ONO SI ŠTO JEDEŠ

Tesla je odavno upozoravao: Klanjem stoke nećemo se osloboditi životinjskog instinkta

Hipokrat je rekao: „Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek tvoj neka bude hrana.“ Stari Grčki filozofi govorili su da je čovjek ono što jede, te tako hrana može biti čovjekov lijek ili otrov

a bi smo se oslobodili životinjskih instinkta i apetita koji nas drže na nižem nivou, trebamo početi iz samog korijena iz koga potječu: trebamo sprovesti radikalnu reformu karaktera prehrane. ARHIVA

E. Š. / Atma

16.11.2021

- Izjavljujem da neću ubiti niti povrijediti niti jedno živo biće bez potrebe, već ću težiti sačuvati sve što je dragocjeno i živo i njegovati svu prirodnu ljepotu na zemlji.Treba uložiti sve moguće napore da se zaustavi nemilosrdno i okrutno klanje stoke! Da bi smo se oslobodili životinjskih instinkta i apetita koji nas drže na nižem nivou, trebamo početi iz samog korijena iz koga potječu: trebamo sprovesti radikalnu reformu karaktera prehrane, piše Atma.hr.

Dobrobit čovjeka je i idealna težina, kakvu je i imao naš genij. Od čaše soka ili gaziranog pića svadodnevno, čovjek se može za godinu dana nadebljati oko 5 kilograma, dok se unošenjem kafe i slatkih napitaka povećava apetit. Osjećaji žeđi i gladi stvaraju se u mozgu pa trebamo voditi računa što pijemo i jedemo. Poštujmo svoj organizam!

Hipokrat je rekao: „Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek tvoj neka bude hrana.“ Stari Grčki filozofi govorili su da je čovjek ono što jede, te tako hrana može biti čovjekov lijek ili otrov.


Rado je jeo rižu, upravo iz razloga što u njoj nema previše mokraćne kiseline. Izbjegavao je stimulanse: čaj, kafu i duhan, ali je preporučavao čašicu alkohola dnevno, ali ne i u kasnijoj dobi. ARHIVA

Hranu treba promatrati kao izvor, a ne smisao jedenja. Ako je unos hrane veći od potrošnje, čovjek se deblja, a ako je manji on mršavi. Ne smijemo jesti zbog navike ili dosade, a dijetetika zastupa stav da s jelom treba stati kada nam je najslađe. Umjerenošću u jelu razvija se samodisciplina i osjećaj mjere, koji čovjeka vodi ka toleranciji i strpljenju.

Tokom dana treba piti i dovoljno vode, a slatka i gazirana pića treba izbjegavati. Kod djece se konzumiranje ovih pića, kasnije pretvara u potrebu za stimulansima. Jelo i pijenje tekućine, treba razdvojiti tiokom obroka. Pravilna prehrana podrazumijeva da se hrana konzumira lagano i bez žurbe.

Dnevne obroke treba planirati u isto vrijeme, bez preskakanja istih. Kao uzor i ovdje imamo Nikolu Teslu, koji objeduje uvijek u tačno određeno vrijeme.


Tokom dana treba pješačiti na otvorenom, stepenicama se penjati pješice, ustati sa stolice i sto puta ako treba za nešto. Što više angažiramo naše mišiće, više kalorija ćemo sagorjeti, biti vitkiji i savitljiviji.

Dok jedemo, nemojmo misliti o lošim stvarima. Posvetimo se isključivo hrani, dajmo joj svu pažnju i poštovanje, uživajući u njoj. Objedujmo u dobroj atmosferi – na mirnom i ugodnom mjestu, okruženi bliskima ili prijateljima. Tako će nam hrana donijeti dobro zdravlje.

- Moja ideja je da razvoj života mora voditi ka takvim oblicima postojanja koji će biti mogući bez prehrane i koji neće biti sputavani odgovarajućim ograničenjima. Zašto jedno živo biće ne bi moglo svu energiju koja je potrebna za obnavljanje njegovih životnih funkcija dobivati od okruženja, umjesto kroz trošenje hrane i transformirati nekim kompliciranim procesom energiju kemijskih kombinacija u energiju održavanja života.

- Najvažniji element u mom životnom planu su vrsta i način prehrane. Ako mašini ne dajete pravo pogonsko gorivo, on neće raditi pravilno. Ja se trudim regulirati rad ovog mašine prema naučnim principima i u saglasnosti sa zakonima planete na kojoj živimo…

- Na osnovu fizičkog zakona, 24 sata su podijeljena na dan i noć. Isto tako, u ljudskom životu postoje dva razdoblja. Jedno je razdoblje u kojem se radi, a drugo je u kojem se odmara. Shodno ovome, u toku dana trebaju postojati i dva osnovna obroka: jedan obrok treba dati energiju za svakodnevni rad, a drugi napuniti tijelo materijalom kojim će se krijepiti za vrijeme spavanja…”

- Ujutro treba uzimati masniju hranu jer je to potrebno za rad. Navečer na red dolazi hrana od bjelančevina jer je potrebna za izgradnju tjelesnih stanica… Radio sam pokuse s raznim teorijama o hranljivosti. Na taj način još u ranoj mladosti došao sam do zaključka da trebamo dobro sažvakati hranu, skoro je pretvoriti u kašastu masu. Na ovaj način najbolje se nadoknađuje utrošena energija, a istovremeno je i najprilagođenija organima za probavu.“


Zadovoljstvo i druželjubivosti ovo o hrani

S obzirom na te činjenice treba uložiti sve moguće napore da se zaustavi nemilosrdno i okrutno klanje stoke, što destruktivno utječe na naš moral. Da bi smo se oslobodili životinjskih instinkta i apetita koji nas drže na nižoj razini, trebamo početi iz samog korijena iz koga potječu: trebamo sprovesti radikalnu reformu karaktera prehrane.“

Tesla je posebno ukazivao na štetno djelovanje mesa i žumanjka jajeta. U njima ima puno mokraćne kiseline koja stvara prevelike količine uree u krvi. To dovodi do reume, kostobolje, hipertenzije te priličnog broja drugih bolesti, što je Tesli očito poznato.

Naročitu vrijednost Tesla pridaje vegetarijanstvu, jer dobar dio života je bio vegetarijanac. S godinama je izbjegavao meso, zamijenio ga je s ribom, uvijek kuhanom, te je najzad ostavio meso u potpunosti. Kasnije nije jeo niti ribu, živio je na vegetarijanskoj „dijeti“. Mlijeko, uvijek toplo, bilo mu je glavni dodatak jelu, a pred kraj života mu je bilo i glavna hrana.

On se slaže sa francuskim naučniko Curiem, da je čovjek po konstituciji, posebno vilice, zuba i udova predodređen da se prije hrani biljem nego životinjskim mesom, dok je mlijeko smatrao moćnim eliksirom.

- Sigurno da je puno poželjnije uzgajanje povrća i zato mislim da je vegetarijanstvo pohvalan način za napuštanje utvrđenih navika. Nije samo teorija da možemo opstati na biljnoj hrani i da obavljamo svoj posao čak i bolje. Mnoge rase koje žive isključivo od povrća imaju puno bolju tjelesnu kondiciju i snagu. Nema sumnje da je neka biljna hrana, kao što su zobene pahuljice, ekonomičnija od mesa i bolja u pogledu mehaničkih djelovanja. Takva hrana sigurno manje opterećuje naše organe za probavu i time što doprinosi osjećaju zadovoljstva i druželjubivosti čini toliko dobra da je to teško i ocijeniti.

Rado je jeo rižu, upravo iz razloga što u njoj nema previše mokraćne kiseline. Izbjegavao je stimulanse: čaj, kafu i duhan, ali je preporučavao čašicu alkohola dnevno, ali ne i u kasnijoj dobi. Imao je običaj držati neotvorenu bocu skupog omiljenog vina, za vrijeme ručka na stolu, a koja je ostajala neotvorena!


Vizionar po pitanju prehrane

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.