Treći tinejdžer Juan Carlos Fabiano Luts (16) optužen za ubistvo Zemira Begića u Sjedinjenim Američkim Državama. Begić je krajem pro&scaron;le godine ubijen čekićem u blizini St. Louisa.

Fabiano Luts u utorak je optužen za prvostepeno ubistvo i izvr&scaron;enje oružanog kriminalnog djela, njemu će se u ovom postupku suditi kao odrasloj osobi, pi&scaron;e kmov.com.

Prema policijskom izvje&scaron;taju, Begić je bio u svom automobilu kada mu je pri&scaron;lo nekoliko maloljetnih osoba i počelo udarati u njegov automobil. On je potom je iza&scaron;ao iz automobila ne bi li ih otjerao, ali su ga oni napali čekićem.

Napadači su, kako navode, nakon napada pobjegli, ali ih je policija nedugo zatim prona&scaron;la i pritvorila.

Podsjećamo, Darrian Johner (16) optužen je u februaru ove godine za nano&scaron;enje te&scaron;kih tjelesnih povreda, dok se Robert Mitchell (17) predao policiji manje od 24 sata nakon ubistva, obojica su optuženi za ubistvo prvog stepena.

Tridesetdvogodi&scaron;nji Zemir Begić ubijen je čekićem u St. Louisu pred očima svoje supruge.

Nakon brutalnog ubistva

ST. LOUIS Treći maloljetni ubica Zemira Begića optužen kao odrasla osoba

Pro&scaron;le godine građani Bosne i Hercegovine imali su priliku posredstvom udruženja Solidarnost učestvovati u izgradnji jetimske kuće u &Scaron;ri Lanci.

Vrijednost projekta je 8.860 KM. Povr&scaron;ina kuće je 40, 27 m2 i sadrži slijedeće prostrije: dnevnu sobu, dvije spavaće sobe, kuhinju i kupatilo.

<img alt="dsc-5273" src="/media/old/5551d1d8-bbb8-4e36-a0cd-0cb6b0094cfb-dsc-5273.JPG" style="height: 530px; width: 800px;" title="dsc-5273" />

&Scaron;ri Lanka je azijska zemlja u kojoj vladaju sukobi dvije etničke skupine. Vladajuće Singalezi, uglavnom Budisti (75 posto) i Tamili čija je religija tradicionalno Hinduizam (18 posto).

Otvorena pobuna je otpočela 1983. pod vodstvom gerilske skupine Tamilskih tigrova traje i dan danas.&nbsp;

Primirje je potpisano martu 2013. godine i na izborima u sjevernoj pokrajini pobjedu je odnijela tamilska nacionalna partija.

<img alt="dsc01492" src="/media/old/5551d1d6-9958-4d5d-98f2-0cc9b0094cfb-dsc01492.JPG" style="height: 600px; width: 800px;" title="dsc01492" />

Nažalost u ovim zadnjim sukobima život je izgubilo preko 6.000 osoba.

Cijenu plaća stanovni&scaron;tvo koje je često služi kao živi &scaron;titi u sukobima ili se djeca otimaju i odvode na silu u vojsku.

Pored ratnih de&scaron;avanja poplave i stra&scaron;ni vjetrovi poput cunamija 2004. godine, su stvarnost ovih područja kad je živote izgubilo na hiljade ljudi.

U ovoj zemlji postoji značajna muslimanska zajednica. Budistički ekstremisti napali su džamiju u glavnom gradu &Scaron;ri Lanke te pritom povrijedili 12 osoba.

<img alt="dsc01487" src="/media/old/5551d1d3-c1f8-4394-8623-0cdcb0094cfb-dsc01487.JPG" style="height: 600px; width: 800px;" title="dsc01487" />

Ovo je posljednji u nizu napada na muslimansku manjinu u većinski budističkoj zemlji.

Svjedoci su ispričali u razgovoru za Reuters kako su Budisti, etničke skupine Sinhalese, kamenjem napali džamiju i obližnje kuće u glavnom gradu Colombo(12. 8. 2013. godine).

Napadi na Muslimane u &Scaron;ri Lanci počeli su nedugo nakon žestokih napada protiv Muslimana u Mijanmaru.

Podsjetimo, jedan od najvećih napada do sada protiv etničke muslimanske manjine u Mijanmaru desio se krajem marta ove godine.

<img alt="2" src="/media/old/5551d1ce-950c-492b-b8ea-7d8cb0094cfb-2.JPG" style="height: 600px; width: 800px;" title="2" />

Ovih dana opet smo svjedoci napada na muslimanke kuće i progon, ubistva Muslimana u &Scaron;ri Lanki.

Pomoći majke jetima, jednu jetimsku porodicu u ovakvim uvjetima je posebno zadovoljstvo i hajr.

S toga budimo dio projekta izgradnje jetimske kuće.

Vrijednost projekta je 8.860 KM

Prva bosanska jetimska kuća u Šri Lanci

&nbsp;

U okviru programa za jubilarnu 1.000-godi&scaron;njicu grada Lajpciga (Leipziga) održan je i kolokvij u čast velikog njemačkog klasičara Fridriha &Scaron;ilera (Friedrich Schiller) na kojemu su uzeli uče&scaron;će razni njemački profesori i filozofi, a kao jedini internacionalni referent bila pozvana i prof. dr. Bisera Suljić-Bo&scaron;kailo, koja je govorila o &Scaron;ileru, odnosno njegovih djelima u Bosni, od pjesnikovog vremena pa sve do dana&scaron;njih dana.

- &Scaron;ilerov duh je sve prisutniji u Bosni, jer na mnogim univerzitetima u Bosni na kojima ima i katedra za Germanistiku, &Scaron;iler, kao predstavnik dviju velikih književnih epoha, &bdquo;Sturma und Draga&ldquo; i &bdquo;Klasicizama&ldquo; je nezaobilazan i zahvaljujući i tome ga sve vi&scaron;e bosanski studenti proučavaju.

<img alt="img-2793" height="515" src="/media/old/5551b85c-da70-4058-b968-0cd7b0094cfb-img-2793.JPG" title="img-2793" width="773" />

Mnogobrojna publika je poslije referata književnice i prof. Boskailo postavljala pitanja &scaron;to se tiče &Scaron;ilera i Bosne. Jedno od pitanja je bilo da je &Scaron;iler danas živ i da je u Bosni sa Ivom Andrićem, o čemu bi oni najvi&scaron;e govorili i raspravljali?

- O slobodi! O slobodi kojoj je &Scaron;iler uvijek stremio! O ljepoti Bosne i neslobodi dobrog bosankog čovjeka, koji je, političkom situacijom u kojem se u ovom polijeratnom periodu nalazi, zatvoren i koji nema &scaron;anse za slobodno odlučivanje o svom životu, izjavila je Bo&scaron;kailova.

Profesorica je na kraju u &Uuml;ilerovoj kući dobila na dar i vino sa &Scaron;ilerove loze od glavnog organizatora programa Dietriha Schulza.

<img alt="img-2782" height="516" src="/media/old/5551b83a-3fb8-419a-afa7-0ce7b0094cfb-img-2782.JPG" title="img-2782" width="774" />

Održan kolokvij u čast velikog njemačkog klasičara Friedricha Schillea

Bisera Suljić-Boškailo, jedini internacionalni referent na 1.000-godišnjici grada Lajpciga

U holandskom Tilburgu održana je već četvrtu godinu zaredom &ldquo;Crvena noć&rdquo; koju Mostarci iz zemlje tulipana posvećuju voljenom FK &ldquo;Velež&rdquo;.

Kao i ranijih godina, navijači popularnih &quot;Rođenih&quot; do&scaron;li su iz nekoliko zemalja Evropske unije puni pozitivne energije za druženje sa sugrađanima rasutim po svijetu ali koje jo&scaron; uvijek neraskidivo spaja ljubav prema klubu s grada na Neretvi.

Uspje&scaron;no humanitarno druženje ovaj put je imalo za cilj pomoć izgradnji pomoćnog terena FK &ldquo;Velež&rdquo; u Vrapčićima a Denijal Behram i Sanjin Pala, glavni organizatori akcije, zadovoljni su rezultatima uspje&scaron;ne večeri održane u restoranu &ldquo;No Sikiriki&rdquo;, od ukupne atmosfere do finansijskih efekata.

- Skupljali smo novac i preko Facebooka a zajedno s donacijama i zaradom s &ldquo;Crvene noći&rdquo; u Tilburgu skupili smo oko 3500 eura. Znamo da sami ne možemo rije&scaron;iti finansijske problem na&scaron;ega kluba, ali smo svjesni i ponosni &scaron;to pripadamo armiji navijača koja pomaže i pomagat će FK &ldquo;Velež&rdquo; jer zajedno možemo puno. Na&scaron;a parola će uvijek biti &ldquo;Mostar u srcu, Velež do groba, raportirao je za &quot;Dnevni avaz&quot; Denijal Deni Behram.

Za muziku i dobro raspoloženje pobrinuo se Sini&scaron;a Verić a među gostima je bio i Darije Kava Kalezić, biv&scaron;i član &ldquo;Rođenih&rdquo;, danas trener mladih kategorija PSV Eindhoven kojem je uručen poklon, dres kluba s njegovim nadimkom.

<img alt="sanjin-i-amela-pala-iz-roterdama-na-skupu-u-tilburgu" height="775" src="/media/old/55506817-84f4-4153-a536-0cd0b0094cfb-sanjin-i-amela-pala-iz-roterdama-na-skupu-u-tilburgu.jpg" title="sanjin-i-amela-pala-iz-roterdama-na-skupu-u-tilburgu" width="581" />

Sanjin i Amela Pala iz Roterdama

Popularni mostarski humanista Deni izdvojio nam je donaciju Mostarca Senada Džafića.

- Pitao me Senad koliko smo skupili para do tada, pred kraj druženja u Tilburgu. Kada sam mu kazao iznos on je rekao: &ldquo;Pi&scaron;i od mene jo&scaron; toliko!&rdquo;, otkrio nam je Deni posebno vrijednu donaciju humanih Mostaraca za najdraži klub.

&nbsp;

&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Uspješno humanitarno druženj

U Tilburgu održana "Crvena noć" za FK "Velež":  Skupljeno 3.500 eura za mostarske "Rođene"

U &Scaron;tutgartu će sutra&nbsp;biti svečano&nbsp;otvoren &quot;Islamski centar &Scaron;tutgart&quot; s munarom,&nbsp;&scaron;to je prva izgrađena munara u glavnom gradu pokrajine Baden W&uuml;rttemberg.&nbsp;

Centar&nbsp;je povr&scaron;ine 1.860 kvadratnih metara, izgrađen je na zemlji&scaron;tu koje je vlasni&scaron;tvo Islamske zajednice &Scaron;tutgart. Sadrži džamijski prostor, učionice za nastavu, restoran, prostor za vrtić, gasulhanu, administrativne prostorije i sl. 
 
Kako je za Fenu kazao imam IZ &Scaron;tutgart Hamza ef. Suba&scaron;ić, kompleks kupljenog prostora je ko&scaron;tao milion eura, a izgradnja, renoviranje i prilagođavanje Centra aktivnostimaoko 800.000 eura.&nbsp; 
 
Gotovo sve radove izveli su džematlije, dobrovoljno radeći,&nbsp;kroz mnogobrojne radne akcije. Kompleks je kupljen bez kredita,&nbsp; pozajmicama i prilozima samih džematlija, a pomoć su im pružile i njemačke vlasti. 
 
- Imali smo pomoć od njemačkih vlasti. Pravovremeno su nam izdavali&nbsp;potrebna odobrenja za gradnju, a bez ikakvih problema smo dobili odobrenje da izgradimo prvu munaru u glavnom gradu njemačke pokrajine Baden W&uuml;rttemberg&nbsp;- kazao je Suba&scaron;ić.&nbsp; 
 
U ovom centru će se&nbsp;odvijati vjerske, kulturne, naučne, sportske i druge aktivnosti, kao &scaron;to su svakodnevne molitve, bajramske svečanosti, mektepska nastava, obrazovne halke za odrasle mu&scaron;karce i žene, međureligijski susreti i dijalog, omladinska druženja kroz horsku i druge sekcije, vjenčanja, akike, humanitarne aktivnosti, ali i ono neizbježno, opremanje umrlih, dženaze-namazi i transport do ukopnog mjesta.

<img alt="subasic" src="/media/old/554dd25e-6a74-4611-ab30-7d90b0094cfb-subasic.jpg" title="subasic" /> 
Ef. Suba&scaron;ić: Imali smo pomoć od njemačkih vlasti

Suba&scaron;ić je kazao da je cilj IC &Scaron;tutgart izgradnja islamske svijesti i čuvanje islamskog identiteta, kroz pojedinca, brak, porodicu i naravno džemat, te &scaron;to bolje upoznavanje o islamu i njegovom učenju, kao i odgoj, edukacija i obrazovanje mladih i odraslih.&nbsp; 
 
- Cilj je autentično predstavljanje islama slijedeći srednji put i čuvajući se svake vrste ekstremizma, isključivosti i krajnosti te aktivno sudjelovanje u dru&scaron;tvu u kojem živimo - naglasio je. 
 
Poručuje da je danas neophodna izgradnja islamske ličnosti, čuvanje i življenje islamskog braka i porodice, zdrava zajednica u okviru džemata, adekvatan odnos prema okolini sa svim njenim sadržajima, kao i oživljavanje svijesti o pripadnosti islamskom umetu i velikoj islamskoj civilizaciji. 
 
- U ostvarivanju ovog programa IZ se drži teze &quot;Otvorenost,- bez asimilacije. Zatvorenost za očuvanje islamskog identiteta - bez izolacije&quot; - kazao je ef. Suba&scaron;ić. 
 
Džemat &Scaron;tutgart broji vi&scaron;e od 600 porodica i pojedinaca u svome članstvu, a 350 djece su polaznici edukativno-obrazovnih programa centra.

Prva munara u glavnom gradu pokrajine Baden Württemberg

ŠTUTGART Sutra otvaranje Islamskog centra

U Gracu će se 30. maja održati svečanost &ldquo;&Scaron;ljemenska hajr dova&rdquo; sa početkom u 13:30, a povodom zavr&scaron;etka krova i svih konstrukcionih radova na prvoj džamiji na ovim prostorima. Nakon &scaron;to su pro&scaron;le godine zavr&scaron;eni zidovi i munara džamije, ove godine džamija je dobila i krov i time će biti omogućeno klanjanje unutar ove ljepotice u Gracu.

U mjesecu maju stekli su se uslovi za organizovanje manifestacije unutar džamije. Najzaslužniji za ovo su svakako brojni vakifi, ali i velika podr&scaron;ka Islamske Zajednice Bo&scaron;njaka Austrije (IZBA), Uprave za vanjske poslove i dijasporu, Vakufske Direkcije u Sarajevu, kao i ostalih institucija Rijaseta Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini.

<img alt="uslikano-na-krovu-dzamije" src="/media/old/554b1e08-4cb8-4c94-b697-5803b0094cfb-uslikano-na-krovu-dzamije.jpg" style="height: 400px; width: 600px;" title="uslikano-na-krovu-dzamije" />

Foto: Avaz (Na krovu džamije)

Svima njima se Islamski kulturni centar Grac i ovom prilikom posebno zahvaljuje, a posebno za organizaciju sergije u svim džematima Rijaseta IZ u BiH i dijaspori 1. maja.

Iako je do stvarnog zavr&scaron;etka i otvora dzamije jo&scaron; puno rada pred muslimanima Graca, svi su jako sretni &scaron;to su dočekali momenat kada se može proslaviti zavr&scaron;etak konstrukcionih radova.

Ovo je i najveća i najznačajnija manifestacija poslije polaganja kamena temeljca 12. maja 2012. godine, kada je Islamski kulturni centar Grac ugostio na hiljade posjetilaca i na stotine počasnih gostiju. I 30. maja 2015. godine se očekuju brojni počasni gosti na svečanom programu. Neki od njih su: predsjednik Me&scaron;ihata Islamske zajednice u Srbiji Muftija dr. Mevlud&nbsp;

Omogućeno klanjanje

Izgrađena prva džamija u Gracu: Šljemenska hajr dova u IKC Grac 30. maja

U parku &quot;Jefferson Barracks&quot; u&nbsp;St. Louisu 3. maja organizirana je manifestacija pod nazivom &quot;Bo&scaron;njački piknik&quot;. Riječ je o projektu koji je razvijen kroz partnerstvo između lokalnih bo&scaron;njačkih organizacija i džemata, koji su ujedno i glavni inicijatori ovog događaja. Program je bio namijenjen bosanskoj zajednici u St. Louisu, kao najbrojnijoj van BiH tako da se skupu odazvalo vi&scaron;e od 600 posjetilaca čiji je osnovni cilj bio potaknuti druženje i pomoći razvoju ove bh. zajednice.

Bosanska hrana, sportska takmičenja, sevdalinke i tradicionalno bosansko kolo bili su neizostavan dio ovog događaja.&nbsp;Prisutni su također imali priliku uživo čuti sevdalinke uz pratnju harmonika&scaron;a Amira Sale&scaron;evića u izvedbi polaznica Bosanske &scaron;kole u St. Louisu.&nbsp;Održani su i turniri u fudbalu i odbojci, na kojima je učestvovao velik broj mladih.

- Sretan sam &scaron;to sam sa svojom porodicom imao priliku prisustovati ovakvoj manifestaciji. Iako je samo mali dio na&scaron;e zajednice prisustovao ovom lijepom pikniku, bilo je za svakoga pone&scaron;to od zabave, sporta do ro&scaron;tilja. Nadam se da ovo neće biti posljednji put i da se nećemo dijeliti po grupama, već da ćemo svi zajedno poku&scaron;ati biti jedno tj. na okupu za bolje sutra za bolje budućim generacijama - izjavio je Besim Mustafić iz Srebrenice.

- Ovo je bila prava milina, podsjetilo me na na&scaron;u lijepu Bosnu i Hercegovinu i rahatluk. Djeca su se igrala, ljudi uživali i muhabetili uz na&scaron; lijepi sevdah - kazala je nana Sifa Muratović koja je u ratu izgubila muža i dva sina, a u St. Louisu živi s kćerkom i zetom, saopćio je Bosnian Islamic Center (BIC).

- Važno je da smo svi zajedno ne&scaron;to organizirali, jer ovo je samo početak, tj. probijanje leda. Moramo u ovakve manifestacije uključivati omladinu koja je najvažnija za na&scaron;u budućnost i opstanak te tako spriječiti asimilaciju u Americi. Nama trebaju lideri koji će biti primjer na&scaron;oj djeci, a samo uz takve lidere i njihov rad možemo očekivati bolje sutra ovdje u St. Louisu, Americi i na&scaron;oj domovini Bosni i Hercegovini - poručio je Fuad Fazlagić iz Sarajeva, jedan od učesnika manifestacije.

- Ovo je bilo prvo druženje ovakve prirode, a kada to spomenem moram naglasiti da je to bilo organizirano izrazitim naporima na&scaron;a tri džemata i zato im se duboko zahvaljujemo. Sve to je pokazatelj da i pored svih nesuglasica koje su nas godinama pratile, dobra hrana, lijepa riječ i vesela muzika sjedinjuju ljude u &nbsp;pozitivnom duhu - kazala je &Scaron;ejla Kurtić, jedna od učesnica piknika. Dodala je da je nakon piknika upriličen interaktivan čas Bosanske &scaron;kole St. Louis koji je prisutnoj djeci na zanimljiv način ponudio dosta korisnog znanja.

U parku "Jefferson Barracks"

St. Louis: Više od 600 posjetilaca na manifestaciji "Bošnjački piknik"

U parku Jefferson Barracks u&nbsp;St. Louisu (SAD)&nbsp;3. maja je organizirana manifestacija pod nazivom &ldquo;Bo&scaron;njački piknik&rdquo;.

Riječ je o projektu koji je razvijen kroz partnerstvo između lokalnih bo&scaron;njačkih organizacija i džemata, koji su ujedno i glavni inicijatori ovog događaja.

Program je bio namijenjen bosanskoj zajednici u St. Louisu kao najbrojnijoj van Bosne i Hercegovine tako da se skupu odazvalo vi&scaron;e od 600 posjetilaca, a čiji je osnovni cilj bio potaknuti druženje i pomoći razvoju ove bh zajednice.

<img alt="11120078-10206863170361248-1732179243-n" src="/media/old/5548d438-f0b4-45a5-90e5-1072b0094cfb-11120078-10206863170361248-1732179243-n.jpg" title="11120078-10206863170361248-1732179243-n" />

Bosanska hrana, sportska takmičenja, sevdalinke i tradicionalno bosansko kolo bili su neizostavan dio ovog događaja.&nbsp;

Prisutni su također imali priliku uživo čuti i sevdalinke uz pratnju harmonika&scaron;a Amira Sale&scaron;evića u izvedbi polaznica Bosanske &scaron;kole u St. Louisu.&nbsp;

Održani su i turniri u fudbalu i odbojci gdje je velik broj mladih uzeo uče&scaron;će.

<img alt="11198901-10206863170481251-1611868610-n" src="/media/old/5548d43a-5934-456b-b36d-10b2b0094cfb-11198901-10206863170481251-1611868610-n.jpg" title="11198901-10206863170481251-1611868610-n" />

- Sretan sam &scaron;to sam sa svojom porodicom imao priliku prisustovati ovakvoj manifestaciji. Iako je samo mali dio na&scaron;e zajednice prisustovao ovom lijepom pikniku, bilo je za svakoga pone&scaron;to od zabave, sporta do ro&scaron;tilja. Nadam se da ovo neće biti posljednji put i da se nećemo dijeliti po grupama, već da ćemo svi zajedno poku&scaron;ati biti jedno, odnosno na okupu za bolje sutra za bolje budućim generacijama - kazao je Besim Mustafić iz Srebrenice.

<img alt="11120078-10206863170361248-1732179243-n" height="539" src="/media/old/5548d438-f0b4-45a5-90e5-1072b0094cfb-11120078-10206863170361248-1732179243-n.jpg" title="11120078-10206863170361248-1732179243-n" width="959" />

- Ovo je bila prava milina, podsjetilo me na na&scaron;u lijepu Bosnu i Hercegovinu i rahatluk. Djeca su se igrala, ljudi uživali i muhabetili uz na&scaron; lijepi sevdah - kaže Nana Sifa Muratović koja je u ratu izgubila muža i dva sina, a u St. Louisu živi s kćerkom i zetom.&nbsp;

<img alt="img-1411" src="/media/old/5548d429-cf54-4757-9667-1094b0094cfb-img-1411.JPG" style="width: 956px;" title="img-1411" />

- Važno je da smo svi zajedno ne&scaron;to organizirali, jer ovo je samo početak, odnosno probijanje leda. Moramo u ovakve manifestacije uključivati omladinu koja je najvažnija za na&scaron;u budućnost i opstanak te tako spriječiti asimilaciju u Americi. Nama trebaju lideri koji će biti primjer na&scaron;oj djeci, a samo uz takve lidere i njihov rad možemo očekivati bolje sutra ovdje u St. Louisu, Americi i na&scaron;oj domovini Bosni i Hercegovini - poručio je Fuad Fazlagić iz Sarajeva, jedan od učesnika na manifestaciji.

<img alt="11208925-10206863170201244-505185572-n" src="/media/old/5548d43d-b42c-413e-8645-10e5b0094cfb-11208925-10206863170201244-505185572-n.jpg" title="11208925-10206863170201244-505185572-n" />

- Ovo je bilo prvo druženje ovakve prirode, a kada to spomenem moram naglasiti da je to bilo organizirano izrazitim naporima na&scaron;a tri džemata i zato im se duboko zahvaljujemo. Sve to je pokazatelj da i pored svih nesuglasica koje su nas godinama pratile, dobra hrana, lijepa riječ i vesela muzika sjedinjuju ljude u &nbsp;pozitivnom duhu - kazala je &Scaron;ejla Kurtić, jedna od učesnica piknika.

Ona je dodala da je nakon piknika upriličen interaktivan čas Bosanske &scaron;kole St. Louis koji je prisutnoj djeci na zanimljiv način ponudio dosta korisnog znanja.

U nadi da ćete javnost u Bosni i Hercegovini upoznati s na&scaron;im aktivnostima, srdačno Vas pozdravljamo.

U parku Jefferson Barracks

SAINT LOUIS Više od 600 posjetilaca na manifestaciji "Bošnjački piknik"

Prvi zvanični sastanak rukovodstva Australsko-bosanskohercegovačke privredne komore kojem su prisustvovali privrednici i poduzetnici iz Sydneya, Melbourna i Brisbanea održan je 2. maja u Ambasadi BiH u Kanberi.

Australsko-bosanskohercegovačka privredna komora je udruženje privrednika koji su porijeklom iz BiH i koji surađuju sa BiH, a osnovana je na inicijativu Ambasade BiH u Kanberi i građana porijeklom iz BiH koji žive u Australiji. 
 
Ambasador BiH u Australiji Bakir Sadović naglasio je da su ciljevi za koje se zalažu članovi Komore istovjetni s ciljevima Ambasade te obećao svu potrebnu pomoć kako bi njihovi planovi bili &scaron;to prije i &scaron;to potpunije realizirani. 
 
U rukovodstvo Komore izabrani su Bostijan Ale&scaron;ević - predsjednik, Ali Khan-potpredsjednik, Esad Me&scaron;inović - tajnik i Mayo Filipović - blagajnik. Za sada je u Komori 14 kompanija.&nbsp; 
 
Ideja o osnivanju Komore je nastala iz želje da se potakne izvoz kvalitetnih prehrambenih i industrijskih proizvoda iz BiH u Australiju i na taj način pomogne gospodarstvu BiH. 
 
U Australiji živi oko 50.000 ljudi porijeklom iz BiH i mnogi od njih su uspje&scaron;ni privrednici i poslovni ljudi koji žele unaprijediti suradnju između BiH i Australije, a Komora će im u tome pomoći. 
 
Imajući u vidu sve veću zainteresiranost građana Australije za turističke posjete BiH, jedan od zadataka Komore bit će i promocija turističkih potencijala na&scaron;e zemlje, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH .

Ambasadi BiH u Kanberi

Prvi sastanak rukovodstva Australsko-bosanskohercegovačke privredne komore

U dolazeći petak, nakon džume namaza, odlukom Rijaseta IZ u BiH, u svim džamijama u Bosni i Hercegovini i bo&scaron;njačkoj dijaspori će se putem sergije prikupljati prilozi za izgradnju džamije u Gracu u Austriji.

Ovo je prva džamija sa munarom na ovim prostorima. Nalazi se oko 200 km od džamije u Zagrebu i isto toliko od džamije u Beču, i biće centar okupljanja za oko 40.000 muslimana austrijske pokrajine &Scaron;tajerske. Ova sergija je od posebne važnosti jer će osigurati finansiranje planiranih radova u periodu prije ovogodi&scaron;njeg ramazana.

I iako će na džamiji do tada biti zavr&scaron;eni samo grubi radovi, ona će u prvim danima ovog mubarek mjeseca u svoje okrilje po prvi puta dočekati radosne vjernike koji su od maja 2012. godine, kada je postavljen kamen temeljac, tri godine čekali na ovaj momenat.

<img alt="dzamija-trenutni-status" src="/media/old/553f413f-2e3c-4c6d-877c-4b1db0094cfb-dzamija-trenutni-status.jpg" title="dzamija-trenutni-status" />

Džamija &ndash; trenutni status

Kratka hronologija realizacije projekta izgradnje džamije i Islamskog kulturnog centra:

2010. potpisan ugovor za kupovinu zemlji&scaron;ta

2011. sproveden natječaj za najbolje idejno rje&scaron;enje izgleda Islamskog kulturnog centra Grac

2012. dobijena građevinska dozvola, položen kamen temeljac, te započeti radovi

2014. salijevanje ploče, podizanje zidova i munare

2015. planiran zavr&scaron;etak krova i ugradnja vanjske stolarije

2016. planiran početak realizacije unutra&scaron;njih radova

<img alt="munara-nocu" src="/media/old/553f4160-18a8-40d5-b521-4b1eb0094cfb-munara-nocu.jpg" title="munara-nocu" />

Munara noću

Ideja i teznja za izgradnjom džamije medju muslimanima Graca prisutna je decenijama. Islamski kulturni centar je kao džemat oformljen jo&scaron; 1993. godine, a prve prostorije koje danas svojim kapacitetom ni iz bliza ne zadovoljavaju potrebe vjerskog života ove zajednice su kupljene 2003. godine.

Iz ovog razloga, i iz želje da muslimani ovih prostora imaju reprezentativan objekat na koji će se ponositi, u realizaciju gradnje džamije uključeni su mnogi pojedinci i institucije koji se udruženim snagama zalažu za uspjeh ovog projekta.

Među njima su aktivisti Islamskog kulturnog centra Grac, brojni vakifi kojih ima iz cijelog svijeta, Islamska zajednice Bo&scaron;njaka Austrije (IZBA), Uprava za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BiH, Vakufska Direkcija u Sarajevu, i mnogi drugi pojedinci i institucije posebno iz Rijaseta IZ u BiH, a kojima je stalo do &scaron;to skorijeg ostvarenja ovog dugogodi&scaron;njeg sna i pružanja rje&scaron;enja za ovu potrebu.

&nbsp;

Kamen temeljac postavljen još 2012. godine

U petak sergija za džamiju u Gracu koja može primiti 40.000 vjernika

Da Bosanaca i Hercegovaca ima diljem svijeta, potvrđuje i primjer sa dalekog Islanda, ostrvske zemlje na samom sjeveru Evrope. Zemlja vulkana i polarne klime dom je Travničanina Zvjezdana Jovi&scaron;ića jo&scaron; od 1993. godine.

Radnu i boravi&scaron;nu vizu dobio je na osnovu rukometa. Kako obja&scaron;njava, iako na Islandu nema profesionalnog sporta, i polu-profesionalni angažman podrazumijeva puno radno vrijeme i treninge.

Iako egzaktnih brojeva nema, pretpostavlja da na Islandu živi stotinjak građana porijeklom iz BiH, a može ih se naći u svim slojevima dru&scaron;tva, od građevinarstva do bankarstva.

- Većina Bosanaca na Islandu su tu posredstvom sporta ili su vezani s nekim ko je već duže tu. Uglavnom su tu kraće od mene i neizostavno izgube dah i &bdquo;iskolače&ldquo; oči kad im kažem koliko dugo sam tu &ndash; kaže Jovi&scaron;ić na početku razgovora.&nbsp;

Težak jezik 

Upitan kako izgleda prvi Bosanac s ovom, po mnogo čemu specifičnom zemljom, te da mli se te&scaron;ko navići na potpuno drugu klimu, kulturu, jezik, životni stil...Jovi&scaron;ič kaže da Bosanci i Islanđani ipak imaju dosta zajedničkog.

- Imamo vrlo sličan smisao za humor, smijemo se istim stvarima. Solidarnost nam je, također, zajednička, kao i suosjećanje, gostoljubivost... Imamo jo&scaron; sličnosti: lopovluk i korupcija su samo malo finije zapakovani ovdje, ali sličnosti su neminovne i neosporne &ndash; kaže Jovi&scaron;ić.&nbsp;

Priznaje da je previ&scaron;e i razlika, najprije jezik, koji je jedinstven i težak&nbsp;i subpolarna klima. Slikovito, Jovi&scaron;ić to obja&scaron;njava kao &bdquo;stanovati na Jahorini na kojoj nema &scaron;ume&ldquo;. Također, ljeto je surovije i ki&scaron;ovitije. Međutim, očaran je prirodom, koja je nedirnuta i nezagađena.

<img alt="zvjezdan-jovisic-3" src="/media/old/553df499-0598-4193-8b7d-744bb0094cfb-zvjezdan-jovisic-3.jpg" title="zvjezdan-jovisic-3" />

Zvjezdan Jovi&scaron;ić

- Ovdje nikome ne bi palo na pamet da baci kesu smeća u rijeku ili, ne daj Bože, u more. Turizam je od pro&scaron;le godine najveća privredna grana, veća od ribarstva, iako je ribarstvo je nesto na čemu se cijela država i narod bazira, kako kulturno, tako i materijalno. Ove godine Island će posjetiti vi&scaron;e od milion turista. Islanđana je, inače, 320.000 &ndash; kaže Jovi&scaron;ić. &nbsp;

I druzenje na Islandu je, kako kaže, drugačije nego u Bosni.

- Niko nema vremena za ispijanje kafa i hodanja čar&scaron;ijom. Uglavnom su to praznici, rođendani, godi&scaron;njice... &Scaron;to se tiče nostalgije, i onoga &scaron;to nam ovdje nedostaje iz Bosne &nbsp;nije to ni vegeta niti rakija ni pivo, niti i&scaron;ta materijalno. Dodu&scaron;e ćevapi bi dobro do&scaron;li. Meni, a vjerovatno i većini ostalih, fali ljeto kao kod nas. Toplo sunčano ljeto. Naravno, nedostaje mi i familija i neki dragi ljudi s kojima bi popio kafu. Hvala Bogu &scaron;to postoji Faceboook, mada bi bilo jo&scaron; bolje uživo &ndash; kaže Jovi&scaron;ić.

<img alt="zvjezdan-jovisic" src="/media/old/553df51b-7db0-441e-bb6a-7454b0094cfb-zvjezdan-jovisic.JPG" style="height: 704px; width: 600px;" title="zvjezdan-jovisic" />

Zvjezdan Jovi&scaron;ić: Nema ispijanja kafa i hodanja čar&scaron;ijom

Ipak, ima sreću da u ovoj dalekoj zemlji ima bliže članove porodice. Njegov brat Srđan Jovići&scaron; sa suprugom Draganom Petrović-Jovi&scaron;ić i dvoje djece, također živi na Islandu. U razgovoru za na&scaron;, kažu da &bdquo;kada prvi put sleti&scaron; na aerodrom na Islandu, imas osjećaj da si sletio na Mars&rdquo;.

Ponosni na porijeklo

Pijesak&nbsp; je crn, lava sa mahovinom posvuda, a planine gole, nigdje &scaron;ume. Međutim, sve je prelijepo, priroda, okean&hellip;Velika je razlika između BiH i Islanda. Zime su&nbsp; hladne i duge, ljeta ki&scaron;ovita, hladna, kao neko na&scaron;e toplije proljeće. Zapravo, i nema podjele godi&scaron;njih doba, nego ima&scaron; zimu i &bdquo;ljeto&ldquo;.Možda zvuči kao da je to depresivno, ali naprotiv. Sve ima svoje čari, zimi imamo polarnu svjetlost ili aurora borealis, zbog koje doleze mnogi turisti. Ljeti uživamo u zalasku sunca čak i iza ponoći. Vidi se cijelu noć, kao neki sumrak &ndash; klažu Dragana i Srđan.&nbsp;

Podcrtavaju da su na&scaron;i ljudi i na Islandu snalažljivi i vrijedni, otvoreni da uče jezik, da se obrazuju, prilagođavaju&hellip;

- To je rezultiralo time da se na&scaron;i ljudi bave raznim poslovima ovdje, od radnika u raznim firmama do profesionalnih trenera, ronilaca, privatnih preduzetnika, uredskih poslova, advokata, prevodilaca. Možemo biti ponosni na na&scaron;e drzavljane, pogotovo koja su vrijedna da rade, obrazuju se, bave sportom i drže do svog porijekla, jezika i kulture&nbsp; &ndash; kažu supružnici Jovi&scaron;ić.

Kažu da Bosanci u ovoj zemlji, nemaju poseban klub ili udruženje koje ih okuplja, ali se mnogo druže privatno.

- Iz Bosne nam fali mnogo toga. Mi smo generacija koja je nekako između. Korijeni su ti na jednom mjestu, a živi&scaron; i adaptira&scaron; se na drugom. Najvi&scaron;e nam fali na&scaron;a uža obitelj, roditelji, da nam djeca rastu uz baku i djeda. Fali nam i na&scaron;a klima, priroda, gradovi. Trudimo se da posjetimo Bosnu i Hercegovinu, dolazimo jednom godi&scaron;nje i provedemo uglavnom mjesec dana &ndash; kažu Dragana i Srđan Jovi&scaron;ić.

<img alt="dragana-i-srdjan-jovisic" src="/media/old/553df441-1f74-4de0-a60f-4655b0094cfb-dragana-i-srdjan-jovisic.JPG" title="dragana-i-srdjan-jovisic" />

Dragana i Srđan Jovi&scaron;ić: Iz Bosne nam fali mnogo toga

Govoreći o Islandu, zanimljo je, kako dodaju, da se ne &scaron;tedi na energiji ni toploj vodi, jer je imaju na poretek, te se grije sve, čak i neki dijelovi ulica. Tako je zima, iako mnogo o&scaron;trija nego na&scaron;a, daleko podno&scaron;ljivija.

- S djecom posjećujemo bazene i kupamo se vani, jedemo sladoled&hellip; tokom cijele godine. Također, djeca u &scaron;kolama i vrtićima idu vani da se igraju svaki dan, bez obzira kakvo je vrijeme &ndash; kaže Dragana, obja&scaron;njavajući da pak svi imaju imaju veoma dobru opremu, kao &scaron;to su skafanderi i kabanice.&nbsp;

Slatki&scaron;i samo subotom 

Dodaje da su Islanđani obiteljski, liberalan, te vrijedan narod. Položaj žene je&nbsp; voma za&scaron;tićen, pazi se na jednakost spolova, na porodiljski otpust, sigurnost radnog mjesta, mjesto u vrtiću za djecu, dječiji doplatak&hellip;

- Zahvaljujuci toj kvalitetnoj socijalnoj politici, mladi ranije zasnivaju obitelj u odnosu na vr&scaron;njake u BiH. Mnogo se ulaže se u obrazovanje, &scaron;kole, sport, pa je nevjerovatna činjenica da djeca u ovako maloj zemlji mogu&nbsp; trenirati skoro svaki sport. Država se brine da roditeljima pomogne u određenom procentu oko plaćanja. Također, mladi rano pocinju da rade, čak sa 16 godina preko ljetnog raspusta, naravno poslove prilagođenje mladima. Kriminala ima, ali mnogo manje nego kod nas i općenito se osjeća&scaron; slobodnim &ndash; obja&scaron;njava nam Dragana, dodajući jo&scaron; da se alkohol pije uglavnom samo vikendom, da se slatki&scaron;i jedu samo subotom, i to je takozvani nami-dan te da pu&scaron;enje nije dozvoljeno u blizini &scaron;kola i bolnica.

&nbsp;Doći na Island za građane čije zemlje nisu u Schengen zoni je veoma te&scaron;ko, gotovo je nemoguće dobiti papire, osim ako se ne radi o spajanju porodice, studiranja&hellip;

- Nema ba&scaron; nekog priliva na&scaron;ih građana na Islandu, ali ko se odluči, dobro nam do&scaron;ao &ndash; zaključuje Dragana Petrović &ndash; Jovi&scaron;ić.&nbsp;

<h2>Stari znaju za Tita, mladi za BiH čuju samo na Evroviziji </h2>

Upitan kako Islanđanu na pomen Bosne i Hercegovine, Jovi&scaron;ić kaže da stariji znaju i za Jugoslaviju i za Tita, ljudi srednjih godina se sjećaju ratnih slika iz vijesti, dok mladi ljudi nemaju pojma. Njima je to sve &quot;istočna Evropa&quot; i&nbsp;za na&scaron;u zemlju znaju samo posredstvom&nbsp; Evrovizije.

<h2>Visok životni standard, posla opet ima</h2>

<h2>Govoreći dalje o ovoj zemlji, Zvjezdan Jovi&scaron;ić kaže da ima dobar socijalni sistem, da su građani sigurni, da imaju niskus topu nezaposlenosti, da po&scaron;tuju ljudska prava...</h2>

- Standard života je veoma visok u poređenju s balkanskim drzavama, mada se Island jo&scaron; oporavlja od bankovne krize iz 2008. Kriza je pro&scaron;la i sad opet ima dovoljno posla &ndash; obja&scaron;njava Jovi&scaron;ić.

I Dragana i Srđan dodaju da je standard na Islandu je prilično visok, daleko vi&scaron;i nego u BiH te ako dvoje rade mogu si priu&scaron;titi prilično pristojan život.

<h2>Laguna, lava, taktonske ploče</h2>

Dragana Petrović-Jovi&scaron;ić podcrtava da se na Islandu velika pažnja posvećuje očuvanju prirode, koja je čista i netaknuta, a jedino zagađenje dolazi od automobila. Govoreći o prirodnim ljepotama, pominje Geysir, vodopade, lavu, plavu lagunu, Pingvalavatn-Thingvalavatn - mjesto gdje dvije tektonske ploče izlaze na povrsinu iz okeana i može se stajati između, ronjenje u Silvri,&nbsp; jednom od najpopularnijih mjesta u Evropi.&nbsp;

Prvi utisak je kao da ste sletjeli na Mars, ali polarna idila ubrzo očara

Kako Bosanci I Hercegovci žive na Islandu, na samom sjeveru Evrope

Pro&scaron;log vikenda, u austrijskom gradu Althofen, održan je Izbor za kraljicu i kralja austrijske narodne no&scaron;nje za regiju Karnten.

Takmičilo se vi&scaron;e od 70 takmičara iz raznih austrijskih gradova, a među njima je bila i Bosanka Amina Majetić iz Klagenfurta, koja je uspje&scaron;na studentica, pjevačica sevdalinki i zabavnih pjesama, spisateljica, radio voditeljica i promotorka na promocijama knjiga.

<img alt="majetic" src="/media/old/5538f6bb-9d78-4de1-a33a-12e8b0094cfb-majetic.JPG" style="height: 1422px; width: 800px;" title="majetic" />

Majetić je osvojila treće mjesto. Po&scaron;to je žiri, osim lijepe narodne no&scaron;nje, od takmičara tražio da pokažu i neki svoj talent, zapjevala je pjesmu koja ih je odu&scaron;evila.

Ovu tradicionalnu manifestaciju organizirao je Alpen Adria Manufaktur Strohmeier.

Inače, Majetić ovih dana privodi kraju pisanje nove knjige i snimanje novog singla. 
&nbsp; 
&nbsp;

Izbor za kraljicu i kralja austrijske narodne nošnje

Amina Majetić osvojila treće mjesto u Klagenfurta

Sastanak aktivista i rukovodstva Saveza dopunskih &scaron;kola Bosne i Hercegovine na kome je usvojen izvje&scaron;taj o radu u prva četiri mjeseca ove godine i plan rada u narednom periodu, održan je jučer u &Scaron;tutgartu. 
&nbsp; 
Aktivisti BiH u SR Njemačkoj su u posljednjih &scaron;est godina na polju dopunskog obrazovanja djece građana BiH na maternjem jeziku postigli fantastične rezultate, saopćeno je iz Saveza dopunskih &scaron;kola BiH.

<img alt="stutgart" src="/media/old/55376fc6-7504-48d6-9c62-76adb0094cfb-stutgart.jpg" title="stutgart" /> 
 
Iako rade volonterski i bez adekvatne pomoći države BiH, uspjeli su otvoririti 30 dopunskih &scaron;kola u kojima se nastava izvodi po planu i programu Ministarstva civilnih poslova BiH, a na kraju &scaron;kolske godine, u većini &scaron;kola, ocjena iz svjedočanstva o pohađanju dopunske nastave unosi se djeci u njemačka svjedočanstva, u redovnim njemačkim &scaron;kolama. 
 
Na sastanku su pozitivnim&nbsp;ocijenjene&nbsp;aktivnosti Saveza na otvaranju dopunskih &scaron;kola BiH u Rosenheimu, Hamburgu, Rottenburgu, Pfalzgrafenweileru i Reutlingenu u kome dopunska nastava na bosanskom jeziku počinje u petak, 24. aprila u prostorijama njemačke &scaron;kole Matthaus-Beger-Schule, kao i sve veći interes i podr&scaron;ka građana BiH u Njemačkoj i svijetu ovom projektu. 
 
Prisutni su podržali zaključak s Kongresa Svjetskog saveza dijaspore BiH i zadnjeg sastanka rukovodstva krovne organizacije dijaspore BiH koji je nedavno održan u Italiji, da se u saradnji s nadležnim ministarstvima BiH održi tematska konferencija o dopunskom obrazovanju na maternjim jezicima za djecu građana BiH u dijaspori i potrebi da se država BiH aktivnije uključi u adekvatno rje&scaron;avanje ove za njene građane značajne oblasti.

<img alt="stutgart1" src="/media/old/55376fdb-9998-4b5b-913c-579eb0094cfb-stutgart1.jpg" title="stutgart1" /> 
 
- Sve čestitke onima koji vode i pomažu ovaj veoma važan i human projekt. Većina nas koji živimo izvan granica Bosne i Hercegovine rije&scaron;ila je svoje egzistencijalne probleme. Poslije familije i zdravlja nama je najpreča &scaron;kola, dopunska &scaron;kola na bosanskom jeziku u kojoj će na&scaron;a djeca naučiti svoj maternji jezik i znati vi&scaron;e o BiH - rekla je Aida Đulić, jedna od koordinatorica Bosanske dopunske &scaron;kole u Rottenburgu, ističući želju da i u gradu u kome živi uskoro počne nastava na maternjem jeziku.

Njemačka

ŠTUTGART Sastanak aktivista i rukovodstva Saveza dopunskih škola BiH

Fahrudinu Čongo 31. mart bio je posljednji radni dan na dobroj poziciji u poznatoj holandskoj tvornici bicikla &ldquo;Gazelle&rdquo; iz Dierena.

Za razliku od mnogih sunarodnjaka iz domovine koji gledaju prvu priliku da odu, ovom Sarajliji napokon se obistinio san o povratku iz iseljeni&scaron;tva u rodni grad.

- Povratak u Bosnu i Hercegovinu je moj lični izbor. Mislim da imam tu rijetku sreću da mogu slijediti svoje želje i snove. Nakon 47 godina života, od kojih sam 25 proveo živeći, obrazujući se i radeći u Njemačkoj i Holandiji, moja želja i moj izbor je da se vratim u svoj rodni grad Sarajevo - pojasnio je Čongo svoju odluku za &quot;Dnevni avaz.&quot;

On je svjestan razlika između Holandije i BiH, uz sve prednosti i nedostatke te priznaje da odluka nije bila laka.

- U Holandiji ostavljam jedan uređen dru&scaron;tveni sistem, lijepo životno okruženje i prijatelje Bosance i Holanđane, divne kolege i poziciju &scaron;efa odjeljenja Proizvodni Inženjering u simbolu holandskoga privredni&scaron;tva i tehnike &ldquo;Kraljevska Gazelle&rdquo;. Isto tako sam svjestan da u BiH postoje čestiti i plemeniti ljudi, profesionalci sa kojima ću dobiti priliku da primjenim stečeno znanje i iskustvo, a od kojih ću isto tako naučiti jo&scaron; mnogo toga i sa kojima ću moći postati jo&scaron; bolji čovjek i radnik - uvjeren je Sarajlija.

Bojazni od povratka nema.

- Jedino o čemu ponekad razmi&scaron;ljam su moguče predrasude koje pojedini ljudi imaju o povratnicima ili dijaspori općenito. Mislim da su u pravu za jedan dio Bosanaca koji žive u svijetu. Ali isto tako znam da postoji priličan broj nas koji svoje Bosance i BiH neizmjerno mnogo cijene i vole. Vjerujem u ljude u BiH. Vjerujem u svoje članove porodice i prijatelje. Vjerujem u radne kolege, pa stoga znam da je moja odluka da živim i radim sa svojim narodom u rodnoj zemlji ispravna - dodao je Čongo.

Odluku o njegovom trajnom povratku u Sarajevo ubrzala je poslovna ponuda iz jedne bh.kompanije u glavnom gradu BiH.

Fahrudin Čongo o povratku iz Holandije u BiH

Nakon 25 godina vraća se u Sarajevo

East West Centar Sarajevo na čelu s poznatim bosanskohercegoačkim režiserom Harisom Pa&scaron;ovićem ovih dana se nalazi na &scaron;vedskoj turneji na kojoj su već izveli poznatu predstavu &quot;Ruže za Annu Terezu&quot; u tri &scaron;vedska grada. Domaćin, čuveni &scaron;tokholmski Riksteatern u saradnji s Spektrum Teater &amp; Konst &nbsp;iz Lind&scaron;opinga izveli su predstavu &quot;Ruže za Annu Terezu&quot; u glavnom pozori&scaron;tu u Geteborgu (Stora Teatern) pro&scaron;le sedmice koja je mnoge ostavila bez daha.

Obzirom da živimo u vremenu i s ljudima punih raznih trauma i predrasuda, da li se to radilo o ratu, psihičkom ili fizičkom nasilju, alkoholičarima te drugih poroka i uvjerenja.

Pa&scaron;ović nam je svojom genionalno&scaron;ću pokazao da je ova predstava jedna veoma dobra rehabilitacija, instrument i način rada čovjeka na samom sebi kako bi na jedan jedinstven način pobjedili strah od doživljenog, razumjeli ono (ne)poznato, reagovali na (ne)ljudsko pona&scaron;anje, a najvi&scaron;e shvatili da kolektivno dru&scaron;tvo traži spas na pogre&scaron;nim mjestima kao &scaron;to su kafane, u alkoholu, muzici i pjesmama u kojima je mno&scaron;tvo skrivenih poruka itd.

<img alt="sopranistica-aida-corbadzic-i-plesaci-na-sceni" height="410" src="/media/old/552e1d3e-a7d8-40d4-a648-6e85b0094cfb-sopranistica-aida-corbadzic-i-plesaci-na-sceni.jpg" title="sopranistica-aida-corbadzic-i-plesaci-na-sceni" width="619" />

Foto: Dž. Me&scaron;trovac (Sopranistica Aida Čorbadžić sa plesačima na sceni)

Pored mnogobrojnih de&scaron;avanja u ovome gradu najveću pozornost dobila je Pa&scaron;ovićeva predstava u kojoj pjeva&nbsp;sopranistica Aida Čorbadžić, bh. operska diva, a ple&scaron;u Thomas Steyaert, Ulisse Romano, Ibrahim Outtara, Aydar Valeev i Gaj Žmavc. Perkusionista je singapurski muzičar Jenson Koh. Koreograf je Edward Clug, kompozitor Philip Tan, kostime su uradile Irma Saje i Vanja Ciraj, a scenograf je Vedad Orahovac. Izvr&scaron;ni producent East Westa je Ismar Hadžiabdić, a projektna menadžerica je Lejla Abazović.

Pop-folk spektakl &nbsp;&quot;za one koji vole kafanu vi&scaron;e od pozori&scaron;ta&quot;&nbsp;okupila je publiku u Geteborgu iz svih djelova svijeta među kojima su u najvećem broju bili &scaron;veđani i bh. građani te su dugim aplauzom počastili fantastičnu grupu ljudi na sceni, koji su svojom profesionalno&scaron;ću, uporno&scaron;ću, radom i trudom uspjeli objasniti ljudima (na nepoznatom jeziku za mnoge), da kulture nikad nije dosta!

Među publikom gosti su bili Figen Solmaz muzički producent iz Riksteatra &Scaron;tokholm i Amir Bahtijarević &quot;Croatian Roots Music&quot; iz Zagreba.Na adresu udruženja Spektrum Teater &amp; Konst svkodnevno pristižu pohvale i čestitke od zadovoljnih posjetilaca koji na ovu predstavu gledaju &scaron;irokog uma i otvorenih očiju. Najče&scaron;ći komentar koji čujemo je pohvala na profesionalizmu rada Harisa Pa&scaron;ovića kao i cijelog tima kazali su iz ovog udruženja.

East West Centar Sarajevo nastupio je u &scaron;vedskoj kraljevskoj operi u &Scaron;tokholmu (Kungliga Operen) u nedelju, 12.4.2015. u 19h i to je prvi put u tradiciji ove slavne operske kuće da jedna strana kompanija nastupa na njenoj pozornici. East West će izvesti sljedeću predstavu &quot;Ruže za Annu Teresu&quot; u režiji Harisa Pa&scaron;ovića u gradu Kalmaru na jugu &scaron;vedske. 
 
&nbsp;

Na čelu s bosanskohercegoačkim režiserom Harisom Pašovićem

East West centar Sarajevo na turneji po Švedskoj

Vi&scaron;e od dva miliona građana BiH živi izvan granica domovine. Bh dijaspora najveći ulagač u BiH i ogroman neiskori&scaron;teni potencijal. Dokle će vlasti u BiH imati ignorantski odnos prema dva miliona svoga stanovni&scaron;tva

Pod pokroviteljstvom Ambasade BiH u Rimu i Generalnog konzulata BiH u Milanu, u organizaciji ovogodi&scaron;njeg domaćina Comune di Angolo Terme, asocijacije Bo&scaron;njaka &bdquo;Ljiljan&ldquo; i udruženja &bdquo;Bosna Erzegovina Oltre Confini&ldquo; iz Piacenze, od 10. do 13. aprila 2015. godine, u Angolo Terme održan je sastanak rukovodstva Svjetskog saveza dijaspore BiH. &nbsp;

Često zapostavljeni

- Dijaspora je resurs koji se često zapostavlja od strane države BiH i diplomatskih predstavnika BiH, &scaron;to ne bi trebalo. Ja na&scaron;u dijasporu doživljavam kao važan faktor bh zajednice. Službovala sam u dosta zemalja i svugdje nailazila na&nbsp; pohvale o na&scaron;im ljudima. Na&scaron;i ljudi u svijetu su vrijedni i po&scaron;teni i kapacitet koji oni posjeduju ne koristimo dovoljno, posebno kada je u pitanju promocija Bosne i Hercegovine na polju ekonomije, politike, kulture i obrazovanja. BiH po mom mi&scaron;ljenju treba generalno mijenjati stav prema svojoj dijaspori. Do sada se bh dijaspora doživljava na jedan pogre&scaron;an način da su to neki ljudi koji su oti&scaron;li vani, koji su se etablirali, kojima je dobro i koji svremena na vrijeme dođu u BiH i o kojima ne treba voditi računa. Ta percepcija se mora mijenjati i to je uloga političara - istakla je u svom obraćanju ministrica savjetnica u Ambasadi BiH u Rimu Vesela Planinić.

<img alt="sastanak" src="/media/old/552ce890-950c-4c8f-b62a-6e67b0094cfb-sastanak.JPG" title="sastanak" />

Ona je pročitala i toplo pismo dobrodo&scaron;lice ambasadora BiH u Italiji Nerkeza Arifhodžića koji veoma cijeni i podržava rad dijaspore Bosne i Hercegovine.

- Dijaspora BiH posjeduje ogromni potencijal, posebno za ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Dijaspora BiH broji oko dva miliona stanovnika, &scaron;to je polovina ukupnog stanovni&scaron;tva BiH. BiH je u odnosu na broj stanovnika na prvom mjestu u Evropi po broju dijaspore. &nbsp;Novčane doznake dijaspore prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH iznose tri i po milijarde, &scaron;to je vi&scaron;estruko vi&scaron;e od strane pomoći BiH i stranih investicija u BiH. Sve ove godine one su stabilne i veće. Ima op&scaron;tina u BiH, poput Sanskog mosta i Goražda u kojima su glavni investitori dijaspora BiH. Na&scaron;a dijaspora je mlada, dobro obrazovana i odlično integrisana u država u kojima živi. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH sarađuje i radi sa bh dijasporom, ali u rad sa dijasporom treba i moraju da se uključe i druga ministarstva i institucije BiH, jer dijaspora BiH svojim značajem i aktivnostima zaslužuje da država BiH sistemski uredi odnos prema svojoj dijaspori - istakla je u svom obraćanju&nbsp; pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Ruzmira Tihić-Kadrić.

U svojim obraćanjima predstavnici domaćina i italijanskih vlasti pohvalno su govorili o bh zajednici u Italiji, ističući da su jedna od najbolje integrisanih grupacija stranaca u njihovoj zemlji sa kojima nemaju nikakvih problema.

Buduće aktivnosti

Organizaciju i aktivnosti krovne organizacije dijaspore BiH bh asocijacijama u Italiji i domaćinima Italijanima predstavio je Hasan &Scaron;ehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH.

Nakon sastanka sa domaćinima i organizatorima održan je sastanak rukovodstva Svjetskog saveza dijaspore BiH na kome je analiziran dosada&scaron;nji rad krovne organizacije bh dijaspore i plan rada u narednom periodu, a članovi GO SSD BiH prezentovali su rad u svojim zemljama.

Prva naredna aktivnost je održavanje Svjetskog prvenstva dijaspore BiH u malom fudbalu, u Danskoj, od 5. do 7. juna 2015. godine i Festival folklora dijaspore BiH koji je planiran za period od 11. do 14. juna u Bihaću.

Krajem ove ili početkom naredne godine Svjetski savez dijaspore BiH će sa nadležnim ministarstvima organizirati i konferenciju o dopunskom obrazovanju djece građana BiH u svijetu. Donijeta je i odluka o posjeti delegacije SSD BiH predstavnicima novih vlasti u BiH na kojima će nadležne upoznati sa aktivnostima dijaspore BiH, svojim dugogodi&scaron;njim zahtjevima na koje se dosada&scaron;nja vlast oglu&scaron;avala i zatražiti bolji odnos prema populaciji građana BiH koji žive izvan njenih granica.

U subotu navečer predstavnici dijaspore BiH prisustvovali su monodrami italijanske umjetnice Roberte Biagiarelli posvećene dvadesetogodi&scaron;njici od genocida nad Bo&scaron;njacima u Srebrenici.

- Za nas koji živimo u Italiji ovo je veliki događaj. Sretni smo &scaron;to smo mogli biti domaćini Svjetskom savezu dijaspore BiH i ljudima koji godinama aktivno rade za bh zajednicu u svijetu i promociju BiH u zemljama u kojima žive. Ovo je novi podstrek za na&scaron;e buduće aktivnosti - istakla je Tamara Smajlović, član GO SSD BiH iz Italije i Ramo Kadrić, predsjednik asocijacije &bdquo;Bo&scaron;njak&ldquo; iz Angolo Terme koja je bila domaćin Svjetskom savezu dijaspore BiH.

<h2>Prisutni na sastanku</h2>

Sastanku su prisustvovali članovi Glavnog odbora krovne organizacije bh dijaspore iz Italije (Tamara Smajlović), Velike Britanije (Anes Cerić i Faruk Tičić), Slovenije (Dinka Hrustanović), &Scaron;vedske (Smajo Murguz), Danske Medo Huremović), Turske (Hasan &Scaron;ehović), Njemačke (Haris Halilović i Ismet Hasanović) i predstavnica asocijacija žena iz BiH u svijetu Hiba Čelik.

Među gostima na sastanku predstavnika bh. dijaspore u Italiji bili su i: pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Ruzmira Tihić-Kadrić, ministar savjetnik u Ambasadi BiH u Rimu Vesela Planinić, generalna konzulica BiH u Milanu Nermana Hadžijahić, počasni generalni konzul BiH u Turskoj (Izmir) Ahmet Kemal Baysak, počasni konzul BiH u Italiji (Treviso) Diego Moscheni, načelnik općine Angelo Terme dr. Alessandro Morandini, načelnik općine Artogne Gian Pietro Cesari, mar&scaron;al di Darfo Boario Terme Matteo Lorandini, episkop provincije don Danilo Vezzoli i paroh di Angolo Terme don Attilo Mutti.

&nbsp;

ST. LOUIS Treći maloljetni ubica Zemira Begića optužen kao odrasla osoba

Prva bosanska jetimska kuća u Šri Lanci

Bisera Suljić-Boškailo, jedini internacionalni referent na 1.000-godišnjici grada Lajpciga

U Tilburgu održana "Crvena noć" za FK "Velež": Skupljeno 3.500 eura za mostarske "Rođene"

ŠTUTGART Sutra otvaranje Islamskog centra

Izgrađena prva džamija u Gracu: Šljemenska hajr dova u IKC Grac 30. maja

St. Louis: Više od 600 posjetilaca na manifestaciji "Bošnjački piknik"

SAINT LOUIS Više od 600 posjetilaca na manifestaciji "Bošnjački piknik"

Prvi sastanak rukovodstva Australsko-bosanskohercegovačke privredne komore

U petak sergija za džamiju u Gracu koja može primiti 40.000 vjernika

Kako Bosanci I Hercegovci žive na Islandu, na samom sjeveru Evrope

Amina Majetić osvojila treće mjesto u Klagenfurta

ŠTUTGART Sastanak aktivista i rukovodstva Saveza dopunskih škola BiH

Nakon 25 godina vraća se u Sarajevo

East West centar Sarajevo na turneji po Švedskoj

BiH na prvom mjestu po broju dijaspore u Evropi

Dijaspora

ST. LOUIS Treći maloljetni ubica Zemira Begića optužen kao odrasla osoba

Prva bosanska jetimska kuća u Šri Lanci

Bisera Suljić-Boškailo, jedini internacionalni referent na 1.000-godišnjici grada Lajpciga

U Tilburgu održana "Crvena noć" za FK "Velež": Skupljeno 3.500 eura za mostarske "Rođene"

ŠTUTGART Sutra otvaranje Islamskog centra

Izgrađena prva džamija u Gracu: Šljemenska hajr dova u IKC Grac 30. maja

St. Louis: Više od 600 posjetilaca na manifestaciji "Bošnjački piknik"

SAINT LOUIS Više od 600 posjetilaca na manifestaciji "Bošnjački piknik"

Prvi sastanak rukovodstva Australsko-bosanskohercegovačke privredne komore

U petak sergija za džamiju u Gracu koja može primiti 40.000 vjernika

Kako Bosanci I Hercegovci žive na Islandu, na samom sjeveru Evrope

Amina Majetić osvojila treće mjesto u Klagenfurta

ŠTUTGART Sastanak aktivista i rukovodstva Saveza dopunskih škola BiH

Nakon 25 godina vraća se u Sarajevo

East West centar Sarajevo na turneji po Švedskoj

BiH na prvom mjestu po broju dijaspore u Evropi