Njemački parlament usvojio je reformu kojom se ublažavaju pravila za stjecanje državljanstva i ukidaju ograničenja za posjedovanje dvojnog državljanstva.

Vlada tvrdi da će plan ojačati integraciju imigranata i pomoći privlačenju kvalificiranih radnika. Zakonom se period legalnog boravka potrebnog za stjecanje njemačkog državljanstva smanjuje s osam na pet godina.

U slučajevima kada su podnosioci zahtjeva "izuzetno dobro integrirani", naturalizacija bi bila moguća nakon tri godine.

Djeca rođena u Njemačkoj automatski će postati državljani ako jedan roditelj ima legalno prebivalište pet godina, u odnosu na sadašnjih osam godina.

Potrebna ratifikacija

Osim toga, dvojno državljanstvo je obično dozvoljeno samo za državljane drugih zemalja EU ili Švicarske, iako je dozvoljeno i za druge imigrante u određenim izuzetnim slučajevima. Popuštanje pravila bi omogućilo direktan pristup dvojnom državljanstvu, bez obzira na to odakle podnosilac zahtjeva dolazi.

Do ratifikacije sporazuma o dvojnom državljanstvu bit će potrebno da prođe određeni period, ali ipak nije sve tako kako se na prvu čini. Naime, benefite će osjetiti oni koji su imali stalni boravak u Njemačkoj, ali nisu htjeli uzeti državljanstvo te države u proteklom periodu, ili oni koji se nalaze kraći period u toj državi i do ovog trenutka nisu bili u mogućnosti da uopće apliciraju za državljanstvo te države. S druge strane, oni koji su se već odrekli državljanstva BiH mogli bi biti u problemu.

O ovoj problematici razgovarali smo s bivšim diplomatom, nekadašnjim ambasadorom BiH u Pakistanu, Afganistanu, Norveškoj i Islandu s trenutnom adresom u Frankfurtu te opunomoćenikom FDP-a (Liberala u Njemačkoj) za zapadni Balkan Nedimom Makarevićem.

- Najosjetljivije je to što oni koji su se odrekli bh. državljanstva ne mogu ga vratiti. Da li će oni to moći u budućnosti, to ne znam, ali u ovom momentu nije moguć ponovni upis u bh. državljanstvo. Novi zakon o dvojnim državljanstvima ne pomaže onima koji su se prethodno ispisali iz istog da bi dobili njemačko - kaže Makarević za „Avaz“.

Bez pristanka

Upitan da li to znači da nije problem u zakonodavstvu Njemačke, nego BiH, Makarević kaže da to nije baš tako.

- To nije tako jednostavno i BiH se kao država uvijek trudila sa svim državama da zatraži i predloži da imamo dvojno državljanstvo. Druge države nisu pristajale na to i samo su pristajale da naši državljani mogu dobiti državljanstvo te države ukoliko se ispišu iz našeg - kaže Makarević.

Upozoravali na problem

On je kazao da je kao ambasador u Norveškoj imao istu situaciju, upozoravao građane da se ne odriču državljanstva ukoliko to nije nužno, ali su na kraju tražili krivce za te poteze.

- Na kraju shvatite da to što ljudi rade nije poslovne prirode, nego turističke. Oni na kraju kada dođu ponovo u BiH, tretiraju se kao strani državljani i moraju tražiti vizu - ističe Makarević za "Avaz“.

BiH je kao država upozoravala ljude kroz DKP-ove da, ukoliko se ispišu iz državljanstva, neće biti moguć ponovni upis, kazao je Makarević.