NA DANAŠNJI DAN

Preminuo Elvis Prisli, Kralj rokenrola

U aprilu 1977. godine, Elvis je doživio srčani udar, ali nije promijenio način života

Elvis Prisli. thoughtco.com

16.8.2023

Na današnji dan 1977. godine, preminuo je Elvis Aron Prisli (Elvis Presley), američka i svjetska rok legenda, nazvan Kraljem rokenrola. Za života je oborio sve muzičke rekorde: u dvadesetak godina rada objavio 97 ploča, a na vrhovima top-lista proveo je čak 996 sedmica.

Elvis se rodio 8. januara 1935. godine u gradu Tupelo, u Misisipiju, a 35 minuta prije njega rodio se njegov brat i identični blizanac, kao mrtvorođenče. Već kao dječak pokazao je ogroman muzički talent i počeo nastupati s 13 godina na crkvenim svečanostima i srednjoškolskim priredbama u Memfisu. Nikada nije formalno učio muziku, ali je svirao gitaru i pjevao “po uhu”.

Prvu pjesmu Prisli je snimio kao rođendanski dar majci, 1954. godine, nakon čega je snimio i prvi album, a njegovim najuspješnijim godinama karijere smatra se period od 1960. do 1975. godine, u kojem je izdao 52 ploče i još za života ih prodao u više od 600 miliona primjeraka.

Filmska karijera i hitovi

Filmsku karijeru Prisli je započeo 1956. godine filmom "Voli me nježno". Iako je uglavnom igrao u muzičkim filmovima osrednje vrijednosti, sve njegove naslovne pjesme bile su hitovi, među kojima su najpopularniji "Can't Help Falling in Love","Return to Sender" i "Viva Las Vegas".

Osim glasom, Elvis je oduševljavao svoje brojne obožavatelje, naročito obožavateljke, stasom i ljepotom, a negova kombinacija naglih pokreta prema ritmu i specifično njihanje kukovima kod mladih žena u prvim redovima na koncertima izazivala je vriskove.

Film "Elvis on Tour" dobio je nagradu Zlatni globus za dokumentarni film 1972. godine. Za gospel album "He Touched Me” Elvis je dobio drugi Grammy, a za pjesmu "How Great Thou Art", 1975. godine, i treću Grammy nagradu.

Bolest i ovisnost

Godine 1975., Elvis obolijeva od dijabetesa i gastritisa, a uz to postaje i ovisan o narkoticima. Njegovi nastupi, a naročito tokom 1977. godine, bivali su sve lošiji. Tako je na koncertu u gradu Aleksandrija, u Luizijani, na pozornici bio manje od jednog sata i niko nije mogao razumjeti šta pjeva, a za nastup u Beton Ružu nije uspio izaći iz kreveta te je turneja otkazana.

U aprilu 1977. godine, Elvis je doživio srčani udar, ali nije promijenio način života. Posljednji singl koji je izdao bio je "Way Down", a zadnji koncert održao je u Indianapolisu u Market Square Areni, 26. juna 1977. Usljed predoziranja, 16. avgusta 1977. godine, Elvis je pao u duboku komu, te uprkos pokušajima ljekara da mu spase život, podlegao, a njegova smrt potresla je milione obožavatelja. Tadašnji američki predsjednik Džimi Karter (Jimmy Carter) odao je počast Prisliju kao osobi koja je zauvijek promijenila lice američke popularne kulture.

Elvis je sahranjen kraj majke na groblju "Forest Hill Cemetery", a posljednjem ispraćaju i povorci od Grejslenda do groblja prisustvovalo je više od 80.000 ljudi.

Vilhelm Vunt. wikipedia.org

Rođen Vilhelm Vunt, osnivač eksperimentalne psihologije

Godine 1832., na današnji dan, rođen je Vilhelm Vunt (Wilhelm Wundt), njemački psiholog, filozof i lingvist, osnivač eksperimentalne psihologije.

Vunt je bio profesor psihologije u Hajdelbergu te filozofije u Cirihu i Lajpcigu. Svoje pretpostavke i stavove u vezi s proučavanjem iskustva svijeta oko nas prikazao je u djelu “Principi fiziološke psihologije”, u kojem razmatra proučavanje osjećanja, motivacije i ideja. Vunt je bio jedan od prvih naučnika koji se zalagao da se ovi pojmovi, koji su do tada smatrani previše spiritualističkim i poetskim, mogu izučavati direktno, poput kretanja tijela ili nekog drugog fizičkog pojma.

Prvi psihološki institut u svijetu

U svom djelu "Psihologija naroda" Vunt je nastojao odrediti psihičke specifičnosti pojedinih naroda. Izgradio je pretežno eklektički zasnovanu filozofiju koja nastoji sintetizirati bogate i dragocjene empirijske, eksperimentalne rezultate s tradicijom njemačke idealističke filozofije koja je razmatrala “ljudsku dušu” kao nešto neuhvatljivo, što nije podložno eksperimentisanju, a samim tim ni naučnom ispitivanju.

Godine 1879., Vunt je zajedno sa saradnicima otvorio prvi svjetski zvanični psihološki institut na Univerzitetu u Lajpcigu, zbog čega se ta godina smatra početkom moderne psihologije. Osim što je bio velika i značajna figura u historiji naučne misli, Vunt je uspio okupiti oko sebe istraživače, fizičare, fiziologe i filozofe te, uz njihovu pomoć, objedini intuitivne pretpostavke i eksperimentalne nalaze do kojih su neki naučnici dolazili nezavisno jedan od drugog. Odvajajući psihologiju kao samostalnu disciplinu, Vunt je otvorio vrata čitavom novom svijetu istraživanja i proučavanja i svijeta oko nas i svijeta u nama.

Duško Radović. infobijeljina.com

Umro pjesnik, pisac i novinar Duško Radović

Duško Radović, srbijanski pjesnik, pisac, novinar, aforističar i TV urednik, umro je na današnji dan 1984. godine, u Beogradu. Široj publici poznat je po aforizmima kojima je budio Beograđane na talasima radija "Studio B", koji su kasnije objavljeni u tri knjige jednog naslova "Beograde, dobro jutro".

Radović je rođen u Nišu 1922. godine, odakle se zbog prirode očevog posla preselio u Suboticu, gdje je kao devetogodišnji dječak napisao svoju prvu pjesmu. Već kao dvanaestogodišnjak počeo je objavljivati svoje prve pjesme za djecu u listovima "Železnički venac" i "Vreme". Nakon porodične tragedije, kada se njegova sestra Desanka udavila, 1938. godine, s roditeljima preseljava u Beograd, gdje je počeo studirati, ali je napustio fakultet i zaposlio se kao novinar u listu "Pionirske novine”, te već naredne godine postao glavni urednik.

Beograde, dobro jutro

Godine 1960., dobija mjesto urednika Programa za djecu Televizije Beograd, te ujedno vodi emisije "Na slovo, na slovo", "Laku noć, djeco" i "Smiješne riječi". Radović 1973. godine pokreće časopis "Poletarac", a 1975. postaje urednik Studija B.

Najpoznatija Radovićeva djela su zbirke pjesama "Poštovana djeco", "Smiješne riječi", "Pričam ti priču", "Vukova azbuka", "Zoološki vrt"; knjige aforizama "Beograde, dobro jutro” 1, 2 i 3; te posthumno objavljene knjige: "Vestern", "Ženski razgovori", "O plakanju", "Na ostrvu pisaćeg stola", "Na slovo, na slovo" i "Kratke priče".

Evo nekih Radovićevih čuvenih aforizama:

- Starost je jedino pravo i veliko siromaštvo. Nema beznadežnije sirotinje od one koja ima a ne može da troši.

- Znate kada će biti riješen vaš problem? Ako ne umrete – nikada.

- Kad je neko glup, ne možete mu ni to dokazati.

- Biti kriv za nešto veliko, to možda jeste privilegija, to ne može svako. Ali biti zaslužan za nešto malo, tu mogućnost svi imamo.

- Budite oprezni. Pobjede se lakše zaboravljaju nego porazi.

- Ko ne umije da živi svojom zaslugom, sanja o tome da umre tuđom krivicom.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.