Robotski psi, čija je efikasnost već potvrđena na osjetljivim lokacijama poput podatkovnih centara, američko-meksičke granice, pa čak i privatnog posjeda Donalda Trampa (Trumpa) Mar-a-Lago, sada dobivaju novu ulogu koja mnoge podsjeća na distopijske scenarije.
Kako prenosi Futurism, poljoprivredni giganti poput kompanije Bayer počeli su implementirati ove mašine za nadzor izuzetno vrijednih nasada kukuruza čija se vrijednost mjeri u stotinama hiljada dolara.
Automatizirani čuvari plantaža
Prema izvještaju stručnog časopisa The Fence Post, Bayer je angažovao robotske pse tehnološke firme Asylon kako bi pojačali ljudske patrole na svojoj farmi na Havajima.
Riječ je o ogromnom posjedu koji se proteže na 8.000 hektara, gdje ovi mehanički čuvari imaju zadatak da neprestano štite kukuruz od potencijalnih vandala, prirodnih nepogoda poput požara, te upada divljih životinja.
Asylonovi roboti opremljeni su naprednim termalnim kamerama i elektro-optičkim senzorima, tehnologijom koja je identična onoj na vojnim dronovima.
Svaka jedinica je direktno uvezana s Bayerovim operativnim centrom na Havajima i Asylonovim sigurnosnim čvorištem, što bilo kakav pokušaj krađe ili neovlaštenog pristupa čini praktično neizvodivim.
Osiguravanje investicije vrijedne milione
Iako ovakve mjere sigurnosti na prvi pogled mogu djelovati ekstremno, podaci koje iznosi The Fence Post opravdavaju ovakav pristup.
Naime, Bayerovi usjevi na Havajima predstavljaju čak 90 posto njihovog ukupnog međunarodnog izvoza sjemenskog kukuruza.
Uz prosječnu cijenu od 113,50 dolara po hektaru, početno ulaganje u kukuruz na ovoj lokaciji premašuje 900.000 dolara, dok je tržišna vrijednost finalnog proizvoda vjerovatno milionska.
To treba posmatrati i kroz prizmu šire američke industrije kukuruza, koja je samo tokom 2024. godine generisala nevjerovatnih 123 milijarde dolara prihoda.
Iako su poređenja s mračnim vizijama iz serije "Black Mirror" postala uobičajena, činjenica je da se ovi robotski čuvari uvode u jeku velike globalne krize s hranom.
Sukob koji je Tramp pokrenuo protiv Irana izazvao je poremećaje u trećini svjetske opskrbe gnojivima, što je natjeralo poljoprivrednike na ozbiljna upozorenja o neizbježnom skoku cijena osnovnih namirnica.
Sve se ovo odvija u trenutku kada se, prema zvaničnim procjenama, oko 2,3 milijarde ljudi u svijetu bori s nekim oblikom nesigurnosti u opskrbi hranom.
Stavovi stručne javnosti
Tokom nedavnog obraćanja medijima povodom sukoba SAD i Irana, Maksimo (Máximo Torero), glavni ekonomist Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), iznio je upozorenje o "sistemskom šoku koji pogađa globalne poljoprivredno-prehrambene sisteme".
- Poljoprivrednici su suočeni s dvostrukim udarom na troškove: gnojiva su skuplja, a istovremeno rastu i cijene goriva, što utječe na cijeli poljoprivredni lanac, uključujući navodnjavanje i transport - izjavio je Torero.
Dok se još uvijek procjenjuju razmjere i trajanje ovih ekonomskih posljedica koje diktiraju ratna zbivanja, jedna činjenica ostaje nepobitna: zakoračili smo u eru u kojoj milioni ljudi trpe glad, dok visokotehnološki robotski psi čuvaju komercijalne usjeve namijenjene prodaji.
