju učešća njemačkih vojnika u misiji EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini, a prema najavama vladajuće koalicije, mandat bi trebao biti nastavljen i nakon 30. juna 2026. godine.Aktuelni mandat predviđa raspoređivanje do 50 njemačkih vojnika čiji su zadaci podrška Oružanim snagama BiH, obuka, koordinacija i očuvanje sigurnog okruženja.Njemačka vlada u obrazloženju navodi da je osnovni cilj misije očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti u BiH, ali upozorava da su političke tenzije i težnje Republike Srpske za većom autonomijom ozbiljan izazov za funkcionalnost države.U dokumentu se ističe da složen politički sistem, česte blokade institucija i etničke podjele dodatno otežavaju provođenje reformi potrebnih za evropski put Bosne i Hercegovine.Berlin smatra da EUFOR Althea ima ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti i sprečavanju destabilizacije, posebno u osjetljivom političkom trenutku za region.

Berlin upozorava da političke tenzije i potezi vlasti Republike Srpske ugrožavaju stabilnost i funkcionalni integritet Bosne i Hercegovine

Njemačka produžava misiju u BiH: Bundestag danas odlučuje o nastavku EUFOR-a

Bundestag danas odlučuje o nastavku misije EUFOR-a u BiH

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine na jučerašnjoj sjednici usvojila je niz pravilnika i uputstava vezanih za Opće izbore 2026, dok se odluka o njihovom raspisivanju očekuje danas.Većina akata donesena je jednoglasno, osim uputstva o provođenju posrednih izbora, koje je usvojeno uz protivljenje članova Suad Arnautović i Ahmed Šantić.Podsjetimo, Arnautović je izrazio nezadovoljstvo zbog načina utvrđivanja broja delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda Parlamenta FBiH, smatrajući da predložena raspodjela nije pravedna i da ne odražava stvarne rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine, posebno za Kanton Sarajevo i Hercegovačko-neretvanski kanton.<h2>Usvojeni pravilnici&nbsp;</h2>CIK je, između ostalog, usvojio pravilnike koji se odnose na prijavu i ovjeru političkih subjekata, izgled zvaničnog loga izbora, imenovanje i razrješenje članova biračkih odbora, kao i pravila za javno oglašavanje u kampanji.Također su donesena uputstva o organizaciji biračkih mjesta, posebnim računima za finansiranje kampanja, dodjeli i prestanku mandata, te o diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u kojima će biti omogućeno glasanje.Ove godine bi izbori trebali biti drugačiji u odnosu na sve prethodne s obzirom na to da se očekuje da će biti uvedena elektronska oprema za glasanje.&nbsp;<h2>Istaknuti kandidati</h2>Pojedine političke stranke već su istakle svoje kandidate za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH). Prvi je s imenom kandidata izašao Demokratski front (DF), koji će za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda kandidirati Slavena Kovačevića.Nakon toga, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) Semir Efendić objavio je svoju kandidaturu za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda.Ubrzo potom kandidaturu je istakao i aktuelni član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, kao i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić. Iz reda bošnjačkog naroda očekuje se još i kandidatura Stranke demokratske akcije (SDA).Kandidata je istakao i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), a riječ je o Darijani Filipović. Hrvatske opozicione stranke u BiH također su predstavile svog kandidata Zdenka Lučića.Iz Republike Srpske (RS) još uvijek nema zvanično istaknutih kandidatura, ali se smatra izvjesnim da bi kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) mogla biti Željka Cvijanović, aktuelna članica Predsjedništva BiH.S druge strane, opozicija u RS-u i dalje pokušava postići dogovor o zajedničkom kandidatu, no taj proces za sada ide teško. SNSD, prema svemu sudeći, sa svojom kandidaturom čeka ishod unutar opozicionih pregovora i njihov konačni pravac djelovanja.

Ove godine bi izbori trebali biti drugačiji u odnosu na sve prethodne s obzirom na to da se očekuje da će biti uvedena elektronska oprema za glasanje

CIK danas raspisuje Opće izbore: Opozicija RS još bez dogovora 

Zbog povremeno jakih pljuskova i veće količine vode koja se zadržava na kolovozu, otežano je saobraćanje na većini putnih pravaca u BiH. Povećana je opasnost od odrona na dionicama koje vode kroz usjeke.&nbsp;- Apelujemo na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno i da vožnju prilagode uvjetima na putu - poručuju iz BIHAMK-a.<h2>Radovi na putu</h2>Zbog redovnog servisiranja tunela Gaj i Igman zatvorena je lijeva tunelska cijev na dionici autoceste A-1 Lepenica-Sarajevo zapad. Dok traju radovi, saobraćaj je preusmjeren u desnu tunelsku cijev, dvosmjerno.Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza na dionici autoceste A-1 Kakanj-Lašva, u dužini od 3 km zatvorena je lijeva strana autoceste, a vozila se usmjeravaju dvosmjerno-suprotnom stranom autoceste.Na autocesti A-1 dionicama: Sarajevo sjever-Podlugovi, Sarajevo zapad-Lepenica i Bijača-Počitelj (preko mosta Hercegovina), zbog aktuelnih radova, saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.Zabranjeno je kretanje svih vozila preko mosta na magistralnoj cesti Dobro Polje-Miljevina. Vozila ukupne mase do 3,5 tone mogu koristiti puteve preko Grepka ili Kalinovika (ima 19 km makadamske ceste), dok teretna vozila moraju saobraćati preko Rogatice i Ustiprače.Na magistralnoj cesti Tuzla-Bijeljina (Banj Brdo) vozila do 3,5 t saobraćaju jednom trakom, naizmjenično, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Na magistralnoj cesti M-5 granični prelaz Izačić-Bihać izvode se radovi na rekonstrukciji mosta. Vozila se preusmjeravaju na privremenu obilazinicu (bajpas) u neposrednoj blizini radova, naizmjeničnim propuštanjem.Danas će se, u vremenu od 08 do 16 sati, izvoditi radovi na redovnom održavanju ceste Jajce-Jezero, zbog čega je moguće usporeno saobraćanje na mjestu radova.<h2>Granični prijelazi&nbsp;</h2>Na graničnim prijelazima zadržavanja za putnička vozila kreću se od 10 do 30 minuta. Zbog registracije putnika po novom sistemu izlaska i ulaska u zemlje Evropske unije (EES, Entry/Exit System), moguća su duža zadržavanja na graničnim prijelazima.Granični prijelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 2. 12. 2025. godine granični prijelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prijelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila, saopćio je BIHAMK jutros.&nbsp;

Apelujemo na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno i da vožnju prilagode uvjetima na putu, poručuju iz BIHAMK-a

Otežano saobraćanje na većini putnih pravaca u BiH, povećana opasnost od odrona 

U Bosni i Hercegovini 7. maj se obilježava kao Dan džamija, koji simbolično podsjeća na rušenje brojnih džamija i drugih vakufskih objekata tokom agresije na RBiH 1992.-1995., povezujući sudbinu bh. džamija sa žrtvama i sudbinom Bošnjaka.Još jedan od razloga što se upravo na današnji datum obilježava Dan džamija jeste što su 7. maja 1993. godine, u jeku agresije na RBiH, srpske vojne snage minirale i do temelja srušile Ferhadiju džamiju u Banjoj Luci, iako je, 1950. godine, uvrštena na popis bosanskohercegovačke kulturne baštine, a time i zaštićena od devastiranja. Također na današnji dan, 23 godine nakon rušenja, 2016., obnovljena Ferhadija je otvorena za vjernike. Ovu džamiju je, 1579. godine, izgradio Ferhad-paša Sokolović, bosanski sandžak-beg, koji je tada vladao sjevernom Bosnom. <h2>Simboli mira</h2>Džamije su mjesta gdje se muslimani okupljaju radi obavljanja zajedničkog namaza, edukacije i drugih vjerskih manifestacija. Riječ džamija je arapskog porijekla i znači: sastaviti, spojiti, sakupiti, (po)staviti zajedno, a sličnog značenja je i riječ džemat. Dolaskom Osmanlija u Bosnu i Hercegovinu, sredinom 15. stoljeća, počinje i gradnja džamija u našim gradovima, najvažnijih islamskih, ali i uopće historijskih spomenika u našoj zemlji, koje svojom arhitekturom prikazuju i kulturu perioda u kojem su građene. Osmanlije su nakon osvajanja određenog mjesta, osnivale novi grad prvo gradeći džamije oko kojih se potom širilo naselje. Danas ih je na prostoru naše zemlje više od 1.900, a svojom monumentalnošću, ljepotom i specifičnošću predstavljaju simbole mira i razglednice bosanskohercegovačkih gradova. <h2>Arhitektura džamija</h2>Specifičnost arhitekture džamija čine okrugli centralni prostor nad kojim se uzdiže jedna ili više munara, s koje mujezin poziva vjernike na molitvu, potom harem, odnosno ograđeno dvorište s česmama (šadrvan) za uzimanje abdesta, u kojem se često nalaze i turbeta s mezarima vakifa i istaknutih muslimana. Džamije krasi jednostavan interijer. Pod je prekriven ćilimima, a na zidu nasuprot glavnom ulazu smješten je mihrab, ukrašena udubina u zidu okrenuta u smjeru Mekke, pred kojom uči imam. U blizini mihraba nalazi se mimber, povišeno mjesto za hutbe, izrađeno od izrezbarenog drveta ili kamena. Strop džamije ukrašen je arapskim ornamentima izvedenim u mozaiku, s kojeg visi veliki, uglavnom kristalni luster. Najstarije bosanskohercegovačke džamije izgrađene su u 15., a najljepše u 16. stoljeću. Ovi grandiozni i dostojanstveni spomenici kulture vijekovima odolijevaju zubu vremena, očaravajući svojom ljepotom i ispunjavajući mirom svakog posjetitelja.&nbsp; &nbsp;

Simbolično podsjeća na rušenje brojnih džamija i drugih vakufskih objekata tokom agresije na RBiH 1992.-1995.

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

Na današnji dan 1960. godine, u Trebinju je rođen Sabahudin Dino Bilalović, legenda bosanskohercegovačke košarke. Bilalović je karijeru započeo u KK Bosna s kojom je osvojio Kup prvaka 1979. godine. Većinu svoje karijere proveo je u KK Bosna, a potom u KK Zagreb, KK Vojvodina i timovima u Izraelu.Za reprezentaciju bivše SFR Jugoslavije Dino je nastupao u vrijeme kada je ona bila najjača, zajedno s košarkaškim legendama Draženom Petrovićem i Dinom Rađom. Nakon formiranja reprezentacije BiH, Bilalović je debitovao na Eurobasketu 1993., koji je održan u Njemačkoj. Dino je bio najbolji strijelac tog prvenstva s prosjekom od 25 poena. BiH je osvojila 8. mjesto, što je i danas najveći uspjeh bh. košarke.Nažalost, Sabahudin Dino Bilalović preminuo je 29. jula 2003., u 43. godini, u Makarskoj na ljetovanju, od posljedica srčanog udara.

<h2>Umro Santorio Santorio, ljekar i izumitelj termometra</h2>1636. - U Veneciji umro Santorio Santorio, ljekar i izumitelj termometra. Promoviran je za doktora medicine u Padovi, a od 1587. do 1599. boravio je u Hrvatskoj, u Hrvatskom primorju, gdje je kao ljekar bio u službi nekog velikaša, najvjerovatnije grofa Zrinskog. U Hrvatskoj je konstruirao prvi anemometar i poseban uređaj za mjerenje jačine vodene struje. Santorio se proslavio djelom "De medicina statica". Uveo je u medicinsku praksu redovnu upotrebu vage. Dok je bio profesor u Padovi, stavio je mjernu skalu na Galilejev termoskop, u kojemu je temperatura mijenjala visinu stupca zraka i to je bio prvi termometar, kojim se služio za meteorološka mjerenja i određivanje jačine temperature. Izumio je i poseban vlagomjer, pulsilogij (spravu za mjerenje frekvencije pulsa), te kateter za ekstrakciju mokraćnih kamenaca.1833. - Rođen njemački kompozitor Johanes Brams (Johannes Brahms), istaknuti kasni romantičar. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga sljedbenici nazvali osnivačem njemačke novoklasične škole. Djela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije ("Njemački rekvijem"), solo pjesme, horovi.1840. - Slavni ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, jedan od najvećih kompozitora romantizma u svijetu, rođen je na današnji dan. Najpoznatiji je kao kompozitor muzike za balet „Labudovo jezero“, koji je prvi put izveden 1877. godine, a posljednjih godina života komponovao je svoje najpoznatije opere: „Djevicu Orleansku“, „Mazeppu“ te "Jevgenija Onjegina". Iznenadna smrt u 53. godini, 6. novembra 1893., spriječila je Čajkovskog da dovrši svoje posljednje djelo "Koncert za klavir i orkestar u Es-duru". Prema navodima njegovog brata Modesta, Čajkovski se zarazio kolerom koja je harala St. Petersburgom.

<h2>Rođen Josip Broz Tito</h2>1892. - Josip Broz Tito, doživotni predsjednik bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Saveza komunista Jugoslavije, rođen je na današnji dan. Od 1943. do svoje smrti, 1980. godine, imao je čin maršala Jugoslavije i položaj vrhovnog komandanta Jugoslavenske narodne armije (1951–1980). Titova vladavina do 1950. godine može se smatrati totalitarizmom, a od 1950. počinju reforme i postupna liberalizacija, da bi, donošenjem Ustava 1963. godine, u SFR Jugoslaviji krenule promjene u pravcu federalizacije i decentralizacije. Na Osmom kongresu SKJ, 1964. godine u Beogradu, Titu je zvanično promijenjena titula, te je umjesto generalnog sekretara postao predsjednik Saveza komunista Jugoslavije. Tokom svog vladanja Jugoslavijom Tito je stekao veliku međunarodnu pažnju i kao osnivač Pokreta nesvrstanih. U posjete su mu dolazili gotovo svi tadašnji državnici i lideri Istoka i Zapada, iz Afrike, Azije i drugih kontinenata. Između ostalih, ugostio je i kraljicu Velike Britanije Elizabetu II, kralja Nepala Birendru, kraljicu Danske Margaretu i kralja Jordana Huseina. Osim državnicima i političkim liderima, Tito je bio domaćin i mnogim svjetskim javnim i kulturnim ličnostima, među kojima su bili i Alberto Moravija, Mario del Monako, Sofija Loren, Karlo Ponti (Carlo), Đina Lolobriđida (Gina Lollobrigida), Elizabet Tejlor (Elizabeth Taylor), Ričard Barton (Richard Burton). Tito je preminuo 4. maja 1980., u 88. godini.1901. - Rođen američki filmski glumac Frenk Džejms Kuper (Frank James Cooper), poznat kao Gari Kuper (Gary), jedan od najomiljenijih glumaca u historiji Holivuda, prepoznatljiv po naglašenoj individualnosti. Snimio je 84 filma, među kojima su najpoznatiji: "Zakon Divljeg zapada", "Narednik Jork" (Oskar), "Kome zvono zvoni", "Tačno u podne" (Oskar), "Vera Kruz", "Prijateljsko ubjeđivanje", "Ljubav popodne" i "Drvo za vješanje".1993. - Srušena Ferhadija džamija. Kratko nakon rušenja Ferhadije srušena je i obližnja sahat-kula. Ferhadija je bila jedna od 16 džamija srušenih u Banjoj Luci tokom agresije na RBiH od 1992. do 1995. godine. Dan rušenja Ferhadije - 7. maj u Bosni i Hercegovini proglašen je kao zvanični Dan džamija.2013. - Umro Mato Ergović, hrvatski glumac. Bio je iznimno upečatljiv epizodni karakterni glumac i komičar, koji je veći dio vlastite glumačke karijere proveo u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavella. Stamenog držanja i ruralnog nastupa, odigrao je mnoge (uglavnom epizodne) uloge na filmu, televiziji i u pozorištu.2023. - Preminula bosanskohercegovačka književnica Jasmina Musabegović. Rođena je u Vogošći 1941. godine. U Sarajevu je završila klasičnu gimnaziju i studij južnoslavenskih književnosti i francuskog jezika. Pisala je romane, eseje i bavila se prevođenjem s francuskog jezika. Kako piše Hanifa Kapidžić-Osmanagić, Musabegović je dvjema knjigama, “Snopis” (1980) i “Skretnice” (1986), osvježila bosanskohercegovačku prozu. Romanom “Skretnice” aktuelizira životni put Bošnjakinje, sasvim ovdašnje i sasvim poznate žene u prijelomnim vremenima i za pojedinca i za kolektiv. Godine 1994., objavila je roman “Most”. U sarajevskoj "Svjetlosti" godinama je uređivala biblioteku stranih književnosti.

Danas je četvrtak, 7. maj/svibanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 238 dana

Sabahudin Dino Bilalović: 66. godišnjica rođenja legende bh. košarke

Facebook političar Dino Konaković napravio je još jedan autogol. Na vrhuncu panike, zloupotrijebio je Ministarstvo vanjskih poslova BiH i položaj ministra.&nbsp;Već danima pokušava skrenuti pažnju sa svojih katastrofalnih političkih poteza, bombardujući javnost stupidnim i marginalnim temama.&nbsp;Trubi o prodaji privatne televizije “Alfa” grupaciji „Pink“, poziva na proteste pred Avaz Twist Towerom i pokušava praviti pritisak na medije.

Naime, zahtijevao je da SIPA, Ministarstvo finansija FBiH, RAK i Konkurencijsko vijeće BiH ispitaju okolnosti i zakonitosti kupovine „Alfe“. To, međutim, nije uradio kao fizičko lice ili šef stranke, čime bi rizikovao samo da počini krivično djelo lažno prijavljivanje, uradio je to kao ministar i u ime Ministarstva vanjskih poslova BiH, čime je i zloupotrijebio položaj i instituciju.<h2>Zloupotreba položaja</h2>Tako je Konaković pokazao da Ministarstvo zloupotrebljava za privatne obračune s „Avazom“, čiji novinari pišu o njegovom kriminalu. Da je pročitao Zakon o Vijeću ministara, Konaković bi znao da čini krivično djelo i da to što radi nije nadležnost Ministarstva, već njegova zloupotreba.Da je pročitao Krivični zakon, vidio bi da postoji i krivično djelo lažno prijavljivanje. Nema dileme da će zbog toga uslijediti krivična prijava za ova dva krivična djela.

Ni o Zakonu o sukobu interesa ministar ne zna ništa, dok se pretvara da štiti javnost od koncentracije medijske i političke snage i utjecaja u jednoj osobi - vlasniku “Avaza” Fahrudinu Radončiću.Umjesto da se bavi poslovanjem privatnih kompanija, neka zaštiti javni interes tako što će otkriti kakva je njegova uloga u devastiranju Zeničke željezare i Koksare. Neka pojasni poveznicu s Dodikovim kontroverznim biznismenom Gordanom Pavlovićem Gocijem.<h2>Ovo je javni interes</h2>Pravi se ministar da ne vidi kako je gašenje proizvodnje u Željezari ugrozilo više od 12.000 radnih mjesta, u industrijskom gigantu i firmama koje su bile na njega oslonjene.Zbog njegovih talova s Dodikovim biznismenom u Željezari je već ugašena i proizvodnja medicinskog kisika, koju je radila privatna kompanija neuvezana u njegove talove.Pokušaj ministra bi trebao odgovoriti i zašto je uporno insistirao na kriminalnom pokušaju krađe 200 miliona KM iz BH Telecoma, kroz kupovinu kompanije Telemach, po prenapuhanoj cijeni, što je utvrdila i revizija. Kada je Nermin Nikšić otkrio cijenu ove pljačke stoljeća, tada je Konaković i prekinuo veze s dojučerašnjim koalicijskim saradnikom. Neka objasni koliki je njegov tal trebao biti, a koliki njegovog jarana, kojeg je postavio na čelo BH Telecoma?<h2>Kum Memija</h2>POSKOK-u, a i javnosti, treba pojasniti kako je 600.000 KM kao predsjednik Skupštine podijelio svojim jaranima. Javnosti treba pojasniti i da li je SIPA upala u NiP jer je u Sky prepiskama spominjano da članovi narkokartela finansiraju ovu stranku?Neka odgovori i kakva je poveznica njegovog kuma Gordana Memije i članova narkokartela „Tito i Dino“, a usput neka kaže i kako je propao Samit, zato što je još jednom tretirao Ministarstvo kao privatnu prćiju, pa mu dao organizaciju tog događaja.<h2>Šuti o brutalnom pljačkanju Željezare i gubitku 12.000 radnih mjesta</h2>Dok se igra prijavitelja protiv „Alfe“ i „Pinka“ (u čijoj seriji “Sex i selo” je glumio i davao intervjue), Konaković ne prijavljuje neviđenu pljačku Nove Željezare u Zenici.Finansijsko muljanje, šlepersko noćno iznošenje željeza mjereno stotinom miliona KM, uplaćeni iznos od samo 1,4 miliona KM od javno objavljenih 20 miliona, svjestan izdajnički plan da se firma likvidira i otmu imovina i ogromno zemljište, pljačka vrijedne jalovine, samo su dio kriminala, o kojem sveprisutno laprdalo još nije javno izgovorilo niti jednu jedinu riječ.Gordana Pavlovića iz RS, glavnog igrača pljačke, Konaković “ne vidi”, ali vidi minornu “Alfu” u kojoj niko nije ostao bez posla.Uništenje Željezare, vrlo je jasno, baš kao i Šolakov Telemach, pod zaštitom su prodate bošnjačke mafije, koja ostavlja hiljade gladnih usta, odnosno na kraju lanca, ukida 12.000 radnih mjesta!A uništenje Kosare, Željezare, namjenske industrije, Željeznica FBiH i BH Telecoma je plansko ekonomsko uništenje Federacije i Bošnjaka, pod vlašću “kolut naprijed, kolut nazad” političara.

Slijedi mu krivična prijava za zloupotrebu položaja i lažno prijavljivanje

Konaković krši zakon: Tuži "Alfu" da zatvori Željezaru

Direktor "Sarajevo-gasa" Istočno Sarajevo Nedeljko Elek gostovao je u emisiji „Telering“, na RTRS-u, kojom prilikom je izjavio da se presudom u korist BHRT-a želi "oteti" Јavni servis RS-a i da se na tome neće stati.- Bilo ko da dođe na vlast u oktobru u Republici Srpskoj, kako će funkcionisati ako nema gasovoda i RTRS-a. Neće stati na tome, ići će korak po korak dalje. Ovo što se dešava sa RTRS jeste otimanje imovine Republike Srpske – izjavio je Elek.Dodao je kako se isto dešava sa projektom gasifikacije, Aerodromom Trebinje, Buk bijela.

Ističe rok za izvršenje presude: RTRS treba BHRT-u uplatiti 5,4 miliona KM

-	 Nazovimo pravim imenom stvari, otmite sve resurse Republike Srpske, kriminalizujte sve ljude koji nešto rade u RS i dobit ćete jednu praznu ljušturu. Јer ovi što hoće da dođu na vlast, kako on misle, evo, hipotetički, da pobijede, pa neće imati ljudi Јavni servis. Ili vi možda zamišljate da ovdje dovedete BHRT? Ako to zamišljate, onda je to druga stvar. To treba i reći - kazao je Elek.

Drugostepena presuda u korist BHRT-a, RTRS dužan isplatiti 5,4 miliona KM

Poručio je da zbog toga i opozicija i vlast mora stati u zaštitu resursa Republike Srpske.Prvostepenu presudu Okružnog privrednog suda u Istočnom Sarajevu, kojom je "Sarajevo-gasu" Istočno Sarajevo naloženo da isplati tri miliona maraka "Energoinvestu", u sporu zbog povećanja cijene transporta plina, Elek je ocijenio "nečuvenom i kao novi "udar na Republiku Srpsku".

Energoinvest poslao dopis Tužilaštvu BiH zbog obustave plina iz Istočnog Sarajeva

On je naveo da je "konačni cilj - sprečavanje Republike Srpske da postane plinsko čvorište".

Ili vi možda zamišljate da ovdje dovedete BHRT? Ako to zamišljate, onda je to druga stvar, kaže Elek

Elek očajan nakon odluke Suda: "Ovo je novi udar na RS"

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i slabom grmljavinom. Vjetar je slab do umjerene jačine južnog smjera.&nbsp;Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 22°C.U Sarajevu pretežno oblačno sa slabom kišom prije podne. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 11°C, a najviša dnevna temperatura zraka oko 18°C.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C

U Bosni i Hercegovini danas oblačno, najavljeni kiša i grmljavina 

U današnjem izdanju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte: Tuži "Alfu" da zatvori Željezaru.Facebook političar Dino Konaković napravio je još jedan autogol. Na vrhuncu panike, zloupotrijebio je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i položaj ministra.Naime, zahtijevao je da SIPA, Ministarstvo finansija Federacije BiH, RAK i Konkurencijsko vijeće BiH ispitaju okolnosti i zakonitosti kupovine "Alfe". To, međutim, nije uradio kao fizičko lice ili kao šef stranke, čime bi rizikovao samo da počini krivično djelo lažnog prijavljivanja, već je to uradio kao ministar i u ime Ministarstva vanjskih poslova BiH, čime je zloupotrijebio položaj i instituciju.Tako je pokazao da Ministarstvo zloupotrebljava za privatne obračune s "Avazom", čiji novinari pišu o njegovom kriminalu.Slijedi mu krivična prijava za zloupotrebu položaja i lažno prijavljivanje.Mirza Doglod, Mirzet Ćorić i Zejnil Mujezinović rade izazovan posao: Odvažni majstori vezani užetom ukrašavaju munaru visoku 45 metara.Propao još jedan pokušaj prodaje Koksare. Javljaju se evropske komanije, naša vlast šuti.Šta stoji iza tvrdnji američke administracije: Da li je rat u Iranu stvarno završen?Muškarac i žena uhapšeni jer su napali maloljetnika i policajca.Za naš list govorio je fudbaler NK Čelik i najbolji strijelac Prve lige FBiH Anes Mašić. Govorio je o formi, atmosferi u svlačionici i ambicijama NK Čelik koji je na putu povratka u bh. elitu.Igor Vukojević za "Avaz" je govorio o povratku na scenu.Predstavnici Bošnjaka u RS pisali Vijeću sigurnosti: Vlasti RS provode posljednju fazu genocida.Povodom Dana džamija razgovarali smo s muftijom banjalučkim Ismailom ef. Smajlovićem.S aktivistima i stručnjacima smo razgovarali o uništavanju okoliša u Bosni i Hercegovini.Visoka nezaposlenost, a radne snage nedostaje. Uvozimo radnike dok domaći odlaze.Nakon obrušavanja dijela krova obustavljene sve aktivnosti: Skenderija je ugašena!Održano ročište u predmetu protiv optuženog Nihada Sarajkića, koji se tereti za ubistvo Anela Krše. Više o tome čitajte na stranama crne hronike.Art hub otvara svoja vrata: Razvoj umjetnosti, kreativnosti i zajednice.Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: <a href="https://avaz.pressreader.com/">https://avaz.pressreader.com/</a>.

Tobože zabrinut za javni interes, Konaković krši zakon

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Tuži "Alfu" da zatvori Željezaru

Politička organizacija "Crvene linije" održala je večeras stranački skup u Tuzli, na kojem je predstavljeno novo rukovodstvo. Odlukom Skupštine, za predsjednika stranke izabran je Kemal Ademović, dok je za njegovog zamjenika imenovan Rusmir Pobrić.Odluke su jednoglasno usvojene nakon sjednica Nacionalnog odbora i Skupštine održanih u Sarajevu, a uslijedile su kao dio kadrovskog jačanja organizacije tokom njenog širenja.Na skupu u Tuzli predstavljen je i Mujo Mujkić, privrednik i bivši kandidat za načelnika Kalesije, koji je imenovan za koordinatora "Crvenih linija" u Tuzlanskom kantonu. On je iznio plan razvoja organizacije u ovom dijelu zemlje te predstavio kadrove iz Tuzle, Kalesije, Lukavca i Živinica.Novoizabrani predsjednik Kemal Ademović istakao je da podvlačenje "crvenih linija" u političkom prostoru Bosne i Hercegovine predstavlja novu vrijednost i političku nužnost.- Praksa je pokazala da su se do sada, u više navrata, i u manjim i u krupnim procesima i pregovorima pravili ustupci na štetu države BiH. Danas već osjećamo ozbiljne posljedice takvog pristupa - rekao je Ademović.Dodao je da su "Crvene linije" u proteklim sedmicama jasno definisale svoje "menjike".- Oni su s jedne strane snažan korektiv rizičnih političkih odluka, a s druge mogu biti tačka okupljanja patriotskih snaga koje ne pristaju na ustupke na štetu države i njenih građana - naglasio je Ademović, ističući posebno zaštitu državne imovine, značaj Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i obaveznu provedbu njegovih odluka.<h2>Dosadašnje aktivnosti</h2>Prisutnima se obratio i zamjenik predsjednika Rusmir Pobrić, koji je predstavio dosadašnje aktivnosti organizacije i deset "crvenih linija" koje čine njen programski okvir. Posebno je izdvojio politike usmjerene na efikasno funkcionisanje sistema, racionalnu upravu i odlučnu borbu protiv zloupotrebe droga.- Pored linija koje se odnose na državnost, cjelovitost i zaštitu ključnih elemenata države, podvukli smo i one koje su važne za očuvanje društvenog tkiva Bosne i Hercegovine. Zloupotrebu droga, organizovani kriminal i različite oblike ovisnosti prepoznali smo kao direktne prijetnje nacionalnoj sigurnosti, jer već ozbiljno narušavaju demografsku strukturu naše zemlje - kazao je Pobrić.<h2>Zvanična himna</h2>Na kraju skupa premijerno je predstavljena pjesma "Menjik", koja će služiti kao zvanična himna organizacije.

Kako je saopćeno, pjesma simbolično predstavlja identitet stranke, dok njeni stihovi govore o jasnim granicama Bosne i Hercegovine – ne samo geografskim, već i društvenim granicama koje se povlače u procesima ključnim za očuvanje historijskog kontinuiteta, državnosti i cjelovitosti bh. društva.

Odlukom Skupštine, za predsjednika stranke izabran je Kemal Ademović, dok je za njegovog zamjenika imenovan Rusmir Pobrić

Kemal Ademović izabran za predsjednika Crvenih linija

Kemal Ademović izabran za predsjednika Crvenih linija, predstavljeni rukovodstvo i stranačka himna "Menjik"

Analitičar iz RS-a Srđan Puhalo ponovo je izazvao oštre reakcije javnosti nakon što je na društvenoj mreži X doveo u pitanje broj ubijene djece tokom opsade Sarajeva. On je uporedio zvanične podatke sa brojem imena uklesanih na spomen-obilježju, direktno vrijeđajući žrtve i njihove porodice.

<blockquote class="twitter-tweet">Ima nesto veoma cudno kada objavite podatak da je u Sarajevu ubijeno 1601 dijete, zajedno s fotografijom spomenika ubijenoj djeci na kome se nalaze 520 imena!!!&mdash; Srđan Puhalo (@SrkiPuhalo) <a href="https://twitter.com/SrkiPuhalo/status/2051916701608898630?ref_src=twsrc%5Etfw">May 6, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Ima nešto veoma čudno kada objavite podatak da je u Sarajevu ubijeno 1.601 dijete, zajedno s fotografijom spomenika ubijenoj djeci na kome se nalaze 520 imena - napisao je Srđan Puhalo, bivši ratni vezista Vojske RS iz Kalinovika. Ovom izjavom on je sugerisao da je broj stradalih preuveličan, tvrdeći da se na spomeniku nalazi znatno manje imena nego što pokazuju zvanični izvještaji o opsadi koja je trajala od 1992. do 1996. godine.<h2>Negiranje utvrđenih činjenica o opsadi</h2>Građani Sarajeva i udruženja žrtava smatraju da ovakvi istupi predstavljaju svjesno umanjivanje zločina. Tvrdnja da "Bošnjaci lažu o broju ubijene djece" izazvala je gnjev jer se radi o najosjetljivijoj temi iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu. Mnogi podsjećaju da je svako ubijeno dijete nenadoknadiv gubitak, te da manipulacija brojkama služi isključivo u političke svrhe i reviziju historije.Podaci o 1.601 ubijenom djetetu temelje se na dugogodišnjim istraživanjima i dokumentaciji, dok proces prikupljanja imena za spomen-obilježje zavisi od saglasnosti roditelja i dostupnosti podataka u trenutku izgradnje. Negatori opsade često koriste ove tehničke razlike kako bi diskreditovali cjelokupnu žrtvu glavnog grada BiH.<h2>Kontinuirani skandali i medijska izolacija</h2>Ovo nije prvi put da Puhalo koristi tragediju sarajevske djece za provokacije. Sličan skandal izazvao je i u maju 2022. godine, što je rezultiralo oštrim osudama javnosti. Nakon tog incidenta, većina medija u Federaciji BiH odlučila je ignorisati njegove objave na društvenim mrežama, odbijajući mu dati prostor za širenje ovakvih teza.Uprkos medijskoj blokadi u određenim krugovima, njegove izjave nastavljaju trovati javni prostor i nanositi bol onima koji su tokom opsade izgubili svoje najmilije. Pravni stručnjaci ukazuju na to da ovakvi istupi hodaju po tankoj liniji između slobode govora i izazivanja nacionalne netrpeljivosti kroz negiranje ili umanjivanje ratnih zločina.Puhalo je nakon svog statusa izazvao lavinu negativnih komentara. Neki od srpskih korisnika su podržali ga, nastavljajući negirati zločine i genocid nad Bošnjacima.

Ponovo je izazvao oštre reakcije javnosti nakon što je na društvenoj mreži X doveo u pitanje broj ubijene djece tokom opsade Sarajeva

Srđan Puhalo ponovio skandal iz 2022. godine i umanjio broj djece ubijene u opsadi Sarajeva

Na nedavno održanom Ekonomskom forumu u Sarajevu ambasador BiH pri UN-u te profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Zlatko Lagumdžija najavio je da se sprema ogromna investicija vrijedna 1,2 milijarde eura i to u Goraždu. Prema njegovim riječima, plan je da se u BPK, između Goražda i Ustikoline izgrade četiri solarne i jedna vjetroelektrana. Međutim, načelnik opštine Ustikolina Foča Mujo Sofradžija tvrdi kako ove najave nemaju realno uporište, te da su godinama daleko od realizacije. O svemu je Sofradžija govorio za <a href="https://n1info.ba/vijesti/sofradzija-o-najavljenim-projektima-zlatka-lagumdzije-u-bpk-gorazde-vrsi-se-pritisak/?fbclid=IwdGRzaARoWddjbGNrBGhZ1WV4dG4DYWVtAjExAHNydGMGYXBwX2lkDDM1MDY4NTUzMTcyOAABHpwjV3w1_AN_i2-Jx1NxC8iWTt40SLUjbFcKxDIFHiTAD_76JlmM64H6YQUB_aem_As9ZQjSiPj_XrbzJJCTK0w&amp;sfnsn=wa">N1</a>.Podsjećamo, Lagumdžija tvrdi da se očekuje snažan ekonomski efekat kroz razvoj lokalne infrastrukture, otvaranje novih radnih mjesta i povećanje investicione aktivnosti u regiji. Za Sofradžiju radna mjesta ne trebaju biti, kako navodi on, ispred haosa i katastrofe što bi ovaj projekat napravio.- Najavljeno je od 100 do 200 radnih mjesta za 4-5 godina dok te sve solarne elektrane budu u pogonu. Mislim za ugroženost koju će uraditi, da izuzmeo državnu imovinu, za ekološku katastrofu koju će te elektrane napraviti da su to zanemarive brojke i mislim da najveći dio profita od tih solarnih elektrana ide u privatne džepove - stava je on.

Prema riječima Sofradžije, u BPK Goražde se šuti o ovom projektu.- Niko se iz BPK nije oglasio o ovom projektu pa evo i da ga pohvali ili kudi. Svi nekako šute, svi strepe. U neformalnim razgovorima govori se da se vrši pritisak na Vladu BPK Goražde od strane te firme kako bi vlasništvo i koncesiju iz 2023. prenijela na novu firmu nastalu u februaru mjesecu - rekao je Sofradžija.Zlatko Lagumdžija je rekao da bi kompanija izgradila svu infrastkturu i koristila je 30 godina kao koncesiju koju bi plaćala BPK. Nakon 30 godina, sva infrastruktura prelazi u vlasništvu Kantona. Sofradžija postavlja pitanje kako dopremiti infrastrukturu na navedeni lokalitet.- Kako i na koji način da dopreme infrastrukturu na ta mjesta jer Goražde, Ustikolina nemaju putne komunikacije - navodi on.Mnoge je zbunio i slikovni prikaz ove investicije. Stiče se utisak da ga je kreirao neko ko nikada nije kročio na ovo tle i nema pojma gdje se šta nalazi.- Po meni je to neozbiljno, neprofesionalno za projekat u ovolikom obimu - istakao je Sofradžija.Također je postavio pitanje zašto se u ovaj projekat nije uključila Elektroprivreda BiH.

Niko se iz BPK nije oglasio o ovom projektu pa evo i da ga pohvali ili kudi. Svi nekako šute, svi strepe, rekao je

Sofradžija o najavljenim projektima Zlatka Lagumdžije u BPK Goražde: "Vrši se pritisak"

U Tuzli je danas ukopan Eldin Selimović, poznat kao Flaki, koji je ubijen u subotu navečer.Dženaza je klanjana ispred Islamskog centra Tušanj, nakon čega je obavljen ukop na mezarju Tušanj.

Podsjećamo, Eldina Selimovića je, nakon svađe, usmrtio njegov brat Elvis Selimović, koji je došao s automatskom puškom i ispalio najmanje sedam hitaca prema svom bratu. Uprkos brzoj intervenciji ekipe Hitne pomoći, ljekari su mogli samo konstatovati smrt.Iza ubijenog Eldina ostali su majka, amidže, tetke te brojna rodbina, prijatelji i komšije.

Vlada USK izdvojila značajna sredstva za privredu, škole, sport i ekologiju

Propao još jedan pokušaj prodaje Koksare: Javljaju se evropske kompanije, naša vlast šuti

(H)Istorijski muslimansko-srpski sporazum 35 godina kasnije: Izetbegović je navodno rekao Zulfikarpašiću: "Srbima treba prepustiti što je srpsko, Hrvatima što je hrvatsko, a mi trebamo uzeti..."

Bundestag danas odlučuje o nastavku misije EUFOR-a u BiH

CIK danas raspisuje Opće izbore: Opozicija RS još bez dogovora

Otežano saobraćanje na većini putnih pravaca u BiH, povećana opasnost od odrona

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

Sabahudin Dino Bilalović: 66. godišnjica rođenja legende bh. košarke

Konaković krši zakon: Tuži "Alfu" da zatvori Željezaru

Elek očajan nakon odluke Suda: "Ovo je novi udar na RS"

U Bosni i Hercegovini danas oblačno, najavljeni kiša i grmljavina

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Tuži "Alfu" da zatvori Željezaru

Kemal Ademović izabran za predsjednika Crvenih linija, predstavljeni rukovodstvo i stranačka himna "Menjik"

Srđan Puhalo ponovio skandal iz 2022. godine i umanjio broj djece ubijene u opsadi Sarajeva

Sofradžija o najavljenim projektima Zlatka Lagumdžije u BPK Goražde: "Vrši se pritisak"

Klanjana dženaza i obavljen ukop Eldinu Selimoviću, kojeg je ubio brat

BiH

Vlada USK izdvojila značajna sredstva za privredu, škole, sport i ekologiju

Propao još jedan pokušaj prodaje Koksare: Javljaju se evropske kompanije, naša vlast šuti

(H)Istorijski muslimansko-srpski sporazum 35 godina kasnije: Izetbegović je navodno rekao Zulfikarpašiću: "Srbima treba prepustiti što je srpsko, Hrvatima što je hrvatsko, a mi trebamo uzeti..."

Bundestag danas odlučuje o nastavku misije EUFOR-a u BiH

CIK danas raspisuje Opće izbore: Opozicija RS još bez dogovora

Otežano saobraćanje na većini putnih pravaca u BiH, povećana opasnost od odrona

Dan džamija u Bosni i Hercegovini

Sabahudin Dino Bilalović: 66. godišnjica rođenja legende bh. košarke

Konaković krši zakon: Tuži "Alfu" da zatvori Željezaru

Elek očajan nakon odluke Suda: "Ovo je novi udar na RS"

U Bosni i Hercegovini danas oblačno, najavljeni kiša i grmljavina

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Tuži "Alfu" da zatvori Željezaru

Kemal Ademović izabran za predsjednika Crvenih linija, predstavljeni rukovodstvo i stranačka himna "Menjik"

Srđan Puhalo ponovio skandal iz 2022. godine i umanjio broj djece ubijene u opsadi Sarajeva

Sofradžija o najavljenim projektima Zlatka Lagumdžije u BPK Goražde: "Vrši se pritisak"

Klanjana dženaza i obavljen ukop Eldinu Selimoviću, kojeg je ubio brat