PANDEMIJA KORONAVIRUSA

New York Times: U Evropi se vodi kulturološki rat između vakcinisanih i nevakcinisanih

Iako studije pokazuju da je vakcinisanje najučinkovitiji način sprječavanja infekcije i izbjegavanja hospitalizacije ili smrti u slučaju zaraze, uvjeravanje onih koji su duboko skeptični prema vakcinama pokazalo se gotovo nemogućim

Vakcinacija najbolje štiti. Agencije

N. Aj.

19.11.2021

Sven Muler (Muller) je ponosno nevakcinisan. On smatra da vakcine protiv Covida nisu ni učinkovite ni sigurne, nego ih smatra sredstvom zarade farmaceutskih kompanija i korumpiranih političara koji mu oduzimaju slobodu. Prema njemačkim epidemiološkim propisima za suzbijanje zaraze koronavirusom, više ne smije ići u restorane, u kuglanu, u kino ili kod frizera.

Od sljedeće sedmice bit će mu zabranjen i ulazak u većinu trgovina. Ali to je samo ojačalo njegovu odlučnost, piše The New York Times.

- Ne mogu me slomiti - govori 40-godišnji Muler, vlasnik bara u gradu Anaberg-Bučolc u istočnoj pokrajini Saskoj. 

Tamošnja je stopa vakcinisanja 44 posto - najniža u Njemačkoj. Muler personificira problem koji je jednako izražen u nekim dijelovima Evrope kao i u Sjedinjenim Američkim Državama. Kad bi Njemačka imala crvene i plave države, Saska bi bila tamnocrvena. U ovakvim mjestima, džepovi necvakcinisanih ljudi pokreću posljednju rundu zaraze, pune opterećene bolničke odjele, dovode u opasnost gospodarski oporavak i tjeraju nacionalne vlade na dodatne napore kako bi spriječile četvrti val pandemije.

Iako studije pokazuju da je vakcinisanje najučinkovitiji način sprječavanja infekcije i izbjegavanja hospitalizacije ili smrti u slučaju zaraze, uvjeravanje onih koji su duboko skeptični prema vakcinama pokazalo se gotovo nemogućim. Umjesto toga, zapadnoevropske vlade sve više pribjegavaju jedva prikrivenoj prisili kroz mješavinu obaveze, poticaja i kazni.

Prikrivena prisila

U mnogim zemljama to funkcionira. Kada je predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) u julu najavio da će Covid-potvrde biti potrebne za ulazak u većinu javnih prostora, Francuska je bila jedna od najslabije vakcinisanih zemalja u Evropi i raspoloženje protiv vakcina bilo je snažno. Danas ima jednu od najviših stopa cijepljenosti u svijetu. Italijanski premijer Mario Dragi (Draghi) slijedio je Makronov primjer s još oštrijim mjerama. U Italiji, ali i u Španjolskoj, pokušaji populističkih stranaka da potaknu široku javnu reakciju protiv vakcina uglavnom su ugušeni.

Ali regionalni otpor prema vakcinisanju protiv koronavirusa i dalje postoji. U srednjoj i istočnoj Evropi te u zemljama njemačkog govornog područja i regijama koje graniče s njima problem se ukorijenio. U Italiji, sjeverna pokrajina Bolzano, koja graniči s Austrijom i Švicarskom, gdje 70 posto stanovništva govori njemački, ima najnižu stopu procijepljenosti u zemlji. Stručnjaci su nagli porast tamošnjih infekcija povezali s čestim komunikacijama s Austrijom, ali i s kulturološkom sklonošću stanovništva prema homeopatiji i prirodnim lijekovima.

- Postoji određena korelacija s ekstremno desnim strankama, ali glavni razlog je to povjerenje u prirodu - rekao je Patrik Fanconi (Patrick Franzoni), ljekar koji predvodi kampanju vakcinisanja u spomenutoj pokrajini. Posebno u Alpama, ističe Franconi, stanovništvo njemačkog govornog područja više vjeruje svježem zraku, organskim proizvodima i biljnim čajevima nego tradicionalnim lijekovima.


Radikalni antivakseri

Zapravo, Njemačka, Austrija i njemačko govorno područje u Švicarskoj imaju najveći udio nevakcinisane populacije u cijeloj zapadnoj Evropi. Otprilike 25 posto građana starijih od 12 godina je vakcinisano, u usporedbi s otprilike 10 posto u Francuskoj i Italiji i gotovo potpunom vakcinisanosti u Portugalu.

Sociolozi kažu da osim utjecajne alternativne medicine otpor vakcini potiču snažna tradicija decentralizirane vlasti koja nastoji potaknuti nepovjerenje u pravila nametnuta iz glavnog grada i ekstremno desničarski ekosustav koji zna kako iskoristiti oboje. Protivljenje vakcinaciji, smatra Pia Lamberti (Lamberty) iz CeMAS-a, istraživačke organizacije sa sjedištem u Berlinu usredotočene na dezinformacije i teorije zavjere, na neki je način posljedica djelovanja populističkih nacionalističkih pokreta koji su desetljećima prožimali evropsku politiku.

- Radikalni antivakseri nisu brojna skupina, ali dovoljno je velika da izazove problem u pandemiji. To pokazuje uspjeh ekstremno desničarskih nastojanja po ovom pitanju i neuspjeh mainstream političara da ga shvate dovoljno ozbiljno. Kao rezultat toga, u nekim dijelovima Evrope status vakcinacije postao je gotovo politički identifikator kao u SAD - rekla je Lamberti.

U Austriji, gdje je nacionalna vlada otišla najdalje u ograničavanju nevakcinisanih, novoosnovana stranka protiv vakcina nedavno je osvojila tri mjesta u regionalnom parlamentu na sjeveru zemlje, već dugo uporištu krajnje desnice. U Francuskoj i Italiji postoje žarišta otpora vakcinama u kojima vladaju nacionalni populisti. U Saskoj se protivljenje vakcinaciji i podrška ekstremno desnoj Alternativi za Njemačku (AfD), najjačoj političkoj snazi u ovom dijelu Njemačke, značajno preklapaju.

AfD je izgubio podršku na nacionalnom nivou, ali na bivšem komunističkom istoku protivljenje vakcinaciji pokazalo se prirodnim za mnoge birače koji ionako već duboko sumnjaju u nacionalnu vladu, globalizaciju, velike korporacije i mainstream medije.

"Vakcina polarizira"

- Vakcina polarizira. Slušam to od jutra do mraka, svako ima svoju apsolutnu istinu i svoj vlastiti kanal na društvenim mrežama koji tu istinu potkrepljuje. Druga strana širi laži - rekao je Rolf Šmit (Schmidt), gradonačelnik Anaberg-Bučolca.

Tema je toliko kontroverzna da Šmit ne želi otkriti je li i sam cijepljen: 

- Moj veliki problem trenutno je održati društveni mir u ovom gradu.

U Anaberg-Bučolcu, nekoć srednjovjekovnom gradu rudara u blizini češke granice, podjela je duboka i vidljiva. Svakog ponedjeljka tvrdolinijaški antivakseri održavaju mali, ali bučan skup u centru grada. Ove sedmice bilo je oko 50 demonstranata koji su uzvikivali slogane kao što je "vakcina ubija" i bjesnili protiv vlade u Berlinu, za koju kažu da je diktatura poput komunizma, ali još gora. Mnogi restorani imaju buntovne poruke u svojim izlozima u kojima se "političke odluke" okrivljuju za nova stroga pravila koja nevakcinisanima zabranjuju ulazak.

Jedan od njih je Mulerov bar pod nazivom Salon, u kojem služi preko 90 vrsta gina posjetiteljima koji su uglavnom nevakcinisani, poput njega, kaže. Natpis na vratima citira njemački Ustav i glasi: "Bez obzira na to jeste li (ne)vakcinisani, (ne)testirani, dobrodošli ste kao ljudsko biće!" 

Ovaj natpis gotovo da ga je proslavio - ljudi se zaustavljaju da bi se fotografirali, a vlasnik drugog kafića u ulici kopirao je njegov tekst.

Karin i Hans Šnejder (Schneider), dvoje umirovljenih prolaznika koji su oboje odrasli u Anaberg-Bučolcu i koji su vakcinisnai, smatraju da je jedini način da se skeptici natjeraju na vakcinaciju učiniti im gotovo nemogućim da to ne učine. 

- To su gluposti, ne možemo raspravljati s njima, moramo ostati čvrsti - rekla je Karin Šnejder.

Strože mjere za nevakcinisane

U Njemačkoj nova vlada želi nametnuti stroža pravila nevakcinisanim osobama, uključujući i obvezu da pokažu negativan test na koronavirus prije korištenja javnog prijevoza. Ali Austrija je učinila najviše, ograničila je kretanje svim nevakcinisanim osobama starijima od 12 godina, osim na posao, u školu i zbog kupnje namirnica i medicinske njege, te je dala policiji ovlasti da na ulici provjerava potvrde o vakcinaciji.

- Ovo je kršenje naših ustavnih sloboda bez presedana - rekao je Mišel Bruner (Michael Brunner), čelnik MFG-a, nove antivakserske stranke.

Takozvani lockdown za nevakcinisane u Austriji bio je tema razgovora i u Saskoj, gdje su mnogi smatrali da su nova ograničenja koja se uvode sljedeće sedmice ista stvar pod drugim imenom. Saska je bila prva njemačka savezna država koja je isključila nevakcinisane osobe iz većeg dijela javnog života zahtijevajući na većini javnih mjesta dokaz da su vakcinisane ili oporavljene od infekcije Covidom. Od ponedjeljka će im biti zabranjene i sve neesencijalne trgovine.

Poput Mulera, mnogi se osjećaju izdanima od strane nacionalne vlade: "Obećali su da neće biti obavezne vakcinacije, ali ovo je uvođenje obaveze na mala vrata."


"Ovaj narativ da su ti loši nevakcinisani ljudi odgovorni za povećanje broja slučajeva nije od pomoći"

Deset minuta vožnje od Anaberg-Bučolca, Konstance Albreht (Constanze Albrecht) ubrizgavala je dozu "Pfizer"-"BioNTechove" vakcine u ruku 67-godišnjeg muškarca. Dr. Albreht je na terenu s jednim od 30 mobilnih timova za vakcinaciju koji kruže Saskom kako bi privukli ljude na vakcinaciju. Zasad nema jasnih naznaka da su nova ograničenja dovela do veće potražnje za vakcinacijom. Većina injekcija koje je dr. Albreht dala tog dana bile su treće doze za ljude koji su se vakcinisale prije nekoliko mjeseci. Mnogi od onih koji dolaze na prvu dozu jasno pokazuju da se osjećaju prisiljeno, ističe dr. Albreht. Jedan čovjek je rekao da to čini samo da bi mogao nastaviti voditi sina u njegov sportski klub. Jedna je žena je promrmljala da nije imala izbora.

Gradonačelnik Šmit upozorio je da izdvajanjem nevakcinisanih vlada sije podjele: "Ovaj narativ da su ti loši nevakcinisani ljudi odgovorni za povećanje broja slučajeva nije od pomoći."

Šmit bi radije okupljao ljude. On lobira da pristup poznatom božićnom sajmu u gradu bude bez ograničenja za nevakcinisane, ali da umjesto toga bude obavezno testiranje za sve. U Anaberg-Bučolzu, polovina štandova je već postavljena, prema planu za otvaranje 26. novembra. No Šmit brine da će regionalna vlada to zabraniti.

- To bi bila posljednja čaša. Za naš kraj ovo je više od božićnog sajma, to smo mi kao grad i kao regija. To je osjećaj, to je identitet. Veliki gradovi to ne razumiju - zaključio je gradonačelnik Šmit.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.