NA DANAŠNJI DAN

Prije 124 godine rođen pisac Žak Prever, autor čuvene i opjevane “Barbare”

Danas je nedjelja, 4. februar/veljača 2024. godine, do kraja godine preostao je još 331 dan

Žak Prever. stil.kurir.rs

I.P.

4.2.2024

Na današnji dan 1900. godine, rođen je francuski pisac Žak Prever (Jacques Prevert), nazvan “pjesnikom Pariza”. Iako je najviše poznat po pjesmama konvencionalno-lirskog ugođaja, od kojih su mnoge dobile muzičku podlogu, poput čuvene "Barbare", njegovi književni počeci vezani su uz nadrealizam.

Godine 1931., objavio je humorističku fantaziju "Večera glava u Pariz-France", pisanu u duhu nadrealizma, tada dominantnog umjetničkog pokreta.

Pjesnik neposredne osjećajnosti

Prever je pjesnik neposredne osjećajnosti. U njegovom pjesništvu prevladava dvojak osjećaj - razumijevanje za individualni život i ljudsku intimu, te revolt prema onima koji onemogućavaju ljudsku sreću. Godinama je objavljivao pjesme pojedinačno, a tek 1940. ih je odštampao u posebnoj zbirci "Riječi".

Napisao je više poetskih scenarija, možda najljepših u francuskoj kinematografiji, za filmove režisera Marsela Karnea (Carne): “Obala u magli”, “Hotel Sjever”, “Dan se rađa”, “Ljubavnici iz Verone”, “Djeca raja”, “Vrata noći”. Djela: zbirke pjesama “Riječi”, “Veliki proljećni bal”, “Kiša i lijepo vrijeme”.

Preminuo je 17. aprila 1977. godine.

Džordž Vašington imenovan prvim predsjednikom SAD

211. – Umro rimski car Lucije Septimije Sever Pertinaks, osnivač dinastije Severa, koji je ograničio vlast Senata, umjesto kojeg je “Carski savjet” počeo da izdaje zakone. Oslanjao se isključivo na armiju i tako utro put tzv. vojničkom despotizmu poslije njegove smrti, kada je vojska samovoljno postavljala, zbacivala i ubijala careve, sve do stupanja na prijesto cara Gaja Dioklecijana, 285. godine.

1494. - Rođen Fransoa Rable (François Rabelais), francuski književnik, ljekar i svećenik, prvi veliki francuski prozaist i jedan od najznačajnijih predstavnika francuske renesanse. Životno djelo mu je fantastično-satirični romaneskni ciklus "Gargantua i Pantagruel" (1532.–1564.) kojim je izrazio ideje pravde, dobrote, čovječnosti, kulture i tolerancije.

1789. – Kongres Sjedinjenih Američkih Država imenovao je Džordža Vašingtona (George Washington) prvim predsjednikom zemlje.

1815. – Josip Juraj Štrosmajer (Strossmayer), biskup đakovačko-bosanski i srijemski, političar, kulturni djelatnik i pisac, jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. vijeka, rođen je na današnji dan. Štrosmajer je bio osnivač i pokrovitelj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, HAZU (tada JAZU, 1861.), te utemeljitelj obnovljenog Hrvatskog sveučilišta (1874.).

1884. - Rođen akademik Veljko Petrović, srbijanski književnik i historičar umjetnosti, predsjednik Matice srpske i Srpske književne zadruge te direktor Narodnog muzeja u Beogradu.

Rođen Čarls Lindberg, američki pilot koji je preletio Atlantik

1902. - Rođen Čarls Lindberg (Charles Lindbergh), američki pilot, istraživač i izumitelj. Slavljen kao najbolji i najhrabriji letač svoga doba. Znamenit je njegov let preko Atlantika, koji je izveo sam neprekidno letjevši od 20. do 21. maja 1927., preletjevši od Njujorka do Pariza avionom „Duh Saint Louisa“ 5809 kilometara. Za taj podvig dodijeljena mu je Medalja časti, najviše vojno odlikovanje SAD.

1913. – Roza Parks (Rosa), afro-američka aktivistica za ljudska prava, koju je Kongres SAD proglasio “majkom modernog pokreta za ljudska prava”, rođena je na današnji dan. Roza je u decembra 1955. odbila da, na zahtjev vozača, ustupi svoje mjesto bijelom putniku, zbog čega je uhapšena. Njeno hapšenje, a zatim suđenje, izazvalo je veliki bojkot, što se smatra promocijom Pokreta za ljudska prava.

1914. - Rođen Vladimir Vlado Dedijer, akademik, historičar, publicista, novinar i učesnik Narodnooslobodilačke borbe. Uređivao je listove „Politika“, „Vreme“ i „Kraljevski list“, a bio je "službeni" Titov biograf, te je 1953. godine objavio knjigu „Josip Broz Tito“.

1918. - Ida Lupino, američka glumica, književnica, producentica, revolucionarna filmska stvarateljica, rođena je na današnji dan. Opisivali su je kao ženu koji živi punim plućima u ritmu vlastitog “nenormalnog bubnja”.

Umro nizozemski fizičar i nobelovac Hendrik Anton Lorenc

1928. - Umro Hendrik Anton Lorenc (Antoon Lorentz), nizozemski fizičar, koji je razvio elektromagnetnu teoriju svjetlosti. Proučavao difrakciju svjetlosti u kristalima, binarne gasove i prvi proračunao cijepanje u magnetskom polju singleta spektralnih linija u tri komponente (Lorencov princip). Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1902. „za otkriće utjecaja magnetizma na pojave u vezi sa zračenjem”. Bio je strani član Kraljevskog društva koje ga je nagradilo svojom Rumfordovom medaljom 1908. godine, kao i Koplijevom medaljom 1918. godine.

1937. – U Sarajevu je rođen bosanskohercegovački i jugoslavenski botaničar Čedomil Šilić kustos–biolog, stručnjak za cvjetnice. Bio je upravnik Botaničkog vrta Zemaljskog muzeja BiH, gdje je radio i sve vrijeme agresije na BiH (1992.-1995.). Od 1996. do 2002., po nekoliko mjeseci godišnje, radio je u Institutu “Planina i more” u Makarskoj, na prikupljanju herbarijskog materijala na Biokovu, a zatim njegovoj determinaciji i muzeološkoj obradi za herbarijsku zbirku flore Biokova, zajedno s dr. Marijom-Editom Šolić.

1941. – Preminuo hrvatski pjesnik, prozaik, književni kritičar Ivo Kozarčanin. Djelovao je i kao novinar, a pisao je liriku, romane, novele, eseje i književne kritike. Bavio se i prevođenjem sa slovenskog jezika. Od 1938. godine bio je urednik kulturne rubrike Hrvatskog dnevnika. Poginuo je nesretnim slučajem tako što ga je, dok je u dva sata ujutro na povratku kući prolazio pokraj Topničke vojarne u Ilici, ustrijelio stražar.

Rođena Usnija Redžepova, regionalna pjevačica narodne muzike

1946. - Rođena Usnija Redžepova, regionalna pjevačica narodne muzike romskog i turskog porijekla. Gimnaziju je završila u Skoplju, a arabistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu. Glumila je Koštanu u Narodnom pozorištu u Beogradu 25 godina u režiji Raše Plaovića. U ulozi pjevačice pojavila se u filmu „Derviš i smrt“ iz 1974. godine. Preminula je 1. oktobra 2015. godine.

1946. - Kenet Lejn Tompson (Kenneth Lane Thompson), američki pionir računarstva, rođen je na današnji dan. Istakao se svojim radom na programskom jeziku B i razvijanju operativnog sistema UNIX.

1948. - Rođen Alis Kuper (Alice Cooper), američki rock-muzičar. Često ga nazivaju i „Ocem metala”, „Osnivačem šok roka“, „Bogom glama“ ili „Bogom metala”. Prvobitno, Alis Kuper je bio i naziv njegove muzičke grupe.

1994. - U sarajevskom predgrađu Dobrinja devet ljudi je poginulo i 15 ranjeno od artiljerijske granate VRS-a tokom agresije na BiH (1992.-1995.). Među nastradalima, koji su čekali u redu za humanitarnu pomoć, bilo je i troje dece.

1995. - Umrla Patriša Hajsmit (Patricia Highsmith), američka književnica, poznata po svojim psihološkim trilerima i krimi-romanima. Njeni romani i pripovetke su adaptirani u dvadesetak filmova. Prema njenom prvom romanu „Stranci u vozu“, Alfred Hičkok (Hitchcock) snimio je istoimeni film 1951. godine. Njena najpoznatija serija romana je o ubici Tomu Ripliju, a napisala je i veći broj pripovijedaka koje su često obojene satirom i crnim humorom.

1998. – Visoki predstavnik Karlos Vestendorp (Carlos Westendorp) donio odluku o nametanju Zakona o zastavi BiH, kojim je proglasio sadašnju zastavu Bosne i Hercegovine.

2004. – Studenti Harvarda Mark Zuckenberg i Dustin Moskovitz, u svojoj sobi na Univerzitetu stvorili društvenu stranicu Facebook s prvobitnom namjerom da se s prijateljima dopisuju, druže i razmjenjuju fotografije. Tada nisu ni slutili koliku slavu i bogatstvo će im donijeti Facebook, koji je nakon lansiranja na internet za samo 2-3 dana imao 50.000 korisnika.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.