Sarajevo je vjerovatno jedini grad u Evropi u kojem cijene nekretnina rastu proporcionalno raspadu grada. Kvadrat ide prema 10.000 KM, a čovjek se više ne osjeća sigurno hodajući ispod fasada. Kupujete stan po cijenama kao da investirate u uređenu evropsku metropolu, a realnost je da živite u gradu koji sve više izgleda kao kombinacija urbanističkog haosa, saobraćajnog kolapsa i institucionalne nemoći.<h2>Dubok džep</h2>Danas u Sarajevu možete platiti stan 400 ili 500 hiljada maraka, a da i dalje nemate gdje parkirati automobil. I ne govorimo više o centru grada, nego gotovo o cijelom urbanom jezgru. Parking mjesto postalo je luksuznija roba od same garsonijere koja će vas u centralnim dijelovima grada doći 300-400 KM mjesečno. A ako namjeravate biti vlasnik garaže, ovaj luksuz bi vas mogao doći skuplje i od samog automobila. Ljudi kruže po pola sata tražeći mjesto, parkiraju po trotoarima, zelenim površinama, uz kontejnere, po brdima, ispred ulaza. Grad koji nije uspio riješiti osnovno pitanje mirovanja saobraćaja istovremeno prodaje kvadrate po cijenama kao da je Monako.A tek saobraćaj u kretanju. Sarajevo je ostalo infrastrukturno zarobljeno u nekom prošlom vremenu, dok broj stanovnika, automobila i novih zgrada raste bez ikakvog plana. Ceste su iste, ali je vozila višestruko više. Rezultat je da se grad u špicama pretvara u ogromnu kolonu nervoze, sirena i frustracije. Ljudi provode sate života u automobilima da bi prešli nekoliko kilometara, a svaka nova zgrada dodatno optereti sistem koji je već odavno pred pucanjem.

<h2>Dnevni boravak</h2>Poseban nivo apsurda je urbanizam. Sarajevo danas sve više liči na grad koji se ne razvija planski, nego stihijski i investitorski. Zgrade niču gdje god postoji komad slobodne zemlje, bez ozbiljnog razmišljanja o infrastrukturi, zelenim površinama, kvalitetu života ili dugoročnoj održivosti. Dovoljno je da investitor pronađe parcelu i beton kreće. Ljudi danas iz dnevnog boravka gledaju direktno u komšijski WC koliko su zgrade nabijene jedna na drugu.Istovremeno, grad fizički propada. Fasade otpadaju, javni prostor je zapušten, infrastruktura stari, a mnogi dijelovi Sarajeva izgledaju umorno i neodržavano. Zimi se gušimo u jednom od najzagađenijih zraka u Evropi, ljeti se grad pretvara u užarenu betonsku ploču bez dovoljno zelenila, a tokom cijele godine živimo u osjećaju da sistem više reaguje stihijski nego planski. I onda dolazimo do ključnog pitanja: šta se zapravo plaća?Jer ove cijene više odavno nisu rezultat samo kvaliteta života. One su rezultat deformisanog tržišta u kojem nekretnine služe kao sredstvo za parkiranje kapitala, sigurnu investiciju za dijasporu, simbol statusa i posljedicu potpune nesposobnosti države da razvije ozbiljnu stambenu politiku. Normalan čovjek s prosječnom plaćom praktično više ne može riješiti stambeno pitanje bez kredita koji ga veže za banku narednih 30 godina.<h2>Postalo normalno</h2>Najgore od svega je što smo se počeli ponašati kao da je to normalno. Kao da je normalno dati pola miliona maraka za stan iz kojeg do posla putujete sat vremena. Kao da je normalno živjeti u gradu gdje je pronalazak parkinga uspjeh dana. Kao da je normalno da se luksuz prodaje kroz marketinške brošure, dok stvarni kvalitet života stagnira ili nazaduje.Sarajevo i dalje ima dušu, energiju i emociju koju mnogi vole. Ali emocija nije urbanistički plan. I ne može vječno skrivati činjenicu da grad ozbiljno puca po šavovima

Stanovi dostižu rekordne cijene dok grad tone u saobraćajni kolaps, nedostatak parkinga, betonizaciju i infrastrukturni haos

U Sarajevu kvadrat kao u Dubaiju, a urbanizam kao u Karačiju

Zaposlenici sudova i tužilaštava u Zapadnohercegovačkom kantonu u štrajku su već nekoliko mjeseci, uz prekide. Oni su u sporu s Vladom ZHK zbog uslova rada i svojih zahtjeva. Ovo je inače najduži štrajk u pravosudnim institucijama u cijeloj državi.- Tri mjeseca smo u štrajku, ovaj dio je najduži, a inače smo od jedanaestog mjeseca u štrajku s prekidima. Naši zahtjevi su već godinu i po predati Vladi ZHK i resornom ministru, a oni su vrlo jednostavni, dakle, donošenje zakona o plaćama. Otkad se usvojio zakon o plaćama na nivou Federacije, 16 godina nakon mi tražimo da se donese zakon o plaćama u ZHK. Drugi zahtjev je bio povećanje naše plaće i djelatnicima sudova i tužiteljstva za 30 posto. Taj je prije godinu i po zahtjev postavljen. Osnovna plaća je 1.050 KM, bez dodataka tipa minuli rad - izjavio je predsjednik kantonalne Sindikalne organizacije sudovi i tužiteljstvo Edin Junuzović.Treći uslov je potpisivanje kolektivnog ugovora, te navodi da ih Vlada HNK ne priznaje kao Sindikat pošto su članica federalnog sindikata. Po njima mi nemamo nikakvu reprezentativnost – dodaje Junuzović, koji kaže da uposlenici redovno dolaze na posao te da rade sitne slučajeve.

Traži se i potpisivanje kolektivnog ugovora

Nezadovoljstvo u pravosuđu ZHK: Najduži štrajk u državi traje mjesecima

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine donijelo je rješenje kojim se omogućava preusmjeravanje saobraćaja preko novog mosta u Gradišci. Lokacija preko novog mosta koristit će se za vrijeme obustave saobraćaja na postojećem graničnom prijelazu Gradiška, do kojeg je došlo jutros usljed obrušavanja dijela zaštitne ograde i pješačke staze na mostu preko rijeke Save.Ministarstvo sigurnosti BiH je još prošle godine donijelo rješenje o određivanju privremenog graničnog prijelaza, ali je njegova primjena odgođena do zaprimanja službene obavijesti Uprave za indirektno oporezivanje BiH da su ispunjeni pravni i organizacijski uslovi za rad carinske službe na tom prijelazu.Prema današnjoj obavijesti UIO BiH, rad carinskih službi na novoj lokaciji omogućen je premještanjem službenika sa postojećeg graničnog prijelaza Gradiška. Javnost će biti naknadno obavještena o početku preusmjeravanja saobraćaja preko novog mosta i mogućnosti korištenja nove lokacije za prelazak granice. Na ovaj način Ministarstvo sigurnosti BiH ispunilo je sve obaveze iz svoje nadležnosti i dalo doprinos efikasnijem i bržem prometu roba i putnika preko granice Bosne i Hercegovine, uz unapređenje protočnosti saobraćaja i smanjenje zadržavanja na graničnim prijelazima.

Prema današnjoj obavijesti UIO BiH, rad carinskih službi na novoj lokaciji omogućen je premještanjem službenika sa postojećeg graničnog prijelaza Gradiška

Ministarstvo sigurnosti BiH: Omogućeno privremeno preusmjeravanje saobraćaja na novi GP u Bosanskoj Gradišci

Transparency International u BiH objavio je analizu koja pokazuje da veliki broj prijava za korupciju u Bosni i Hercegovini završi bez pokretanja istrage, dok se značajan dio postupaka prekida i nakon što istraga bude otvorena.Podaci za 2025. godinu, zasnovani na informacijama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, ukazuju na smanjenje udjela korupcijskih predmeta u ukupnom broju krivičnih prijava, uprkos tome što broj prijava generalno raste.Zabilježen je i osjetan pad prijava za visoku korupciju u odnosu na prethodne dvije godine, a iz organizacije upozoravaju da dugotrajna blokada reformi i izostanak procesuiranja velikih afera dodatno narušavaju povjerenje javnosti u pravosuđe.<h2>Sve manje istraga za korupciju</h2>Analiza pokazuje da je broj istraga za korupcijska krivična djela u posljednjih deset godina značajno smanjen. Posebno je primjetan pad u tužilaštvima Federacije BiH i Brčko distrikta, dok visok broj obustavljenih istraga ukazuje na probleme u prikupljanju dokaza i nedovoljnu efikasnost institucija.<h2>Mali broj optužnica za visoku korupciju</h2>Ni podizanje optužnica ne daje bolje rezultate. Samo mali procenat optužnica tokom 2025. godine odnosio se na korupciju, a predmeti visoke korupcije čine tek neznatan dio tog broja.Kada su u pitanju sudske presude, dio predmeta završio je osuđujućim presudama, ali je i dalje veliki procenat oslobađajućih i odbijajućih odluka, što dodatno otvara pitanja o kvalitetu istraga i vođenja postupaka.<h2>TI BiH traži reforme pravosuđa</h2>Iz TI BiH upozoravaju i na blagu kaznenu politiku, navodeći da veliki broj osuđenih dobija uslovne kazne, dok se zatvorske sankcije izriču rijetko.Zaključuju da su pravosuđu potrebne ozbiljne reforme, kvalitetnije istrage, veća transparentnost i depolitizacija institucija kako bi se ojačala borba protiv korupcije i vratilo povjerenje građana.

Iz TI BiH upozoravaju i na blagu kaznenu politiku, navodeći da veliki broj osuđenih dobija uslovne kazne, dok se zatvorske sankcije izriču rijetko

Korupcija je najveća pošast bh. društva

Alarmantna analiza: Većina prijava za korupciju u BiH završi bez istrage

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković poručio je da hitna sjednica Upravnog odbora UIO BiH o otvaranju graničnog prijelaza Gradiška mora obuhvatiti i pitanje poravnanja duga prema Federaciji BiH.Duraković je istakao da je otvaranje novog GP Gradiška važno za građane, privredu i saobraćaj, ali da se pritom ne može zanemariti zakonska obaveza poravnanja dugovanja. Prema podacima iznesenim u javnosti, Republika Srpska duguje Federaciji BiH 151,85 miliona KM, dok procjene govore da bi taj iznos do polovine godine mogao premašiti 200 miliona KM.<h2>"Treba uraditi oboje"</h2>Pozvao se i na stav člana Upravnog odbora UIO BiH Zijada Krnjića, koji je upozorio da se uz otvaranje prijelaza moraju riješiti i ostala otvorena pitanja. Duraković smatra da nije ispravno birati između ta dva procesa.- Treba uraditi oboje. Otvoriti GP Gradiška i istovremeno donijeti odluke o koeficijentima i poravnanju - poručio je.Posebno se osvrnuo na javno obraćanje predsjedavajućeg Upravnog odbora UIO BiH i ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, navodeći da je umjesto institucionalnog odgovora iznio uvrede, vjersko etiketiranje Zijada Krnjića, poređenja sa Jevrejima u Drugom svjetskom ratu te tvrdnje da je Bosna i Hercegovina neodrživa država.<h2>Skretanje pažnje</h2>Duraković smatra da se na taj način pažnja skreće sa suštine problema, odnosno raspodjele javnih prihoda i poštivanja zakonskih obaveza.- Nakon ovakvih uvreda, više nije dovoljno reći otvorite prijelaz i nastavit ćemo kao da se ništa nije desilo. Ne. Prvo izvinjenje za sramotan govor, zatim poštivanje zakona, zatim poravnanje i utvrđivanje koeficijenata, pa onda sve ostalo - poručio je Duraković.Na kraju je naglasio da GP Gradiška treba biti otvoren bez odustajanja od poravnanja dugovanja i bez političkih pritisaka, uvreda i govora mržnje.

Otvaranje GP Gradiška ne smije zaobići pitanje dugovanja prema FBiH

Duraković poručio Amidžiću: Nakon uvreda prvo izvinjenje, pa poravnanje duga

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto govorio je o problemima nastalim nakon urušavanja dijela mosta na graničnom prijelazu Gradiška, naglasivši da će stručni timovi "Cesta Republike Srpske" i "Hrvatskih cesta", koji upravljaju mostom, utvrditi potrebne mjere sanacije i rokove za ponovno uspostavljanje saobraćaja.Forto je istakao da je pitanje otvaranja prijelaza već duže vrijeme aktuelno, ali da je i dalje vezano za političke odluke.- Aktualiziralo se pitanje otvaranja prijelaza koji je spreman i čeka određene političke odluke. Među tim odlukama je odluka Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje koja mora donijeti novu sistematizaciju i reorganizaciju, prije svega UIO, kako bismo imali ljudstvo i carinike koje će poslati na novi prijelaz - naveo je Forto.Dodao je da će njegov resor učiniti sve kako bi se što prije uspostavio saobraćaj preko mosta, te da se izvještaj o trenutnom stanju očekuje već sutra. Također je izrazio očekivanje da Ministarstvo sigurnosti BiH razmatra privremene mjere kako bi se olakšao protok robe i građana u ovom periodu.Podsjetimo, član Upravnog odbora UIO BiH Zijad Krnjić blokirao je pravilnik potreban za otvaranje novog prijelaza Gradiška, sve dok se ne usaglase novi koeficijenti raspodjele prihoda od PDV-a i poravnanje duga Republike Srpske prema Federaciji BiH.<h2>Političke blokade</h2>Forto je u tom kontekstu kritikovao praksu političkih blokada.- Blokada je u našem sistemu postala neko normalno sredstvo i oni koji sada traže da se nešto deblokira, poput ministra Amidžića. Volim da se prisjetim svih onih trenutaka koji su upravo blokadom pokušavali dobiti neke svoje političke pobjede i, svaki put kad potegnete jedno oružje, možete očekivati da se ono vrati prema vama. Ako koristite blokadu, možete očekivati da se ona vrati - poručio je Forto.<h2>Budući visoki predstavnik</h2>Govoreći o budućem visokom predstavniku, Forto je rekao da ne očekuje promjene u nadležnostima.- Nije nemoguće, kao što ni u prošlosti nije bilo nemoguće da neki od visokih predstavnika ne koriste bonske ovlasti. Ono što smo čuli iz međunarodne zajednice jeste da je potrebno da sami tražimo rješenja, a situacija s mostom je najbolji primjer kako dolazimo do sopstvenih rješenja, ali moramo se početi navikavati da prestanemo koristiti blokade. Ono što očekujemo od novog visokog predstavnika jeste da, kao i svi prethodnici, relativno brzo shvati koje su snage stvarno proevropske, koje se pretvaraju da su proevropske, a koje su snage gomila kriminalaca. Svaki predstavnik je to brzo shvatio, uključujući Schmidta - istakao je Forto.

Ako koristite blokadu, možete očekivati da se ona vrati, poručio je

Forto: "Svaki put kad potegnete jedno oružje, možete očekivati da se ono vrati"

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić sastao se danas, u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu, s otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH Džonom Ginkelom. Sastanku je prisustvovao i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar.Sagovornici su razmijenili informacije o nastavku realizacije projekta Južne plinske interkonekcije. Istaknut je napredak u vođenju pregovora o ugovoru za izgradnju ovog značajnog strateškog projekta, kao i priprema ceremonije njegovog potpisivanja koja bi trebala biti održana uskoro u Vašingtonu. Ovom prilikom ponovljeno je da je riječ o projektu koji je od prioritetnog interesa Federacije BiH i naše države, kao i Sjedinjenih Američkih Država na ovom području.	Premijer Nikšić i otpravnik poslova Ginkel izrazili su zadovoljstvo dobrim partnerskim odnosnom Federacije BiH i SAD-a, koji se ogleda u realizaciji ovog projekta, kao i mogućnostima za unapređenja saradnje na drugim značajnim projektima koji se provede i planiraju u Federaciji Bosne i Hercegovine. 	Na sastanku je ponovno naglašena potreba rješavanja pitanja zabrane upravljanja državnom imovinom. Konstatovano je da bi rješavanje ovog pitanja odblokiralo brojne strateške infrastrukturne projekte u Federaciji BiH, kao i značajne investicije koje koje bi doprinijele ekonomskom razvoju i standardu građana.	Sagovornici su se usaglasili da će zajednički nastaviti ulagati napore na aktivnostima za daljnje unapređenje saradnje, jačanju institucionalnih veza, kao i razvoju partnerstva između Federacije BiH, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.

Na sastanku je ponovno naglašena potreba rješavanja pitanja zabrane upravljanja državnom imovinom

Nikšić se sastao s Ginkelom: Razgovarali o Južnoj interkonekciji

U selu Donje Žeželovo, u komšiluku Aziza Jahića Zizija, ratnog pjevača, koji je oduševio naciju, živi i Fransis Žan Mari Nikolas (Francis Jean Marie Nicolas).

Ovaj Belgijanac je u BiH došao iz Hrvatske. Iz Vukovara. Tamo mu je pobijena cijela porodica.Danas u Donjem Žežalovu više životari. Da nije bilo Zizija i njegovog brata Sejada i drugih, Fransis ne bi imao krov nad glavom. Oni su mu dali staru porodičnu kuću.

Video / Da se naježiš: Pronašli smo ratnog pjevača Aziza koji je na Treskavici 1994. godine pjevao Halidovu pjesmu!

- Kada meni neko dadne 10 maraka, ja kupim cuki hrane - govori nam Fransis na pragu svog skromnog doma.Fransis je bio pripadnik jednice Crni labudovi. O njegovoj hrabrosti svjedoče saborci.

Video / Da srce pukne od tuge: Ratni pjevač Aziz zvani Zizi mora ići iz BiH za koru hljeba, ispratili smo ga

Dok smo snimali njegovu priču, društvo nam je pravio i Azizov brat Sejad Jahić.Pogledajte videoprilog o ovom Belgijancu koji je nakon agresije na BiH utočište pronašao u Donjem Žežalovu kod Lepenice kod Kiseljaka.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Kada meni neko dadne 10 maraka, ja kupim cuki hrane, govori nam Fransis na pragu svog skromnog doma

Video / Aziz Jahić Zizi, ratni pjevač i njegova braća dali kuću Belgijancu Fransisu, borcu Armije RBiH

Danas se obilježava Svjetski dan upalnih bolesti crijeva, a iz&nbsp;Udruženja građana oboljelih od Morbus Crohn i ulceroznog kolitisa za "Avaz" su govorili o najnovijoj olakšici koju su uveli za oboljele.&nbsp;Alma Hadžić je istaknula da, srećom, u zadnjih pola godine nemaju liste čekanja za lijekove i da se tu situacija popravila.&nbsp;- Sve apsolutno ide regularno, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj. Znači, apsolutno nikakvih problema nemamo - kazala je Hadžić.Jedna od novosti, jeste uvođenje kartice sa suncokretom koja se koristi svugdje u svijetu, a služi da ljudi koji su oboljeli od hroničnih bolesti, a njihov invaliditet se ne vidi, mogu da je koriste.&nbsp;- Naprimjer, dođete u neku situaciju gdje možete ostvariti određene benefite zbog svog stanja, dovoljno će biti pokazati karticu. Potrebno je još samo da institucije prepoznaju važnost i uvedu je u svoj sistem - objasnila je Hadžić.

Ovo je jedan veliki iskorak za oboljele, a Udruženje građana oboljelih od Morbus Crohn i ulceroznog kolitisa Bosne i Hercegovine je prvo koje je uvelo u korištenje.Međutim, još ostaje jedan veliki problem za oboljele od Chronove bolesti i sličnih oboljenja, a to je uspostavljanje dijagnoze.- Od pojavljivanja prvog simptoma do same registracije bolesti, može da prođe i pet godina. Najveći je problem kod bolesti koje se ne vide okom. Naprimjer, kod Chronove bolesti, možete da budete dugo godina anemični, imate promjene na očima, na koži, a da još uvijek nemate probleme na crijevima – kazala je Hadžić.Ipak, to nije problem samo pacijenata u BiH, nego u cijelom svijetu jer se sam uzrok bolesti ne zna zbog čega još uvijek ne postoji skraćeni put dijagnostike, a ni procesa liječenja.- Biološka terapija je jedan od pet koraka u liječenju, to je peti korak kada potrošite sve ostale vidove terapije. Postoji više vrsta biološke terapije zavisno od stanja pacijenta. Ipak, rezultati su individualni, ali će se u toku liječenja sigurno naći vrsta koja će u određenom momentu odgovarati pacijentu. Na koncu, kao zadnja faza liječenja postoji i operativni zahvat, ali ni on nažalost ne garantuje uspjeh. Ovo su bolesti koje traju čitav život, sa fazama mirovanja i pogoršanja, to su ljudi sa nevidljivim invaliditetom – objasnila je Hadžić.

Potrebno je još samo da institucije prepoznaju važnost i uvedu je u svoj sistem, objasnila je Hadžić

Ljudi sa nevidljivim invaliditetom: Uvedena kartica sa suncokretom za oboljele od upalnih bolesti crijeva

Nadležne institucije već godinama uzastopno obaraju rekorde u prikupljanju poreznih prihoda, a Vladine kase pucaju po šavovima. Istovremeno, građani sve teže spajaju kraj s krajem i vode dugogodišnje borbe da s niskim primanjima i rastom cijena, boreći se da napune potrošačku korpu.U prvom kvartalu ove godine su Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) i entitetske porezne uprave prikupile više od 8,5 milijardi KM. Gdje su pare? To pitanje lebdi nad našim glavama, jer smo svjedoci da od silnih milijardi ne vidimo velike razvojne projekte, ni posebne benefite za građane i privrednike koji te kase pune. <h2>Rast prihoda</h2>Prihodi UIO BiH su ove godine narasli za 216 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine. FBiH je donekle izuzetak, jer su početkom godine poreski prihodi u padu, ali to nije bio slučaj prethodnih godina. Prošle godine je Federacija prikupila 8,7 milijardi KM, odnosno 822 miliona KM više nego 2024. godine. Poreska uprava RS je saopćila da je u prva četiri mjeseca prikupila 1,64 milijardi KM, ili za 165 miliona više u odnosu na isti period 2025. godine.<h2>Rast administracije </h2>- Ovo je samo pokazatelj kolike su nam cijene, i koliko se novca ubere od poreza i zašto vlast ne želi stati ukraj poskupljenjima – kaže za „Avaz“ Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora. Objašnjava da visoke cijene znače i više prikupljenih poreza.

Dodaje da će iscrpljivanje građana trajati još neko vrijeme, ali da smatra da ljudi s prosječnom platom ili penzijom neće moći izdržati ovaj tempo još dugo. Građani ne osjete rast javnih prihoda, ističe ona.Navodi da se vlade stalno prepucavaju koliko će koja dobiti i koja će dobiti više. Objašnjava da rast prihoda jede rastuća administracija po entitetima, kantonima, lokalnim upravama, dok plate i penzije ne mogu da zadovolje ni osnovne potrpštine iz potrošačke korpe.- Živimo u 21. vijeku, ali mi u BiH pričamo samo o preživljavanju - navodi ona.<h2>Porez bez koristi</h2>Visoki prihodi proizvod su inflacije u posljednje dvije godine i rasta cijena zbog naftne krize i rata na Bliskom istoku, pojašnjava profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Igor Živko.

Navodi da su porezi u osnovi prisilno davanje državi bez direktne koristi i protusluge s druge strane, pa direktnu, uzvratnu korist i ne očekujemo.- Ali trebali bismo to dobiti u onome što zovemo kvalitet života, u sferama ekonomskog razvoja, socijalnom i zdravstvenom osiguranju, obrazovanju i sigurnosti. To bi bila polja u kojima bi porezi trebali biti trošeni – kaže profesor Živko.Saglasan je s ocjenama da značajan dio prihoda troši javni sektor, jer se složeni ustroj države odražava i na broj uposlenih u institucijama, te smatra da javni sektor u narednom periodu treba proći kroz ozbiljne reforme.<h2>Kreirati konkretne mjere za najugroženije</h2>Da bismo imali konkretne učinke po stanovništvo, pogotovo najosjetljivije kategorije, potrebno je intervenirati mjerama koje su konkretan potpora dohotku, ističe prof. dr. Igor Živko. Te mjere trebaju biti kreirane prema stvarnim potrebama finansijski ugroženih građana. U EU se u posljednje vrijeme insistira na uvođenju centralnog registra, koji bi dao jasnu finansijsku sliku stanovništva, objašnjava on.

Vlast ne kontroliše cijene jer poreski prihodi rastu i zahvaljujući poskupljenjima

U FBiH u periodu januar-oktobar 2025. naplaćeno 7.303.193.463 KM javnih prihoda

Građani s prosječnim primanjima neće izdržati tempo: Milijarde prihoda, a efekata ni za lijeka

BiH se suočava s određenim novim demografskim izazovima: stopom nataliteta od 1,2 među najnižima u Evropi, te upornim iseljavanjem stanovništva i brzim starenjem. Istraživanje UN-ovog Populacijskog fonda (UNFPA) pokazalo je, pak, da porodice u prosjeku žele imati oko dvoje djece, što ukazuje na sistemske prepreke, a ne na nedostatak aspiracija. Iza statistike stoje složeni društveni i ekonomski razlozi. <h2>Odlazak mladih </h2>Demograf Amer Osmić kaže kako je natalitet pokazatelj šireg nepovoljnog društvenog ambijenta, ali i nivoa optimizma i negativne percepcije budućnosti bh. društva. - Ključni uzroci su i dalje svakako ekonomska nestabilnost, teško rješavanje stambenog pitanja, nesigurno tržište rada i trajno iseljavanje mladih ljudi koji se nalaze u reproduktivno najaktivnijoj dobi. Važan faktor predstavlja i slabo povjerenje u institucije i nedovoljna podrška porodicama kroz socijalne i natalitetne politike - kazao je Osmić za “Dnevni avaz”.

Finansijska nesigurnost i nemogućnost dugoročnog planiranja su među ključnim razlozima zbog kojih mladi odgađaju roditeljstvo, kaže i ekonomski analitičar Davud Bećirović.- Ljudi bježe od osjećaja da nemaju kontrolu nad idućih pet godina svog života. Ako ne možete planirati kvartal u biznisu, kako da planirate decenije u odgoju djeteta? To je čista racionalizacija rizika. U BiH imamo kombinaciju niskih plata, nesigurnih ugovora i skupog stanovanja, što stvara okruženje u kojem je racionalna odluka ne imati dijete – komentariše Bećirović.

<h2>Žene "kao rizik”</h2>Poseban problem je položaj žena na tržištu rada, za koje zakonska zaštita postoji, ali praksa često pokazuje drugačiju sliku, te ženu koja uđe na razgovor za posao u dvadesetim ili ranim tridesetim godinama poslodavci percipiraju kao rizik, kaže Bećirović, pa mnoge žene biraju između karijere i materinstva ranije nego što bi trebalo biti normalno.- Odluka o odgađanju roditeljstva često je racionalna strategija preživljavanja u sistemu gdje dominiraju nesigurni ugovori o radu i niske plate. U takvom okruženju, majčinstvo/roditeljstvo se ne doživljava kao radost koju društvo jedva čeka da podrži, već kao ogroman finansijski rizik koji roditelji najčešće moraju iznijeti potpuno sami – navodi Denija Hidić iz Fondacije CURE.<h2>Nestaju generacije</h2>Osmić upozorava da BiH ne gubi samo stanovništvo nego i generacije koje bi trebale nositi budući razvoj zemlje.Dugoročno, to znači ubrzano starenje stanovništva i dodatni pritisak na ionako opterećene javne sisteme.

Stručnjaci upozoravaju da bez reformi nema demografskog oporavka

Negativni trend traži hitne institucionalne odgovore 

Natalitet u BiH među najnižim u Evropi

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UO UIO BiH) nije dao saglasnost za otvaranje novog graničnog prijelaza Bosanska Gradiška. To je potvrdio ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD), navodeći da je protiv otvaranja bio jedino Zijad Krnjić, ekspert iz FBiH.Tokom obraćanja javnosti Amidžić je iznio niz uvreda na račun Krnjića, koristeći retoriku sličnu onoj koju često koristi lider SNSD-a Milorad Dodik. Govorio je o muslimanima i tvrdio da BiH ne može funkcionisati.- Mislio sam reći svašta, Zoka (Zoran Tegeltija, direktor UIO BIH, op.a.) me smirivao. U FBiH živi veliki broj Bošnjaka, a živi i dosta muslimana, a Krnjić je musliman koji kažnjava i bošnjački i srpski i hrvatski narod. Da se njega pita, kažnjavao bi nas kao Jevreje u Drugom svjetskom ratu. Treba neko da pogine da bi se on odobrovoljio. Može li ijednom normalnom čovjeku stati u pamet da čovjek ne želi da se otvori granični prijelazi - urlao je vidno nervozni Amidžić.<h2>Mržnja prema RS</h2>Amidžić je potom optužio Krnjića za navodnu mržnju prema građanima Republike Srpske. Međutim, Krnjić nije protiv otvaranja novog graničnog prijelaza, već insistira da se prethodno utvrde novi koeficijenti raspodjele prihoda i izvrši poravnanje duga RS prema Federaciji BiH, što je, prema njegovom stavu, trebalo biti riješeno još ranije.- Most se ruši i on u 13.05 sati govori da je protiv da se otvori novi granični prijelaz. On nije Bošnjak nego obični musliman, koji mrzi Srbe, Hrvate, Bošnjake. Ništa mu nije sveto. Jel' ovo normalna država, može li iko normalan da objasni. Ma Dodik je preliberalan u svojim stavovima. Ovo je mjesto mržnje političkog Sarajeva prema RS i dokaz da BiH ne može da funkcioniše. Kada je neko iz RS opstruisao neki projekat u FBiH? Krivim SDA jer je ekspert SDA što nije uticala na njega, ali i Trojku što tog eksperta ne smijene i ne imenuju normalnog čovjeka koji nije zadojen mržnjom - kazao je Amidžić.<h2>Mrzi sve</h2>Iako je optužio Krnjića da „mrzi sve pa i svoj narod“, Amidžić nije govorio o razlozima zbog kojih Krnjić odbija podržati izmjene pravilnika neophodne za otvaranje novog graničnog prijelaza, odnosno o zahtjevima za pravilnu raspodjelu prihoda od PDV-a iz UIO BiH.- Ovo je simbolika da BiH ne može postojati. Sazvali smo sjednicu Savjeta ministara i Bošnjaci su i tu rekli da ne može. Ili ćemo napraviti da ovo bude naš granični prelaz RS, al' neće biti ni po tvom Zijade. Ovo nije normalna zemlja, ova zemlja nema nikakvu budućnost. Treba nas u Afriku, frustriran sam. Otklonio je svaku zabludu da BiH može postojati - rekao je Amidžić.Nakon pitanja novinara o dugovanjima između entiteta, Amidžić je spomenuo i dug od 30 miliona KM koji se, kako tvrdi, duguje Republici Srpskoj.- Ideja Zijada Krnjića je da se plati ono prema FBiH, a ono prema RS da visi - kazao je Amidžić nazvavši Krnjića 'zlom'.Podsjećamo, Krnjić već mjesecima odbija dati saglasnost jer insistira da UO UIO BiH prvo utvrdi nove koeficijente i izvrši poravnanje duga entiteta RS prema Federaciji BiH.Dodatni pritisak iz Republike Srpske uslijedio je nakon što se sinoć kasno obrušio most na GP Stara Gradiška, čime je ovaj granični prijelaz praktično blokiran.

U FBiH živi veliki broj Bošnjaka, a živi i dosta muslimana, a Krnjić je musliman koji kažnjava i bošnjački i srpski i hrvatski narod

Amidžić bjesnio i brutalno vrijeđao Krnjića: On nije Bošnjak nego obični musliman, zlo, mrzi svoj narod

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske upozorilo je građane na sve češće internet ljubavne prevare, koje predstavljaju jedan od najrasprostranjenijih oblika online manipulacije.Iz MUP-a RS apeliraju na građane da budu posebno oprezni prilikom komunikacije putem interneta kako ne bi postali žrtve prevaranata i zloupotrebe ličnih podataka.Posebno upozorenje upućeno je starijim osobama, koje su, prema iskustvima policije, najčešća meta internet prevara usmjerenih na pribavljanje finansijskih i privatnih informacija.Građanima se savjetuje da ne dijele podatke o bankovnim računima, karticama, lozinkama ili ličnim dokumentima s nepoznatim osobama, bez obzira na obećanja ili način komunikacije.

Iz policije naglašavaju da dodatni oprez treba imati na društvenim mrežama, aplikacijama za upoznavanje, putem e-mail poruka i sumnjivih internet stranica, te pozivaju građane da svaku sumnjivu situaciju prijave nadležnim institucijama.Kako navode iz MUP-a RS, prevaranti često koriste lažne profile na društvenim mrežama i aplikacijama za upoznavanje. Nakon što steknu povjerenje žrtve, brzo iskazuju emocije i ljubav, izbjegavaju video-pozive, a potom počinju tražiti novac.

Iz MUP-a RS apeliraju na građane da budu posebno oprezni prilikom komunikacije putem interneta

MUP RS upozorio na ljubavne prevare preko interneta

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH ni na današnjoj elektronskoj sjednici nije imao većinu za usvajanje izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO BiH, čime bi se stvorili preduvjeti za otvaranje novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci. Član UO Zijad Krnjić ostao je istrajan u zahtjevu da prije ove tačke dnevnog reda bude usvojena odluka o poravnanju javnih prihoda između FBiH i RS, što RS već duže vrijeme izbjegava.- Na prijedlog gospodina Amidžića da održimo elektronsku sjednicu sa samo jednom tačkom dnevnog reda – izmjena Pravilnika, tražio sam da prije te održimo drugu elektronsku sjednicu sa četiri tačke dnevnog reda, koje bi se odnosile na utvrđivanje novih koeficijenata za drugi kvartal 2026., privremeno poravnanje za 2023., 2024. i 2025. godinu. Po ta tri privremena poravnanja RS je dobila 151,8 miliona KM više i treba da ih vrati. On je pokušavao da te tačke prebaci iza odluke o pravilniku, što je jasan signal da je na sceni nepovjerenje. Nisam htio dopustiti da budem prevaren. Zbog toga što, u skladu sa zakonom, nisu prvo usvojene ove tačke, nisam mogao glasati preko reda, a oni su poslije toga glasali protiv poravnanja, pa su obje sjednice završene na način da ništa nije usvojeno – kazao je Krnjić za “Avaz”.Nakon zatvaranja GP Gradiška, očekuju se dodatne gužve na drugim graničnim prijelazima, ali i problemi, troškovi i gubici bh. izvoznika. Iz UIO BiH je tokom dana saopćeno da je GP Gradiška jedini granični prijelaz s BIP statusom, te da je promet roba koje podliježu potpunom veterinarskom, fitosanitarnom i drugim inspekcijskim nadzorima moguć još jedino na GP Bijača na jugu zemlje. Krnjić, međutim, tvrdi da to nije tačno.- Granični prelazi prve kategorije su i Bosanski Brod, Izačić, Bosanski Šamac. Potpuno isti postupak uvoza i izvoza ima i na drugim prelazima. Istina, kapaciteti graničnih prelaza nisu baš bajni, tako da bi bilo bolje da se omogući što frekventniji prolaz. I omogućit će se, ali to ne znači da sve ostalo može biti protivzakonito i u interesu samo jednog entiteta. Donesemo odluke o poravnanju i odmah idemo dalje. Oni nisu ni rekli da nisu ispravne. Ispravne su, Uprava ih je uradila. Vidim da je i Vijeće ministara prepoznalo temu. Jedini način da izađemo iz ovoga je da se dozovemo pameti, da se radi onako kako je propisano i bit će svima bolje – ističe Krnjić.

Nisam mogao glasati preko reda, a oni su poslije toga glasali protiv poravnanja, kazao je

Zijad Krnjić za “Avaz”: Nisam htio dopustiti da budem prevaren, dozovimo se pameti

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obavijestilo je zastupnike Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da neće provoditi istragu protiv Mladena Filipovića, šefa Predstavništva Republike Srpske u Austriji, kojeg su ranije prijavili za više krivičnih djela.Krivična prijava podnesena je u februaru zbog sumnje da Filipović kroz angažman s jednom lobističkom kućom radi na promociji nezavisnosti Republike Srpske. Zastupnici su ga teretili za napad na ustavni poredak BiH, ugrožavanje teritorijalne cjeline, trgovinu uticajem i udruživanje radi činjenja krivičnih djela.Kao dokaz dostavljen je konsultantski ugovor u kojem se, između ostalog, spominje i cilj vezan za nezavisnost Republike Srpske.Međutim, iz Tužilaštva BiH navode da ne postoje osnovi sumnje za krivična djela napada na ustavni poredak i ugrožavanja teritorijalnog integriteta države. U obrazloženju ističu da za postojanje tih djela moraju postojati elementi sile ili prijetnje silom, odnosno pokušaj nasilne promjene ustavnog poretka.Tužilaštvo smatra da samo potpisivanje konsultantskog ugovora, čak i ako ima političku pozadinu, ne predstavlja automatski krivičnu odgovornost prema tim odredbama Krivičnog zakona BiH.Dio predmeta koji se odnosi na moguće nezakonitosti u vezi s trgovinom uticajem proslijeđen je Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske radi procjene nadležnosti i eventualnog daljeg postupanja.U dokumentu se dodatno navodi da bi eventualne sporne odredbe ugovora mogle imati obilježja ništavosti ili nezakonitog raspolaganja budžetskim sredstvima, što bi moglo biti predmet ocjene prema zakonima Republike Srpske.

Krivična prijava podnesena je u februaru zbog sumnje da Filipović kroz angažman s jednom lobističkom kućom

Tužilaštvo BiH obustavilo istragu protiv Mladena Filipovića zbog lobiranja za nezavisnost RS

Poslanici Narodne skupštine RS će danas razmatrati prijedlog zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje magistralnog plinovoda Šepak – Novi Grad i autoputa Glamočani – Banja Luka – Mliništa.Zakonom, koji će se usvajati po hitnom postupku, RS želi utvrditi opći interes za izgradnju ova dva infrastrukturna objekta, te ubrzati procedure i izdavanje potrebnih dozvola i akata iz javnih evidencija.<h2>Državna imovina</h2>Iako je riječ o značajnim projektima, ovakav prijedlog je ocijenjen kao još jedan udar RS na državu, jer su oba projekta oslonjena i na državno zemljište, a trenutno je još neriješen status državne imovine. Vlasti entiteta RS kontinuirano zanemaruju odluku Ustavnog suda BiH, koja se tiče državne imovine, navodi za „Avaz“ poslanik u NSRS Ramiz Salkić. Dodaje da je teško očekivati da RS može ove projekte provesti bez uzurpacije državne imovine.

- Kada budu poznate trase, bit će poznat i obim eventualne uzurpacije. Mi ćemo iskoristiti sve proceduralne i ustavne mehanizme da zaštitimo državnu imovinu u ovom dijelu države – kazao je.Stalne konfrontacijeOvakvi projekti se ne mogu realizirati bez konačnog rješavanja pitanja državne imovine, ističe profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić.- Pitanje raspolaganja državnom imovinom je davno trebalo riješiti, jer trenutna situacija izaziva stalne konfrontacije i onemogućava ekonomski razvoj - dodaje on.Ako se pravo na imovinu pojedinca štiti, zato što ona služi za zadovoljavanje njegovih životnih potreba, isto tako javna imovina treba da služi zadovoljavanju potreba svih građana, bez diskriminacije, ističe Bakšić.

- Zamislite da pojedinac posjeduje imovinu, a od nje nema nikakve koristi. Ima kuću koja propada, auto koji hrđa, jer ih ne koristi. Isto je i s državnom imovinom, koja propada ako se ne koristi – ističe Bakšić.<h2>Državna imovina kao kočnica razvoja</h2>Zabrana raspolaganja državnom imovinom je na snazi još od odluke visokog predstavnika Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown). O ovim stvarima bi trebao odlučiti Državni parlament, te donijeti zakon na državnom nivou, ističe profesor Bakšić. Očigledno je da RS želi da blokira Državni parlament, a onda ovakva pitanja želi riješiti na entitetskom nivou, dodaje on.&nbsp;

U Sarajevu kvadrat kao u Dubaiju, a urbanizam kao u Karačiju

Nezadovoljstvo u pravosuđu ZHK: Najduži štrajk u državi traje mjesecima

Ministarstvo sigurnosti BiH: Omogućeno privremeno preusmjeravanje saobraćaja na novi GP u Bosanskoj Gradišci

Alarmantna analiza: Većina prijava za korupciju u BiH završi bez istrage

Duraković poručio Amidžiću: Nakon uvreda prvo izvinjenje, pa poravnanje duga

Forto: "Svaki put kad potegnete jedno oružje, možete očekivati da se ono vrati"

Nikšić se sastao s Ginkelom: Razgovarali o Južnoj interkonekciji

Video / Aziz Jahić Zizi, ratni pjevač i njegova braća dali kuću Belgijancu Fransisu, borcu Armije RBiH

Ljudi sa nevidljivim invaliditetom: Uvedena kartica sa suncokretom za oboljele od upalnih bolesti crijeva

Građani s prosječnim primanjima neće izdržati tempo: Milijarde prihoda, a efekata ni za lijeka

Natalitet u BiH među najnižim u Evropi

Amidžić bjesnio i brutalno vrijeđao Krnjića: On nije Bošnjak nego obični musliman, zlo, mrzi svoj narod

MUP RS upozorio na ljubavne prevare preko interneta

Zijad Krnjić za “Avaz”: Nisam htio dopustiti da budem prevaren, dozovimo se pameti

Tužilaštvo BiH obustavilo istragu protiv Mladena Filipovića zbog lobiranja za nezavisnost RS

Novi udar na državnu imovinu iz RS

BiH

U Sarajevu kvadrat kao u Dubaiju, a urbanizam kao u Karačiju

Nezadovoljstvo u pravosuđu ZHK: Najduži štrajk u državi traje mjesecima

Ministarstvo sigurnosti BiH: Omogućeno privremeno preusmjeravanje saobraćaja na novi GP u Bosanskoj Gradišci

Alarmantna analiza: Većina prijava za korupciju u BiH završi bez istrage

Duraković poručio Amidžiću: Nakon uvreda prvo izvinjenje, pa poravnanje duga

Forto: "Svaki put kad potegnete jedno oružje, možete očekivati da se ono vrati"

Nikšić se sastao s Ginkelom: Razgovarali o Južnoj interkonekciji

Video / Aziz Jahić Zizi, ratni pjevač i njegova braća dali kuću Belgijancu Fransisu, borcu Armije RBiH

Ljudi sa nevidljivim invaliditetom: Uvedena kartica sa suncokretom za oboljele od upalnih bolesti crijeva

Građani s prosječnim primanjima neće izdržati tempo: Milijarde prihoda, a efekata ni za lijeka

Natalitet u BiH među najnižim u Evropi

Amidžić bjesnio i brutalno vrijeđao Krnjića: On nije Bošnjak nego obični musliman, zlo, mrzi svoj narod

MUP RS upozorio na ljubavne prevare preko interneta

Zijad Krnjić za “Avaz”: Nisam htio dopustiti da budem prevaren, dozovimo se pameti

Tužilaštvo BiH obustavilo istragu protiv Mladena Filipovića zbog lobiranja za nezavisnost RS

Novi udar na državnu imovinu iz RS