Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine saopćilo je da će od 18. do 22. maja 2026. godine, nad Bosnom i Hercegovinom biti obavljen novi planirani promatrački let u okviru Ugovora „Otvoreno nebo“.Ministarstvo obrane i Oružane snage BiH će u suradnji s ministarstvima vanjskih poslova i komunikacija i prometa BiH, te Međunarodnim aerodromom Sarajevo, realizirati promatrački let Savezne Republike Njemačke s predstavnicima Republike Hrvatske, Republike Francuske, Češke Republike i Mađarske, u skladu s odredbama međunarodnog ugovora „Otvoreno nebo“.Iz Ministarstva napominju građanima da je riječ o najavlјenoj aktivnosti tokom koje će se posadi aviona i međunarodnim inspektorima pridružiti prateći tim Oružanih snaga BiH i Ministarstva komunikacija i prometa BiH, kao i da nema potrebe za bilo kakvim uznemiravanjem.Promatrački let će biti obavljen avionom A319OH iz sastava ratnog zrakoplovstva SR Njemačke. Radi se o putničkom avionu Airbus A319, posebno opremljenom senzorima i kamerama za snimanje teritorija po ugovoru „Otvoreno nebo“.Snimanje teritorija se obavlja senzorima certificiranim u skladu s odredbama Ugovora nakon što ih pregledaju nadležni specijalisti Oružanih snaga BiH. Tačno vrijeme realizacije i putanja promatračkog leta će biti usuglašeni tokom zajedničke pripreme, nakon dolaska delegacije na Međunarodni aerodrom „Sarajevo“.Ugovor “Otvoreno nebo” jedan je od sigurnosnih aranžmana koji zemlјama članicama omogućuje snimanje teritorija zemlјe iznad koje se obavlјa promatrački let u cilјu pribavlјanja podataka o vojnim snagama i njihovim aktivnostima.Svrha Ugovora je izgradnja i razvijanje povjerenja među članicama. Bosna i Hercegovina je pristupila ovom Ugovoru 2003. godine.Od tada, u suradnji sa ostalim članicama, aktivno sudjeluje u realizaciji promatračkih letaova, kako iznad teritorija BiH, tako i iznad teritorija ostalih zemalјa članica, navodi se u saopćenju Ministarstva obrane BiH.

Jedan od sigurnosnih aranžmana koji zemlјama članicama omogućuje snimanje teritorija zemlјe

Najavljen promatrački let nad Bosnom i Hercegovinom po Ugovoru „Otvoreno nebo“

Muhamed ef. Velić oglasio se na svom Facebook nalogu povodom sakupljanja Paninijevih sličica za Svjetsko prvenstvo u fudbalu kazavši kako smo pokazali kako i pohlepni znamo biti.- Mi smo na tako jednostavnoj i bezazlenoj stvari, kao što su dječija radost i zanimacija - Panini sličice za&nbsp;Svjetsko prvenstvo u fudbalu, napravili ujdurmu, jagmu, pomamu, histeriju, senzaciju, opsesiju, a, isto tako, na tome smo pokazali kako i pohlepni znamo biti. To možda i ponajviše - napisao je.

Upitao se kakvi bi tek bili da je u pitanju brašno, zejtin ili dječija hrana.- Dajte, ljudi, dozovimo se - kazao je.

Napravili smo ujdurmu, jagmu, pomamu, histeriju, senzaciju, opsesiju, napisao je

Ef. Velić o Panini groznici: Pokazali smo kako pohlepni znamo biti, kakvi bi bili da je u pitanju brašno?

Putem interneta odvija se prodaja snažnih sintetičkih droga, dostupnih gotovo na jedan klik, koje se bez većih prepreka mogu naručiti i u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Stručnjaci za <a href="https://detektor.ba/2026/05/15/droga-jaca-od-heroina-stize-postom-novi-izazov-za-bih-i-region/">Detektor Magazin</a> upozoravaju kako internetska prodaja ovih droga otvara potpuno novi izazov za policijske agencije, carine i kurirske službe, a i najmanje količine mogu imati smrtonosne posljedice.Detektor je u aprilu 2026. godine objavio istraživanje koje je pokazalo zabrinjavajuću lakoću nabavke droge koja već uzima žrtve u Evropi.Novinari Detektora su se predstavili kao kupci. Tokom nekoliko sedmica stupali su u kontakt s prodavačima koji ove droge nude putem interneta. Čitava mreža prodaje koja funkcioniše gotovo otvoreno.U direktnoj komunikaciji, prodavači su bez ustručavanja nudili slanje droga u zemlje regiona, uz tvrdnje da koriste standardne kurirske službe i da pošiljke stižu za svega nekoliko dana.<h2>Jače od heroina</h2>Riječ je o supstancama iz grupe nitazena čija je jačina višestruko veća od već poznatih opijata. Neke njihove varijante mogu biti i do 40 puta snažnije od fentanila, te čak 500 puta jače od heroina.Amer Mulić, inspektor Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, objašnjava da su sintetičke supstance, konkretno grupa nitazena, ono čemu pribjegavaju ovisnici o drogama, kojih u Sarajevu ima sve manje.- Heroin je nekada bio prava pošast i opasnost. Danas, u posljednjih pet ili šest godina, mogu da kažem da je zanemariv. Ti ovisnici su danas evidentirani i oni primaju zamjensku terapiju. Vodi se računa o njihovom zdravlju i kao zamjensku terapiju primaju medicinske narkotike koji su odobreni. Devedeset posto ovisnika na području Kantona Sarajevo je zbrinuto na taj način - govori Mulić.On kaže da sintetičkim drogama mogu pribjegavati ovisnici o heorinu koji nemaju pristup kontrolisanim legalnim dozama lijekova poput metadona.- Ljudi na ilegalnom tržištu u Narodnoj Republici Kini dosjetili su se da popune prazninu sa heroinom iz Afganistana. (…) Ako jednom ovisniku date nitazen a on ne zna šta je to, on će to uzeti na način kako je uzimao heroin, i on će umrijeti. To se dešava u Irskoj i Velikoj Britaniji, a kod nas toga još uvijek nema - kaže Mulić.Ipak, on navodi da je u komunikaciji s kolegama iz regiona saznao da postoji “plodno tlo” te da je bilo slučajeva zapljene, što do sada nije zabilježeno u Kantonu Sarajevo i ostatku Federacije Bosne i Hercegovine.Iz Uprave policije Crne Gore navode da do sada nisu registrovali prisustvo nitazena na svojoj teritoriji, ali da, u saradnji s međunarodnim partnerima, pod lupom drže sumnjive pošiljke koje pristižu iz Kine.Rasema Okić, direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, u kojem ovisnici dobijaju terapiju koju opisuje Mulić, za Detektor Magazin kaže da se često desi da, kada jedna droga ode s tržišta, druga se pojavi.- Danas uglavnom to ‘novo’ kopira ono ‘staro’, odnosno pribjegava se sintetiziranju ili stvaranju opojnih sredstava u ilegalnim laboratorijima (…) U ovom slučaju to su fentinil i nitazeni - navodi Okić.<h2>Epidemija ovisnosti</h2>Ona podsjeća na epidemiju ovisnosti o sintetičkim drogama u Sjedinjenim Američkim Državama, podsjećajući na snimke ljudi koji se kreću kao zombiji. Te droge su obično “bijeli, žuti ili svijetlosmeđi prah”.- Ono što je meni posebno strašno jeste da dolazi i u tečnostima za vejpove, tako da je to vrlo primamljivo mladima - kaže Okić, koja dodaje da je još jedan problem u vezi s fentanilom i nitazenima taj da korisnici često zapravo ne znaju šta uzimaju, a niti prodavači znaju šta prodaju.Smrtni ishod nije rijetkost, kaže Okić, a primjetna je crna statistika u nekim državama Evrope.- Tamo su 2024. godine zabilježena 333 smrtna slučaja od nitazena. Dakle, gotovo da svaki dan od toga umre jedan Britanac, uglavnom mladi. Estonija i Litvanija su također visokorizične, velika je dostupnost i veliki je broj smrtnih ishoda - zaključuje Okić.Nitazeni se mogu naručiti putem aplikacija poput Telegrama i WhatsAppa i oglasa u regionu. Dostava droge se, po dogovoru s prodavačem, obavlja putem svjetskih i lokalnih kurirskih službi.Rugero Skaturo, viši analitičar Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, opisuje problem za policiju, a koji se dešava prilikom trasporta.- Ovo je trgovina supstancama koje putuju u izuzetno malim količinama. Činjenica je da su vrlo male i da se mogu sakriti u svakoj poštanskoj pošiljci, pa izgleda kao potraga za iglom u plastu sijena. Policiji je općenito izuzetno teško otkriti velike količine nitazena - kaže Skaturo.<h2>Zastarjelo razumijevanje</h2>On dodaje da je policijskim agencijama na Balkanu također problematično i zastarjelo razumijevanje droga te da je potrebna promjena paradigme u razmišljanju kako bi se uhvatilo u koštac s novim izazovima.A ti izazovi se očituju i u lakoći pristupa prodavačima. Pored činjenice da su dostupni putem aplikacija i javnih oglasa, udaljenost od kupca im dozvoljava manjak brige zbog mogućeg problema s policijom. Konor Planket, istraživač i jedan od autora priče o nitazenima koju je objavila medijska kuća Bellingcat, imao je priliku upoznati se s tim iz prve ruke.- Najviše me pogodilo koliko su ti prodavači bili drski. Mislim, nisu skrivali svoje operacije onako kako biste mogli očekivati od trgovca drogom. Oni su se otvoreno oglašavali na internetu. Osjećaju se kao da su udaljeni od pravnih posljedica jer su evropska i američka policija te koje ih najviše traže. I zato što su u Kini, očito se osjećaju sigurno da ih neće izručiti - kaže Planket.

Iako kompanije poput DHL-a i FedExa navode da imaju sigurnosne mjere i sarađuju s policijom i carinom, ističu da je kontrola pošiljki primarno na državnim organima. U odgovoru DHL-a ističu različite mjere kako bi njihova mreža ostala sigurna i nedostupna za prevoz bilo kakvih nedozvoljenih supstanci. Iz FedExa tvrde da ne tolerišu korištenje mreže u ilegalne svrhe te kako imaju jake sigurnosne procedure.Srbijanski Halo Oglasi su također korišteni za trgovinu nitazenima. U odgovoru Detektoru navode svoju listu od preko 170 ključnih riječi i pojmova koji mogu upućivati na nedozvoljene supstance i na osnovu njih automatski blokiraju oglase.- Reagujemo na svaku prijavu koja nam ukaže na neodgovarajući ili nezakonit sadržaj i, nakon provere, takve oglase uklanjamo bez odlaganja - naveli su iz srbijanske kompanije.

Sintetičke droge iz Kine stižu poštom u BiH i zemlje Balkana

U BiH je moguće poštom naručiti drogu 500 puta jaču od heroina


Predsjednik SDA Bakir Izetbegović potvrdio je kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koja bi trebala biti potvrđena na sutrašnjoj sjednici stranačkog Predsjedništva. Gostujući u emisiji “Jutro za sve” na BHRT-u kazao je kako je namjerno dopustio da proces kandidiranja traje duže kako bi stranački organi imali dovoljno vremena za procjenu i konsultacije, piše <a href="https://stav.ba/vijest/vrijeme-krize-trazi-lidere-ko-ima-autoritet-u-najtezim-trenucima/40540#dmid=c2e708aa-f6f1-4e73-8a01-5b244ddc8473">Stav</a>.- Ja sam namjerno dopustio da ovo dugo traje. Ja se sam kandidovati neću. Kazali smo im da izvrše ispitivanje po dubini, i u javnosti i u SDA. Dobio sam podršku od 100 posto, svi regionalni i kantonalni odbori su me podržali. Ostaje da se to završi sutra na Predsjedništvu SDA. Pobijedit ću, ako Bog da - rekao je on.<h2>Ambicija pobjede</h2>Govorio je i o protivkandidatu Denisu Bećiroviću, aktuelnom članu Predsjedništva BiH.- Mislim da kandidat Trojke, koji je odgovoran za zakon u RS-u koji je unazadio poziciju Bošnjaka uz podršku četrnaestorke, gdje imate osuđene i optužene ljude za spengavanje, te predsjednike stranaka povezivane sa Sky aplikacijom, nema zdravu podršku. Oni su izgubili povjerenje građana. Mislim da je narod s pravom sit ove vlasti i da je svjestan da će, ako ostane Bećirović, ostati i Trojka – istakao je predsjednik SDA.U utrku za “prvog u Bošnjaka” ulazi i predsjednik Stranka za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić. On je početkom aprila za Dnevnik D Federalne televizije potvrdio da se kandidirao s ambicijom pobjede.- Obratit ću se direktno građanima i u tu utakmicu ulazimo s namjerom da pobijedimo - istakao je Efendić.Dodao je kako računa na širu podršku građana Federacije BiH koji žele političke promjene.Govoreći o aktuelnom mandatu, Efendić je kritikovao poteze Denisa Bećirovića.- Smatramo da je član Predsjedništva iz reda Bošnjaka napravio veliku grešku na početku mandata. Sve četiri godine traju posljedice pogrešne odluke da pristane na igru HDZ-a i SNSD-a i imenuje njihovog predsjedavajućeg Vijeća ministara, iako se vlast mogla formirati bez njih - poručio je Efendić.<h2>Brutalna geopolitika</h2>Prije dvadesetak dana predsjednik Savez za bolju budućnost Fahrudin Radončić izjavio je za Face TV da će se kandidirati za člana Predsjedništva BiH ukoliko se kandidira i Bakir Izetbegović, jer vjeruje da ga može pobijediti.- Očekujem da će se on kandidirati i želim da se kandidiram - rekao je Radončić.Dodao je kako bi Izetbegovića pobijedio kada bi postojao elektronski sistem brojanja glasova.Na pitanje ko ima najveće šanse za pobjedu - Denis Bećirović, Semir Efendić, Bakir Izetbegović ili Fahrudin Radončić - Radončić je odgovorio kako Izetbegović i dalje ima snažnu biračku bazu.- Izetbegović je imao 210.000 glasova, njegova stranka 260.000 na prošlim izborima. Ako uspostavi disciplinu unutar stranke, imat će 250.000 do 260.000 sigurnih glasova SDA, uz podršku Islamske zajednice, i bit će veoma jak kandidat. Bećirović pokušava da se distancira od Trojke, ali sada radi posao Konakovića koji odlazi, fotografiše se na međunarodnim susretima, što jeste dobro, ali nema značajnijeg političkog iskoraka. Mislim da će ga skupo koštati i lapsus njegove supruge koja nije spomenula ubijenu djecu opkoljenog Sarajeva. U tom smislu, pobjednik će se tražiti na relaciji Izetbegović–Radončić. Efendić je mlad i ambiciozan, poznat u Novom Gradu (općina u Sarajevu) i može uzeti dio glasova - rekao je Radončić.U vremenu brutalne geopolitike, u kojem velike sile interese stavljaju iznad principa, a male države opstaju isključivo snagom političke organizacije, međunarodnog lobiranja i savezništava, Bosna i Hercegovina djeluje kao zemlja koja još vjeruje da će je spasiti citiranje Ustava i “historijski govori”.U tom političkom okviru možda nema boljeg primjera od Bećirovića.Njegov politički nastup godinama je školski primjer sterilne, birokratizirane i suštinski impotentne politike koja proizvodi mnogo riječi, a veoma malo rezultata. Bećirović govori gotovo identičnim jezikom u svakoj situaciji: Ustav Bosne i Hercegovine, Dejtonski mirovni sporazum, međunarodno pravo, evropske vrijednosti, mir, stabilnost, multietničnost. Sve formalno tačno. Sve politički već hiljadu puta izgovoreno. I gotovo ništa novo, snažno ili efikasno.Problem nije u tome što Bećirović pokušava da brani državu. Problem je način na koji to radi, sve više podsjećajući na činovnika koji čita Dejtonski sporazum, Ustav i citira članove zakona zavaljen u udobnu fotelju ispijajući u miru i tišini popodnevni čaj, dok se oko njega vodi žestok geopolitički rat čiji "geleri" svako malo zaspu i našu zemlju.A politika ova unutrašnja i geopolitika danas nisu seminari iz ustavnog prava u Neumu. One su danas odnos moći.Da li bi Bakir Izetbegović, uprkos svim kritikama koje ga prate, u ovom trenutku bio politički korisniji i efikasniji član Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka?<h2>Stečeno iskustvo</h2>Za razliku od Bećirovića, Izetbegović iza sebe ima politički kapital i iskustvo stečeno u najtežim političkim sukobima postdejtonske Bosne i Hercegovine. Zna kako funkcionišu odnosi sa Beogradom i Zagrebom. Godinama je pregovarao sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom. Razumije logiku međunarodnih pregovora i igara, pritisaka i političke trgovine. Zna kada treba spustiti ton, a kada zaoštriti i zategnuti. I možda najvažnije, politički protivnici ga doživljavaju kao ozbiljnog igrača, a ne kao političara protokolarnih saopćenja.To ne znači da je Izetbegović bez grešaka niti da je njegova politika bila idealna. Naprotiv, godinama je nosio teret kritika zbog kadrovske politike, sporosti, kompromisa i unutrašnjih slabosti SDA.Slična percepcija, iako govorimo o drugačijem političkom profilu, prati i Fahrudina Radončića. Bez obzira na kontroverze koje ga godinama prate, Radončić je političar koji razumije medije, politički marketing i centre moći. Za razliku od Bećirovića, koji uglavnom djeluje kroz institucionalni i deklarativni okvir, Radončić je uvijek nastupao ofanzivno, direktno i politički agresivno. Njegova prednost je sposobnost da brzo prepozna politički momentum, nametne temu i komunicira jezikom koji dio birača doživljava kao odlučnost, a ne birokratsku distancu.Ni Semir Efendić nije bez političkih aduta. Za razliku od Bećirovića, koji već godinama djeluje gotovo identično, sterilno bez obzira na politički trenutak, Efendić nastupa operativnije i konkretnije. Njegova politička snaga leži u tome što je terenski političar, neko ko razumije lokalnu organizaciju, infrastrukturu vlasti i direktnu komunikaciju s biračima. Efendić nema međunarodnu težinu kakvu imaju Izetbegović ili Radončić, ali ima političku energiju i sposobnost da artikuliše nezadovoljstvo dijela probosanskog biračkog tijela koje je razočarano Trojkom.Problem za Bećirovića nije samo u tome što ima jake protivnike, nego što svi oni, uprkos ogromnim razlikama, djeluju politički konkretnije, konfliktno spremnije i operativnije od njega, posebno u ovim turbulentnim vremenima koja vape za “prvim u Bošnjaka” koji će znati kada treba biti uglađen i fin s leptir mašnom, a kada lupiti šakom od sto. Izetbegović donosi iskustvo i međunarodne kontakte. Radončić politički instinkt i agresivnu komunikaciju. Efendić energiju i terenski politički profil. Nasuprot tome, Bećirović i dalje ostavlja utisak političara čija se politika uglavnom završava na govorima, saopćenjima i formalnom pozivanju na principe, te hvaljenjem s kim se sve sastao, ali bez konkretnih rezultata po državu čiji je jedan od trojice ravnopravnih šefova.To ne znači da su njegovi protivkandidati bez grešaka niti da su njihove politike bile idealne. Naprotiv, svaki od njih nosi ozbiljan politički teret i kontroverze. Ali politika i geopolitika nije izbor za najomiljenijeg političara i čija supruga se bolje oblači i u kojem butiku, nego za politički najupotrebljivijeg aktera u datom trenutku.<h2>Odnos snaga</h2>Imamo nestabilan međunarodni poredak. Ameriku koja se mijenja zavisno od administracije i politike Donalda Trumpa. Evropu bez jasne strategije prema Balkanu. Otvorene regionalne ambicije Beograda i Zagreba. I unutrašnju političku iscrpljenost Sarajeva.U takvom ambijentu, ne traži se član Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka koji će držati “historijske govore”, nego neko ko zna pregovarati, razumije odnos snaga kako u državi, tako i na geopolitičkoj sceni i može politički parirati ljudima poput lidera SNSD-a i HDZ-a koji su na direktnoj vezi s Beogradom i Zagrebom u kojima i dalje snuju o velikodržavnim projektima i podjeli ove zemlje, piše <a href="https://stav.ba/vijest/vrijeme-krize-trazi-lidere-ko-ima-autoritet-u-najtezim-trenucima/40540#dmid=c2e708aa-f6f1-4e73-8a01-5b244ddc8473">Stav</a>.

Imamo nestabilan međunarodni poredak. Evropu bez jasne strategije prema Balkanu. Otvorene regionalne ambicije Beograda i Zagreba. 

Vrijeme krize traži lidere: Ko ima autoritet u najtežim trenucima?

Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo govorio je o ostavci Kristijana Šmita (Christiana Schmidta), odnosima Evropske unije&nbsp; i Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, kao i mogućim posljedicama promjena unutar američke administracije na budućnost Ureda visokog predstavnika i Dejtonskog mirovnog sporazuma.U razgovoru za Federalnu televiziju upozorio je na slabosti evropske diplomatije, promjene u geopolitičkim odnosima te opasnost od normalizacije secesionističkih politika u Bosni i Hercegovini.Komentarišući ostavku Šmita na funkciju visokog predstavnika, Turčalo je rekao da je još dolaskom nove američke administracije bilo jasno da postoji želja da Šmit napusti tu poziciju.- Ono što se već dugo znamo od dolaska nove administracije jeste da je nova američka administracija željela da Kristijan Šmit ode - rekao je Turčalo.Dodao je da je Šmit određeno vrijeme „štitila“ činjenica da Sjedinjene Američke Države nisu imale jasno rješenje ko bi mogao preuzeti njegovu funkciju, te da su se ranije kao potencijalni kandidati spominjali mađarski i italijanski diplomata.Govoreći o reakcijama Evropske unije, Turčalo smatra da podrška koju je Brisel davao Šmitu više pokazuje slabost same Evropske unije nego njenu stvarnu političku moć.- Evropska unija je još jednom kao u mnogo slučajeva pokazala slabost - naveo je.Dodao je da Evropska unija nije bila spremna ulaziti u sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, ni kada je riječ o visokom predstavniku, niti po pitanju južne interkonekcije.Prema njegovim riječima, evropske institucije ostale su nespremne nakon dolaska nove administracije u Vašingtonu, posebno zbog odnosa prema Evropskoj uniji koji dolaze iz određenih ideoloških krugova američke politike.- Evropa je ostala nesnađena - ocijenio je Turčalo, podsjećajući da Evropska unija nije izvukla pouke iz prve administracije Donalda Trampa.Govoreći o poziciji Bosne i Hercegovine u takvim okolnostima, Turčalo je istakao da se država nalazi na margini interesa velikih međunarodnih aktera.- Mi smo tu naravno na rubu ostavljeni, na nekom rubnom rukavcu margine Evropske unije, ali bukvalno. Rub ruba - izjavio je.Smatra da je cilj pritisaka na Šmita bio pokazati da se ključna figura međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini može politički ukloniti, ali i otvoriti prostor za imenovanje novog visokog predstavnika bez značajnijeg utjecaja Evropske unije.Turčalo je upozorio i na dugoročne posljedice politike aktuelne američke administracije, navodeći da je već u kratkom periodu nanesena ozbiljna šteta demokratskim institucijama i transatlantskim odnosima.- Dovedeno je vjerovanje u politički sistem, dovedeno je u suštini pitanje vjerovanja u demokratiju kao takvu - rekao je.Posebno problematičnim smatra mogućnost da budući visoki predstavnik bude korišten za, kako kaže, „normalizaciju politike secesionizma“ i dodatno produbljivanje etno-teritorijalnih podjela unutar Bosne i Hercegovine.Govoreći o domaćim političkim akterima, Turčalo je kritikovao izostanak koordinisane diplomatske strategije prema ključnim evropskim i svjetskim centrima odlučivanja.- Ne postoji zajednička strategija kako u ovakvim uvjetima postići neku vrstu utjecaja kako Ured u budućnosti ne bi služio za tu vrstu normalizacije - upozorio je.Na kraju je ocijenio da pojedini signali iz američke administracije otvaraju prostor za reinterpretaciju implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, što bi moglo dovesti i do okončanja uloge Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.- Kada smo čuli taj govor koji naginje u tom pravcu, otvara se upravo prostor da se Dejtonski mirovni sporazum, njegova implementacija reinterpretira kao okončan proces i okončanje i same uloge Ureda visokog predstavnika - zaključio je Turčalo.

Ono što se već dugo znamo od dolaska nove administracije jeste da je nova američka administracija željela da Kristijan Šmit ode, rekao je

Turčalo: Ostavljeni smo na "rubu ruba", Evropa ostala nesnađena

Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za Sabinu Jusupović. Pozivom na broj 17042 donirate 2 KM za njenu borbu protiv raka, a broj je jedinstven za sve telekom operatere u BiH.- Život ove drage žene, nažalost, nikada nije bio lagan. Njena borba s epidermoidnim tumorom počela je prije 18 godina, kada je uspjela pobijediti ovu tešku bolest. Međutim, krajem 2025. godine saznaje da se tumor vratio, još agresivniji i opasniji nego ranije - navodi Pomozi.ba.Nakon operacije u Turskoj, njeno stanje bilo je stabilno i ohrabrujuće nekoliko mjeseci. Nažalost, dolazi do novog pogoršanja, zbog čega je Sabina hitno otputovala u Istanbul na dodatne pretrage i terapije.Klinici je data garancija za pokrivanje troškova liječenja u iznosu od 28.496,40 KM.Pored svega, Sabina i dalje nije dobro, trenutno leži na KCUS-u.- Problemi i brige samo se nižu ovoj hrabroj ženi i njenoj porodici. Pomozimo Sabini i ovaj put. Osim poziva na broj 17042, donacije su moguće i putem linka <a href="https://pomoziba.org/bs/za-sabininu-borbu-s-rakom">OVDJE</a> kao i uplatom na račune u nastavku - navodi Pomozi.ba.<h2>RAČUNI ZA UPLATE</h2>PayPal:paypal1@pomozi.baZa uplate iz BiH:UniCredit Bank338-730-22202506-52Intesa Sanpaolo Banka BiH154-180-20085330-48Raiffeisen Bank161-000-02481200-94Bosna Bank International d.d141-306-53201196-79NLB Banka d.d132-260-20223371-17ZiraatBank BH dd Sarajevo186-121-03108095-46Asa banka d.d. Sarajevo134-105-11300001-66Sparkasse Bank BiH199-496-00059682-82Primalac: Udruženje "Pomozi.ba", Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 SarajevoSvrha: Sabina JusupovićZa uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:ERSTE BANKIBAN: AT35 2011 1853 5787 3100BIC: GIBAATWWXXX1200 Wien, Dresdner Straße 47/3. OG, Oestereich Name: POMOZI.BA – ÖSTERREICH - Hilfe für Menschen in NotNapomena: Obavezno unijeti puni naziv organizacije – u suprotnom uplata neće biti uspješno izvršena. Verwendungszweck: Sabina JusupovićZa uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:INGSWIFT: INGBNL2ABAN: NL63INGB0675431905St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NLHet doel van de betaling: Sabina JusupovićZa uplate iz Turske:VAKIF KATILIM BANKASI A.S.IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01İstanbul, TürkiyeDerneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma DerneğiAçıklama: Sabina JusupovićZa uplate iz Švicarske u CHF:Bank: RaiffeisenIBAN: CH02 8080 8002 0880 7241 1BIC: RAIFCH22XXXZa uplate u EUR:Bank: RaiffeisenIBAN: CH84 8080 8004 4170 6052 9BIC: RAIFCH22XXXName: HUMANITY INTERNATIONAL FOUNDATION SWITZERLAND (HIFS)Adresse: Ruopigenplatz 2, 6015 Luzern, SwitzerlandVerwendungszweck: Sabina Jusupović

Potrebno joj je više od 28.000 KM za liječenje

Sabina ponovo vodi tešku bitku s rakom: Pomozi.ba pokrenuo apel za pomoć

Sabina ponovo vodi tešku bitku s rakom: Tumor se vratio nakon 18 godina

U Tuzli se danas obilježava 34. godišnjica odbrane grada od oružanog napada koji su 15. maja 1992. godine izvele paravojne formacije takozvane "Srpske Republike BiH" i pripadnici Vojske Jugoslavije.Napad je odbijen zahvaljujući odlučnoj reakciji pripadnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla, koji su postupali u skladu s Ustavom tadašnje SR Bosne i Hercegovine i važećim zakonima.Paravojne snage, formirane tri dana ranije u Banja Luci i stavljene pod komandu kasnije osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, zajedno s vojskom tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, pokušale su izvršiti upad u Tuzlu.Napad je odbijen u odlučnoj odbrani, čime je spriječeno zauzimanje grada i ostvaren jedan od prvih značajnih otpora agresiji na Bosnu i Hercegovinu.Danas će se na Brčanskoj Malti dostojanstveno obilježiti 34. godišnjica odbrane Tuzle, piše Tuzlanski.ba, u znak sjećanja na 15. maj 1992. godine i sve poginule branioce i civilne žrtve rata. Tim povodom bit će položeno cvijeće i odata počast onima koji su dali svoje živote za odbranu grada i Bosne i Hercegovine.Obilježavanju će prisustvovati predstavnici Grada Tuzle, boračkih organizacija i udruženja, učesnici rata, kao i brojni građani koji će zajednički odati počast herojima Tuzle. Nakon programa na Brčanskoj Malti, aktivnosti obilježavanja nastavit će se i na drugim spomen-obilježjima u gradu.Dan odbrane Tuzle jedan je od ključnih datuma u historiji ovog grada i šire borbe za nezavisnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Napad je odbijen zahvaljujući odlučnoj reakciji pripadnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla

Tuzla danas obilježava 34. godišnjicu odbrane grada

Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se uz dobre vremenske uslove i pojačan intezitet vozila. Posebno je frekventno u užim gradskim zonama.&nbsp;Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza, zatvorena je dionica autoceste A-1 Kakanj-Lašva (u dužini od 3 km), a vozila se usmjeravaju dvosmjerno-suprotnom stranom autoceste.Zbog radova na izmjeni vertikalne signalizacije na dionici autoceste A-1 od naplatnog mjesta Ljubuški do graničnog prelaza Bijača vozila saobraćaju usporeno.Na autocesti A-1 dionicama: Sarajevo sjever-Podlugovi, Sarajevo zapad-Lepenica i Počitelj-Bijača (u oba smjera preko mosta Hercegovina), zbog aktuelnih radova saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku.Zabranjeno je kretanje svih vozila preko mosta na magistralnoj cesti Dobro Polje-Miljevina. Vozila ukupne mase do 3,5 tone mogu koristiti puteve preko Grepka ili Kalinovika (ima 19 km makadamske ceste), dok teretna vozila moraju saobraćati preko Rogatice i Ustiprače.Na magistralnoj cesti Tuzla-Bijeljina (Banj Brdo) vozila do 3,5 t saobraćaju jednom trakom, naizmjenično, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 t saobraćaj i dalje obustavljen.Zbog radova na sanaciji kolovoza na magistralnoj cesti Vitez-Kaonik u vremenu od 08:30 do 15:30 sati saobraća se usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.Na magistralnoj cesti M-5 granični prelaz Izačić-Bihać izvode se radovi na rekonstrukciji mosta. Vozila se preusmjeravaju na privremenu obilazinicu (bajpas) u neposrednoj blizini radova, naizmjeničnim propuštanjem.Na graničnim prelazima zadržavanja putničkih vozila kreću se od 10 do 30 minuta.

Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza, zatvorena je dionica autoceste A-1 Kakanj-Lašva

Stanje na putevima: Pojačana frekvencija saobraćaja

Ime i prezime: Senada Kadribašić.Datum i mjesto rođenja: 5. decembar 1955., Lukavac.Šta prvo uradite kad se probudite: Čaj, kafa, molitva...Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Pjevala bih svoje pjesme.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Razrađivač urbanističkih planova.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Knjiga.Šta gledate na televiziji: Kriminalističke filmove.Šta Vas nervira: Prostakluk.Najdraži grad: Sarajevo.Čega se plašite: Fizičke nemoći.S kim najradije pijete kafu: S duhovitim ljudima.Omiljena društvena mreža: Facebook.Najdraža boja: Ljubičasta.Ko Vam je uzor: Majka.Najdraži pisac: Onore de Balzak (Honore de Balzac).Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Zaustavila ratove, nahranila gladne...Omiljeni muzičar ili bend: Dino Merlin.Posljednja knjiga koju ste pročitali: „Katedrala na moru“.Tim za koji navijate: Državni tim BiH.Omiljena narodna izreka: „Ko trči za srećom, prtljag mu mora bit lak“.Koje pitanje najviše mrzite: Šta ima?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Rafael iz romana "Šagrinska koža".Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Japan.

Plašim se fizičke nemoći

Književnica Senada Kadribašić: Kafu najradije pijem s duhovitim ljudima

U današnjem izdanju "Dnevnog avaza", najtiražnijeg dnevnog lista u BiH, čitajte: Tramp i Si podijelili tržište?Američki predsjednik Donald Tramp tokom posjete Kini demonstrirao je neuobičajeno topao odnos prema kineskom lideru Si Đinpingu. U američkoj delegaciji je bilo čak 17 najvećih biznismena, što ukazuje na to da je ekonomska saradnja najveća tema ovog susreta. Kineski predsjednik je izjavio da je kinesko tržište širom otvoreno za američke privrednike. Tramp je ignorisao pitanje Tajvana.Savo Milošević više nije trener "Želje". Igrači tvrde da su prepušteni sami sebi.Specijalni zakon za spas Željezare: Parlamentu upućen akt s većom pravnom snagom.Uhapšen nastavnik Adi Pašić koji je nasrnuo na učenika u osnovnoj školi.Trojka zadužila građane Sarajeva za dodatnih 117 miliona KM. Budžetske rupe krpe novim dugovima.Više od 450 krivičnih predmeta protiv sudija i tužilaca u BiH. Pod istragom svaki treći sudija i tužilac. O ovome smo razgovarali s predsjednikom VSTV-a Saninom Bogunićem.Kolaps sigurnosti u BiH: Bez ministra sigurnosti već godinu i po.Dodik ponovo pokušava kompromitirati Bošnjake. U intervjuu ruskom TASS-u izjavio je da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski od “bosanskih muslimana” pokušao kupiti municiju u vrijednosti od 400 miliona dolara, ali da njegovi ljudi nisu dali saglasnost za to.Saznajte zašto izvoz oružja i municije u Ukrajinu iz BiH nije moguć.Rješavanje predmeta ratnih zločina je još jedan od najvećih izazova pravosuđa Bosne i Hercegovine. Najveći problem je nedostupnost osumnjičenih i optuženih. Hrvatska i Srbija nisu spremne za saradnju. Pravosuđu nedostupno 114 optuženih za ratne zločine i 301 osumnjičeni.Iako medicinska struka već dugo upozorava na rizike, sve veći broj mladih, posebno djevojaka, poseže za solarijima, kako bi postigle “brzi bronzani izgled”. O ovome smo razgovarali s dermatologom Edinom Suljagićem.Konačno veće kazne za obijesne vozače. I do 5.000 km, te oduzimanje vozila.Na stranama biznisa saznajte šta zapravo donosi Expo 2027 Beograd.Selma Alispahić za "Dnevni avaz" je govorila o predstavi "Posljednji čas klavira".Za "Avaz" je govorila bh. i svjetska hokejaška nada Denis Silajdžić. U današnjem broju poklanjamo i prilog "TV Extra“ koji nudi niz ekskluzivnih i zanimljivih sadržaja.Saznajte koji su dokumentarci oborili sve rekorde gledanosti. Donosimo vam i prilog o Filmskom festivalu u Kanu.Svoj primjerak "Dnevnog avaza" možete kupiti na kioscima širom Bosne i Hercegovine.Današnje printano izdanje čitajte i na digitalnoj platformi na ovom linku: <a href="https://avaz.pressreader.com/">https://avaz.pressreader.com/</a>.

Neuobičajena srdačnost američkog predsjednika i izbjegavanje teških tema ukazuju na to da su lideri dogovorili podjelu sfera interesa

U današnjem "Dnevnom avazu" čitajte: Tramp i Si podijelili tržište?

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović (SNSD) nastavila je posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se danas sastala s dvoje članova Predstavničkog doma Kongresa SAD-a iz Republikanske stranke.Prvi sastanak održala je s kongresmenkom Klaudijom Teni (Claudia Tenney), za koju je istakla da je dobro upoznata s Bosnom i Hercegovinom, ali i širim regionom.- Ovo je naš drugi sastanak od početka godine, a s obzirom na aktuelna dešavanja u Bosni i Hercegovini i nove političke okolnosti, i ovaj put smo imale mnogo važnih tema za razgovor. Hvala mojoj uvaženoj sagovornici na tome što je uvijek spremna da čuje naše stavove - poručila je Cvijanović.Nakon toga je saopćila da je razgovarala i s Majkom Tarnerom (Mike Turner), kongresmenom koji predstavlja distrikt u kojem se nalazi i grad Dejton, gdje je potpisan mirovni sporazum kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.

- Izrazila sam zadovoljstvo izbalansiranim pristupom američke administracije prema svim narodima, kao i činjenicom da po prvi put postoji i ekonomski interes prema Bosni i Hercegovini. Istakla sam da je krajnje vrijeme da domaće institucije preuzmu odgovornost za sve procese, bez stranog diktata - navela je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine.Teni i Tarner su članovi Kongresa koji se često bave pitanjima vezanim za Bosnu i Hercegovinu.Posebno se to odnosi na Tarnera, koji se u proteklih godinu dana više puta sastajao s političarima iz Bosne i Hercegovine, imajući u vidu 30. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, obilježenu prošle godine.

Teni i Tarner su članovi Kongresa koji se često bave pitanjima vezanim za Bosnu i Hercegovinu

Cvijanović u Vašingtonu: Sastala se s dvoje kongresmena iz Republikanske stranke

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, ali i Elektroprivreda "HZ HB" suočene su s žestokim udarom srpskih kadrova u institucijama Bosne i Hercegovine. Prema dokumentaciji u koju je uvid imao <a href="https://politicki.ba/vijesti/novi-udar-iz-rs-na-f-bih-elektroprivreda-iskljucena-iz-velikog-tendera/101030">Politicki.ba,</a> kadrovi predvođeni Stašom Košarcom, ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, isključili su iz mogućnosti učešća na posebnom tenderu Nezavisnog operativnog sistema (NOS). On je raspisan 4. aprila ove godine.Njime se daje posao pružanja pomoći i balansiranja usluga automatske rezerve za uspostavu frekvencija s brzim odzivom. <h2>Posao vrijedan 191 milion KM</h2>Iza rogobatne formulacije koju samo stručne osobe mogu razumjeti, krije se posao vrijedan 191 milion KM!Tender predviđa tehničke zahtjeve koji uključuju brzinu odziva od minimalno 10 MW/s i četvorosatno punjenje/pražnjenje baterijskog sistema za skladištenje električne energije. Iz tehničkih zahtjeva tendera, jasno je da postojeće hidroelektrane u Bosni i Hercegovini koje trenutno pružaju pomoćne usluge ne mogu ponuditi ovakvu brzinu odziva. Do sada je to, ovako ili onako, bio slučaj. Kako se to ne bi ponovilo i iz posla u startu isključila prvenstveno Elektroprivreda BiH, NOS je propisao posebne uslove za učesnike ove javne nabavke. Zahtijeva se da učesnici u roku od 14 mjeseci pribave potrebnu saglasnost koju moraju praktično potvrditi. A da bi to mogli, prethodno moraju biti 'registrirani' i za to kod NOS-a.A kod NOS-a nema niko registriran!Jer, da bi se ispunili preduslovi, potrebno je vrijeme. Posebno za izgradnju sistema koje NOS sada traži. A ono je nemoguće u 14 mjeseci!Da apsurd bude kompletniji, EP BiH je u prethodnim godinama radila ove poslove za NOS. Elektroprivreda se žalila. Žalbu je mogla uputiti samo NOS-u. I, naravno, odbijeni su. EP BiH je zatražila i cijeli niz pojašnjenja - od toga na kojim osnovama su procijenjene vrijednosti tendera i oba lota do toga gdje je taj nasušni registar, kako izgleda i kako se može podnijeti zahtjev za upis. Naglašava se i da su i iz samog NOS-a ne jednom saopćavali da registar ni ne postoji!Navodi se i da ima osnova sumnji da je sve urađeno kako bi se na javni poziv javio neko kome će se, po unaprijed dogovorenom, dati cijeli posao. <h2>Još veća konfuzija</h2>Da konfuzija bude još veća, u isto vrijeme kada je EP BiH obaviještena da je nema upisane u registar, stiglo je i obavještenje NOS-a da ne može odobriti priključenje na mrežu najveće solarne elektrane ove javne firme kod Bugojna. Ovaj energetski objekat vrijedan je 80 miliona KM, a u njegovoj izgradnji učestvuje i Evropska banka za obnovu i razvoj, kao i UniCredit banka.U dokumentaciji se navodi i da Uprava NOS-a faktički pokušava ucijeniti Elektroprivredu BiH - da se povuku iz tendera, pa će dobiti priključak za najveći novi elektro-energetski objekat koji gradi kod Bugojna. Cijeli spor sada se nalazi i pred Uredom za razmatranje žalbi.EP BiH, tvrdi se, izložena je stalnoj diskriminaciji jer joj se ne dopušta pristup visokonaponskoj mreži, dok taj problem nemaju javna preduzeća i firme iz entiteta RS!U sve je uključena i Vlada entiteta FBiH. Ona je već (odavno) uputila Vijeću ministara BiH zahtjev da se imenuju novi članovi UO NOS-a iz tog dijela BiH. No, zahtjev je u ladici. Navodi se da je za to kriv državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. On ne dopušta imenovanje nastojeći da njegov bivši šef kabineta Nemanja Pandurević i dalje bude na čelu NOS-a, ali i da se ne mijenja UO NOS, kojem je mandat istekao još prošle godine. Košarac se optužuje da ovime nastoji da stara uprava i UO NOS završe posao s dodjelom tendera 'teškog' 191 milion KM.Politicki.ba poslao je upite i NOS-u i ministru Košarcu. Kada i ako ih dobiju, objavit će ih.

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, ali i Elektroprivreda "HZ HB" suočene su s žestokim udarom srpskih kadrova u institucijama BiH

Novi udar iz RS na FBiH: Elektroprivreda isključena iz velikog tendera

Ekspertski timovi BiH i Hrvatske danas su pred Komitetom Espoo konvencije o procjeni utjecaja na okoliš u Ženevi sučelili stavove o planiranoj izgradnji Centra za upravljanje radioaktivnim otpadom na Trgovskoj gori. Na ovaj način, nakon prijave Bosne i Hercegovine da je Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o prekograničnom zagađenju, slučaj Trgovska gora po prvi put se našao pred međunarodnim institucijama.Prema riječima Emira Dizdarevića, zamjenika direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS) BiH i predsjedavajućeg bh. tima eksperata za Trgovsku goru, bh. strana dobila je tri, a hrvatska 13 pitanja na koja su članovi Komiteta tražili odgovore i detaljna objašnjenja. Članovi delegacije BiH, pojačani pravnim timom advokatske kuće “Laborde Law” iz Pariza, zadovoljni su prezentacijom, kao i samim tokom sjednice.- Bh. strana je imala prigovor da nismo bili adekvatno uključeni prilikom odabira lokacije, da nije bio isti tretman naše i javnosti u Hrvatskoj tokom izrade strateške studije utjecaja na okolinu 2015. Tražili smo da urade javnu raspravu i u BiH, ali oni su to odbili. Bilo je dosta riječi i oko 2023. godine, kada su nas obavijestili o sadržaju studije, kad smo zvanično odgovorili da se uključujemo i da smo zainteresovana strana. Poslali smo im tada primjedbe na nekih 70 – 80 strana – kazao nam je Dizdarević nakon višesatne rasprave u Ženevi.Bh. strana je problematizirala i prošlogodišnje usvajanje lex specialis zakona o izgradnji centra na Trgovskoj gori, činjenicu da Prostorni plan Hrvatske još nije usvojen, kao i same radove na terenu, odnosno rušenje objekata bivše kasarne, što je dokazano i priloženim fotografijama. Bilo je i riječi i samoj konstrukciji i licenciranju budućeg objekta.- U našoj prezentaciji istaknut je potencijalno veći negativni uticaj prema BIH, nego prema Hrvatskoj. Mislim da će hrvatska strana na kraju dobiti dosta preporuka koje mora ispoštovati. Rasprava je bila na jako visokom nivou uz veliku korektnost svih učesnika. Bh. strana je pokazala ozbiljnost u traženju da sve bude u skladu s Espoo konvencijom što se odnosi na negativni prekogranični utjecaj – ističe Dizdarević. Komitet Espoo konvencije će pripremiti nacrt izvještaja, uputiti ga stranama na izjašnjavanje, a naš sagovornik očekuje da finalni izvještaj s preporukama bude završen do septembra.

Slučaj Trgovska gora po prvi put se našao pred međunarodnim institucijama

Emir Dizdarević iz Ženeve za “Avaz”: Bh. strana je pokazala ozbiljnost, Hrvatska će dobiti dosta preporuka

Policijski službenici Policijske uprave Bijeljina podnijeli su izvještaj protiv gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.Kako je saopćeno iz Policijske uprave Bijeljina, Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini dostavljen je izvještaj o postojanju osnova sumnje da je Petrović počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja.- Prijavljeno lice se sumnjiči da je tokom 2025. godine, zloupotrebom službenog položaja i suprotno pravnim aktima Grada Bijeljina, bez prethodno provedenih procedura u skladu s važećim pravilnicima i drugim opštim aktima Grada Bijeljina, donosilo zaključke o isplatama novčane pomoći građanima u stanju vanredne socijalne potrebe - naveli su iz PU Bijeljina.Dodaje se da je na taj način građanima isplaćeno više od 100.000 KM.Izvještaj protiv gradonačelnika podnesen je 11. maja.

Izvještaj protiv gradonačelnika podnesen je 11. maja

Policija podnijela izvještaj protiv Ljubiše Petrovića zbog sumnje na zloupotrebu položaja

Tužilac Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona (SBK) Meho Bradić, koji je uhapšen u ponedjeljak u akciji SIPA-e po nalogu Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala (POSKOK), pušten je da se brani sa slobode.On je osumnjičen za krivično djelo primanje dara u okviru istrage koja se vodi zbog sumnje na koruptivne aktivnosti.Iz POSKOK-a je potvrđeno da je Federalno tužilaštvo predložilo određivanje mjera zabrane, uključujući zabranu približavanja zgradi tužilaštva, zabranu sastajanja sa svjedocima te zabranu obavljanja službene dužnosti.Pripadnici SIPA-e su tokom akcije pretresli i kancelarije osumnjičenog u prostorijama Kantonalnog tužilaštva SBK.Odluka o predloženim mjerama očekuje se na ročištu zakazanom za 21. maj.

Nakon hapšenja u akciji SIPA-e, osumnjičeni se brani sa slobode uz prijedlog zabrane kontakta sa svjedocima i rada u tužilaštvu

Meho Bradić pušten na slobodu: Traže se mjere zabrane obavljanja službene dužnosti

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji između Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i Ureda za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona danas je ozvaničena međuinstitucionalna saradnja usmjerena na jačanje preventivnih mehanizama i efikasnije suzbijanje korupcije u ovom kantonu. Sporazum predstavlja dio aktivnosti predviđenih Strategijom za borbu protiv korupcije USK za period 2023–2027. godine i provedbom kantonalnog Zakona o prevenciji korupcije.<h2>Jačanje saradnje u borbi protiv korupcije</h2>Memorandumom je definisani okvir saradnje dviju institucija s ciljem unaprjeđenja koordinacije, razmjene informacija i jačanja institucionalnih kapaciteta u borbi protiv koruptivnih pojava.Saradnja će, kako je istaknuto, biti fokusirana na povećanje transparentnosti, odgovornosti i integriteta u radu institucija, te razvoj efikasnijih mehanizama za prevenciju i rano otkrivanje korupcije.<h2>Razmjena informacija i zajedničke edukacije</h2>Predviđena je razmjena informacija o prijavama, podacima i mjerama koje se odnose na koruptivne aktivnosti, koordinacija postupanja u okviru zakonskih nadležnosti, organizovanje zajedničkih edukacija i stručnog usavršavanja službenika, kao i razvoj preventivnih alata za jačanje institucionalnog nadzora.Očekuje se da će formalizovana saradnja doprinijeti efikasnijem radu institucija, kvalitetnijoj međusobnoj komunikaciji i dosljednijem provođenju zakonitog i odgovornog djelovanja u javnom sektoru Unsko-sanskog kantona.

Saradnja će biti fokusirana na povećanje transparentnosti, odgovornosti i integriteta u radu institucija

Ured za borbu protiv korupcije i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ozvaničili saradnju