Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine prošle sedmice objavilo je dokument pod nazivom „Saopćenje broj 62 za 2025. godinu“, čime je narušeno krhko primirje u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ovim potezom Peking dodatno pooštrava kontrolu nad globalnim lancima snabdijevanja ključnim mineralima, uvodeći nova ograničenja na izvoz rijetkih metala – što je ujedno i podsjetnik bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Donald Trump) na snagu Kine u ekonomskom nadmetanju.
Potpuna dominacija
Kina trenutno ima gotovo potpunu dominaciju u preradi rijetkih zemnih elemenata, koji su neophodni za proizvodnju raznih uređaja – od pametnih telefona, solarnih panela, pa sve do borbenih aviona tipa F-35.
Prema novousvojenim pravilima, strane kompanije moraju dobiti odobrenje kineskih vlasti za svaki izvoz proizvoda koji sadrže i minimalne količine rijetkih metala, uz obavezno navođenje konkretne namjene.
Na ovaj razvoj događaja bivši predsjednik Tramp reagovao je prijetnjama o uvođenju dodatnih carina od čak 100 posto na kinesku robu, kao i o mogućim ograničenjima izvoza strateškog softvera iz SAD-a.
- Ovo više nije samo trgovinski sukob – ovo je Kina naspram cijelog svijeta. Uperili su bazuku u snabdjevačke lance i industrijske temelje slobodnog svijeta – i nećemo stajati skrštenih ruku - izjavio je američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent).
Dodatne tenzije
Peking je, s druge strane, optužio Vašington za „namjerno izazivanje panike i nepotrebnih nesporazuma“ povodom novih izvoznih ograničenja. Portparol kineskog Ministarstva trgovine istakao je kako će zahtjevi koji su u skladu s propisima i imaju civilnu svrhu – biti odobreni.
Dodatne tenzije nastale su i ove sedmice, kada su obje zemlje uvele nove takse na pristajanje brodova jedne druge. Ovaj korak je prekinuo višemjesečni period zatišja koje je uslijedilo nakon trgovinskog primirja postignutog u maju.
Planirano je da se krajem ovog mjeseca održi sastanak Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinping), a stručnjaci smatraju da će ograničenja izvoza rijetkih metala Kini donijeti prednost u tim pregovorima.
- Ova nova pravila predstavljaju ozbiljan udarac američkim lancima snabdijevanja. Tajming je posebno narušio dinamiku pregovora kakvu su Amerikanci priželjkivali - istakao je Naozi Mekdonah (Naoise McDonagh) sa Univerziteta Edit Kovan (Edith Cowan) u Australiji.
Rijetki metali igraju ključnu ulogu u proizvodnji visoke tehnologije – od električnih vozila do sofisticirane vojne opreme. Na primjer, samo za jedan borbeni avion F-35 potrebno je više od 400 kilograma ovih elemenata, uključujući motore, radarske sisteme i specijalne premaze.
Trenutno Kina pokriva oko 70 posto globalne potražnje za metalima koji se koriste u magnetima za električne automobile, navodi Nataša Dža Baskar (Natasha Jha Bhaskar) iz konsultantske firme Njuelend Global Grupa (Newland Global Group).
Snažna infrastruktura
Dok Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici nastoje razviti alternativne izvore snabdijevanja, Kina je tokom decenija izgradila snažnu infrastrukturu, unaprijedila naučne institute i stvorila moćnu istraživačku mrežu, osiguravši sebi veliku prednost.
- Čak i kada bi SAD i njihovi partneri odlučili da ovaj proces pretvore u najviši nacionalni prioritet, trebalo bi im najmanje pet godina da dostignu kineski nivo - upozorava Marina Džang (Marina Zhang) sa Tehnološkog univerziteta u Sidneju (University of Technology, Sydney).
Prema zvaničnim kineskim statistikama, izvoz rijetkih metala u septembru je pao za više od 30 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ipak, analitičari ne vjeruju da će to imati značajan negativan uticaj na kinesku ekonomiju, jer ovi metali čine vrlo mali udio u ukupnom BDP-u.
Kako naglašava profesorica Sofija Kalancakos (Sophia Kalantzakos) sa Njujorškog univerziteta (New York University), prava vrijednost ovih metala za Kinu nije ekonomska, već strateška – što Pekingu daje dodatnu pregovaračku snagu naspram Vašingtona.
Uprkos oštrim izjavama, američki ministar finansija Besent ipak ostavlja prostor za dijalog:
- Vjerujem da Kina ima volju za razgovor i ostajem optimista da se napetosti mogu ublažiti.“
Ministar vanjskih poslova Kine Vang Ji (Wang Yi), nakon sastanka s direktorom američke investicione firme Blekston (Blackstone), izjavio je da „obje strane trebaju njegovati efikasnu komunikaciju, pravilno upravljati nesuglasicama i zajednički raditi na stabilnim i održivim odnosima između Kine i SAD-a.“
Novi pregovori
Analitičari smatraju da je Peking pažljivo postavio sve figure uoči novih pregovora.
- Ograničavanjem izvoza rijetkih metala Kina koristi svoj najjači trenutni adut kako bi izvršila pritisak na Vašington - zaključuje Baskar.
Dok Tramp prijeti uvođenjem novih carina, eksperti upozoravaju da bi potpuni prekid kineskog izvoza rijetkih metala mogao imati razorne posljedice po američku industriju. Kako kaže Mekdonah:
- Amerika može usporiti Kinu, ali Kina može zaustaviti sve ostale.“
