NA DANAŠNJI DAN

Prije 262 godine rođena vajarka Meri Tiso, osnivačica muzeja voštanih figura Madam Tiso

Danas je petak, 1. decembar/prosinac 2023. godine, do kraja godine preostalo je još 30 dana

Meri Tiso. nationalgeographic.rs

I.P.

1.12.2023

Na današnji dan 1761. godine, u Strazburu je rođena Meri Tiso, poznata francuska vajarka, osnivačica muzeja voštanih figura Madam Tiso (Madame Tussauds) u Londonu.

Meri i njena majka su radile kao pomoćnice u radnji slavnog vajara doktora Filipa Kirtjisa, od kojeg je kao djevojčica počela učiti o umjetnosti modeliranja. Tu je Meri upoznala madam Elizabetu, sestru francuskog kralja Luja XVI, koja je, uočivši djevojčicin talent, postala njen mecena. Sa samo 17 godina Meri je napravila svoju prvu figuru – Voltera (Voltaire), a zatim je oblikovala i Žan-Žaka Rusoa (Jean-Jacques Rousseau) i Bendžamina Frenklina (Benjamin Franklin).

Nakon Kirtjisove smrti, 1794. godine, Meri Tiso je pripala njegova kolekcija voštanih figura. Godine 1802., ona odlazi u London, gdje je bila primorana da ostane, jer se zbog Francusko-engleskog rata nije smela vratiti u Francusku.

Najveća atrakcija u Londonu

Prva stalna postavka njenih voštanih figura bila je u ulici Bejker u Londonu 1835. godine. Tu se nalazila i, u ono vreme najkontroverznija, Dvorana strave u kojoj je, pored poznatih serijskih ubica i mučitelja, Meri postavila i maske ljudi koje je bila primorana da radi tokom Francuske revolucije.

Meri Tiso je 1838. napisala memoare. Posljednja figura koju je izradila bila je njena sopstvena. Napravila ju je 1842. godine, a danas je postavljena na ulazu u njen muzej. Na sadašnju lokaciju u ulici Marilebon muzej je premješten 1884. godine, a 1925. požar je uništio neke figure, ali većina ih je ostala neoštećena.

Umrla je 16. aprila 1850., u 88 godini života, ostavljajući iza sebe jednu od najvećih turističkih atrakcija u Londonu - Muzej Madam Tiso, imperiju zabave koja i danas radi s nesmanjenim uspjehom, a ima svoje ogranke u Amsterdamu, Hongkongu, Las Vegasu i Njujorku.

1455 - Umro italijanski vajar Lorenco Giberti (Lorenzo Ghiberti), majstor firentinske bronzane plastike u prvoj polovici 15. vijeka, te sinteze gotike i renesanse inspirirane antikom. Najpoznatiji je po izradi vrata na krstionici katedrale u Firenci. Uradio je i više kipova u Firenci i Sijeni, uključujući reljef za katedralu u Sijeni, a njegovi "Komentari" su dokument velike vrijednosti za izučavanje italijanskog slikarstva.

1819 - Rođen srpski historičar i publicista Danilo Medaković, veoma zaslužan za širenje knjige u narodu. U vrijeme revolucije 1848. pokrenuo je list "Napredak" koji je ubrzo zabranjen zbog opozicionog stava prema patrijarhu Josifu Rajačiću. Pokretač je časopisa "Južna pčela" i "Srpski dnevnik" s književnim dodatkom "Sedmica". Napisao je "Povesnicu srpskog naroda".

1891. - Rođen Slavko Kolar, hrvatski književnik i filmski scenarist. Najpoznatija djela su mu: „Breza“ (koju je i sam režirao) i „Svoga tijela gospodar“. Za života je objavio više od stotinu djela.

1906 - U Parizu otvoreno kino "Omnija Pate", prva dvorana u svijetu namjenski izgrađena za prikazivanje filmova.

1918 - U Beogradu proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, s princem Aleksandrom Prvim Karađorđevićem kao regentom i Beogradom kao prijestonicom, koja je 1929. dobila ime Jugoslavija. U novu državu su uključene Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Dalmacija i Vojvodina.

1920. - Rođen Borivoje Simić, dirigent i kompozitor, te rukovodilac Hora RTB-a. Komponirao je solistička i horska djela, masovne i solo-pjesme, te scensku i filmsku muziku, koristeći se i elementima narodnog melosa. Bio je predsjednik Udruženja kompozitora SR Srbije.

1930. - Rođen Milutin Butković, srbijanski pozorišni, filmski i televizijski glumac. Bio je član Ateljea 212 i pozorišta „Boško Buha“. Odigrao je više od 150 filmskih i televizijskih uloga: „Balkan ekspres 2“, „Varljivo leto 68“, „Kraljevski voz“, „Vagon li“ itd.

1935 - Rođen američki filmski glumac, komičar i režiser Alan Stjuart Konigsberg (Allan Stewart Konigsberg), poznatiji kao Hejvud „Vudi“ Alen (Heywood "Woody" Allen), obnovitelj holivudske filmske komedije sedamdesetih godina 20. vijeka. Kasnije je, pod utjecajem švedskog režisera Ingmara Bergmana, režirao intelektualističke filmove s psihoanalitičkom pozadinom. Filmovi: "Uzmi pare i bježi", "Sve što ste oduvijek željeli da znate o seksu, ali se niste usudili da pitate", "Ljubav i rat", "Eni Hol", "Menheten", "San ljetnje noći", "Zelig"...

1935. - Rođen Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne muzike. U 46 godina dugoj, kako je sam volio reći, zabavljačkoj, a ne pjevačkoj karijeri, Šerfezi je nanizao 15 zlatnih ploča i milionske tiraže u saradnji s kompozitorom Nikicom Kalogjerom, te u duetu s Ljupkom Dimitrovskom.

1935. - Rođen Stjepan Mihaljinec, hrvatski kompozitor, aranžer, dirigent i pijanist. Od 1957. bio je urednik u programu i Muzičkoj proizvodnji Radio Zagreba, a od 1981.-1990. urednik muzičkog programa. Od 1971.-1979. bio je predsjednik Saveza muzičkih udruženja Hrvatske, a 1983.-1984. predsjednik Društva hrvatskih skladatelja. Komponovao je više od 300 zabavnih melodija od kojih su mnoge nagrađivane na festivalima u zemlji i inozemstvu („Svitanje“, „Ako sada odeš“, „Zadnji fijaker“, „Proplakat će zora“ itd.).

1954. - Rođen Srebrenko Repčić, bosanskohercegovački fudbaler i trener. Karijeru je počeo u Borcu u rodnom Bosanskom šamcu, a nastupao je i za dobojsku Slogu. U ljeto 1975. godine stigao je na Koševo i već u prvoj sezoni oduševio i stručnjake i navijače „Bordo tima“, s obzirom na to da je sa deset postignutih pogodaka bio najbolji strijelac Sarajeva u sezoni 1975/76. Ukupno je u dresu Sarajeva upisao 137 zvaničnih nastupa, te postigao 37 golova. Nakon četiri godine Repčić je prešao u Crvenu zvezdu, s kojom je osvojio dvije šampionske titule, a u martu 1980. godine postao i reprezentativac Jugoslavije. Karijeru je, 1983. godine, nastavio u turskom Fenerbahceu, a još je nastupao i za Standard Liege, te francuski Guingamp.

1974. - Umro Lajoš Zilahi (Lajos Zilahy), mađarski romansijer i dramatičar. Jedan je od vodećih i najčitanijih proznih mađarskih autora dvadesetog vijeka. Njegovo najpoznatije djelo je „Ararat“, dio trilogije, a najpotresnije „Samrtno proljeće“. Bio je aktivan i na filmu, pa je njegov roman iz 1928. „Nešto pluta na vodi“ ekranizovan dva puta. Njegova predstava „General“ snimljena je kao film naslova „Vrli sin“ (1930.) i kao „Pobunjenik“ (1931.).

1988 - Benazir Buto (Bhutto) postala premijerka Pakistana, kao prva žena na čelu jedne islamske zemlje.

1997. - Umro Stefan Grapeli (Stephane Grappelli), francuski džez violinista. Započeo je svoju muzičku karijeru kao ulični svirač violine, na ulicama Pariza, u Monmartru. Osim violine, svirao je i klavir, saksofon i harmoniku. Svoj klavir je zvao „Moja druga ljubav“, a kasnije je izdao istoimeni solo album na klaviru. S gitaristom Džangom Renartom (Django Reinhardt), 1934. godine, osnovao je džez grupu „Quintette du Hot Club de France“.

1998. - Preminuo Fredi Jang (Freddie Young), britanski direktor filmske fotografije. Najpoznatiji je po svom radu na filmovima Dejvida Lena (David Lean) „Lorens od Arabije“, „Doktor Živago“ i „Rajanova kći“, od kojih su sva tri osvojila Oskara za najbolju kameru. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.