Nakon više od četiri godine u ruke Asadove vojske pao je nekad najnapučeniji sirijski grad Alep. Šta možemo očekivati nakon bitke koja se smatra prekretnicom u sirijskom ratu?
Izostanak rješenja
Podsjetimo, rat u Siriji traje gotovo šest godina. Sirijski predsjednik Bashar al-Asad, kojeg podržavaju Sirija i Iran, najavio je da će se nakon Alepa posvetiti ostalim pobunjeničkim uporištima, dok njegovi protivnici tvrde da će se nastaviti boriti uprkos ključnom porazu u Alepu i izostanku političkog rješenja.
Moguće je intenziviranje gerilske borbe pobunjenika u područjima koje kontrolišu Asadove snage. Reakcije svijeta prije svega će zavisiti o odnosima koji će zavladati između službene Moskve i izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše Bloomberg.
Dobar dio istočnog Alepa, simboličnog centra borbe protiv Asadovog režima, danas je u ruševinama zahvaljujući zračnim napadima sirijskih i ruskih aviona. Zbog tih napada niz evropskih i američkih dužnosnika iznio je optužbe o ratnim zločinima. No, opozicija Asadu ipak se ne misli predati ni nakon pada Alepa.
- Alep je važno mjesto za revoluciju, ali nije jedino - rekao je za BBC glavni pregovarač pobunjeničkih snaga George Sabra.
S njim se, doduše, slaže i sam Asad, koji je u razgovoru za provladine novine al-Watan prije sedmicu dana rekao kako će "Alepo biti dobitak za nas, ali realno - njegov pad ne znači kraj rata".
Odskočna daska
Sirijski predsjednik još je u oktobru najavio kako će mu pobjeda u Alepu biti "odskočna daska" za nove ofanzive protiv pobunjenika, prije svega u regiji Idlib. Naime, njegov je režim još lani izgubio kontrolu nad gotovo cijelom regijom Idlib, koja se nalazi oko 60 kilometara jugozapadno od Alepa, nedaleko od sirijsko-turske granice. Regija Idlib također graniči s Latakijom, sjedištem Asadovog režima, te je relativno blizu autoputa koji povezuje Damask i Alep.
Pobjeda u Alepu, čije su istočne četvrti pobunjenici držali od 2012. godine, Asadu je omogućila kontrolu nad najvećim sirijskim gradovima. Ti gradovi i područja koja ih okružuju čine oko 40 posto teritorije Sirije na kojima živi oko 60 posto populacije te zemlje. No, i dalje je tu značajan dio teritorije koji nije pod Asadovom kontrolom - od regije Idliba koja se nalazi nedaleko od glavnog Asadovog uporišta preko teritorija koje kontrolišu Kurdi na sjeveru zemlje, pa sve do istoka Sirije koji je dobrim dijelom pod kontrolom džihadista Islamske države (ISIS).
Protiv Asadovog režima bori se oko 150.000 ljudi, a među njima su i džihadisti.
Prema mišljenju analitičara washingtonskog Instituta za Bliski istok Charlesa Listera, upravo će džihadisti preuzeti značajniju ulogu u borbama.
- Najveći gubitnici u padu Alepa su sirijski umjereni pobunjenici, koji su dominirali u Alepu još od rane 2012. Što se tiče sjevera zemlje, pobunjenici će se u 2017. vjerovatno fokusirati na gerilsku borbu protiv režima - tvrdi Lister.
Značajnija uloga
Iako je u Alepu ostvario značajnu pobjedu, sirijskom predsjedniku zasigurno neće biti lako držati pod kontrolom sve lokalne i strane milicije na terenu, ali ni uspostaviti funkcionalnu administraciju u gradovima pod svojom vlašću. To se nedavno potvrdilo u Homsu, a nedavno i u historijskom gradu Palmiri, koji su džihadisti ISIS-a napali dok su Asadove snage bile fokusirane na osvajanje Alepa. Neki analitičari tvrde da će Alep biti još teže kontrolirati nego do sad osvojene gradove. Jedino obilježje svih područja koje je pod kontrolu vratila Asadova vojska ostaje - nesigurnost, prenosi Index.hr.
Glavno pitanje o kojem ovisi sudbina Sirije je odnos globalnih i regionalnih sila u bližoj budućnosti. Hoće li Iran i Rusija nastaviti podržavati Asada bude li on insistirao na osvajanju teritorije cijele Sirije? Činjenica je da je s podrškom Rusije Asad uspio napraviti pomake na terenu o kakvim prije godinu dana nije mogao ni sanjati. Tu je i pitanje Turske, zemlje čije oružane snage ratuju na sjeveru Sirije s ISIS-om, ali i s Kurdima povezanim s PKK-om, organizacije koju turske vlasti smatraju terorističkom još od 80-ih godina prošlog stoljeća.
Novoizabrani američki predsjednik najavio je kako je otvoren za bližu saradnju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a usput je obećao i da će se koncentrisati na uništenje ISIS-a, ali ne i Asadovog režima. Nije nemoguće da takva Trumpova politika dodatno ojača rusku podršku Asadu.