NA DANAŠNJI DAN

Albert Ajnštajn: 145. godišnjica rođenja autora opće teorije relativiteta

Danas je četvrtak, 14. mart/ožujak 2024. godine, do kraja godine preostala su još 292 dana

Albert Ajnštajn. Facebook

I.P.

14.3.2024

Na današnji dan 1879. godine, u njemačkom gradu Ulmu, rođen je jedan od najznačajnijih fizičara 20. vijeka Albert Ajnštajn (Einstein). Najpoznatiji je kao autor opće teorije relativiteta, zbog čega se smatra začetnikom novog doba u fizici.

Zanimljivo je da nije progovorio do svoje treće godine, a u 12. godini je sam sebe naučio geometriju. U 15. godini otišao je u Švajcarsku na studij matematike i fizike na Visokoj tehničkoj školi u Cirihu, na kojoj je 1905. godine doktorirao, a 1909. postao redovni profesor.

Godine 1914., Ajnštajn je imenovan direktorom Kaiser-Wilhelmovog instituta u Berlinu i članom Pruske akademije nauka. U Berlinu je radio na teoriji gravitacije, koja je sadržana u općoj teoriji relativiteta, objavljenoj u dopunjenom obliku 1916. godine.

Nobelovu nagradu za fiziku, za radove na polju kvantne teorije, Ajnštajn je dobio 1921. godine.

Zbog Hitlera odselio u SAD

S dolaskom Hitlera na vlast u Njemačkoj, 1933. godine, kada počinje progon Jevreja, naroda kojem je i on pripadao, Ajnštajnu se oduzimaju sve funkcije i konfiskuje imovina. U znak protesta on se odriče njemačkog državljanstva i odlazi u SAD, gdje je do kraja života radio u Institutu za viša naučna istraživanja u Princetonu.

Rasprave o osnovanosti teorije relativiteta još nisu zaključene, ali je nesumnjivo da je Ajnštajnov naučni rad izmijenio predstavu o svijetu i vasioni i postavio temelj novih nauka. Djela: "Osnovi opće teorije relativiteta", "O specijalnoj i općoj teoriji relativiteta", "Značenje relativiteta", "Teorija Braunovih kretanja", "Elektrodinamika tijela u kretanju", "Evolucija fizike", "Moja slika svijeta", "Ideje i mišljenja".

Preminuo je 18. aprila 1955. godine.

Karl Marks. wikipedia.org

Umro njemački filozof Karl Marks, vođa Prve internacionale

1776. - Rođena Eustahija Arsić, "prva slavjanoserbska spisateljica". Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku odgajana je u duhu prosvijećenosti, što je uočljivo u njenom djelu kroz koje provijava kosmpolitski duh 18. vijeka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornik modernog odgoja žena. Napisala je dvije poučne knjige, u kojima se prepliću stihovi i proza: "Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj" i "Poleznaja razmišlenija o četireh godištnih vremeneh".

1804. - Austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji (Johann Straus), otac popularnih kompozitora Johana Mlađeg, Jozefa i Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog valcera, rođen je na današnji dan. Najprije je bio kapelnik više zabavnih orkestara, a zatim dvorskog plesnog orkestra u Beču. Komponovao je veliki broj marševa, uključujući "Marš Radecki", valcera, kadrila, polki, galopa.

1883. - Umro njemački filozof Karl Hajnrih Marks (Heinrich Marx), vođa Prve internacionale. Bio je najveći teoretičar socijalističke misli i istaknuti lider zapadnoevropskog radničkog pokreta u 19. vijeku. Od septembra 1844. do kraja života družio se i sarađivao s njemačkim filozofom Fridrihom Engelsom (Friedrich). S njim je 1847. u Londonu osnovao Savez komunista, prvu revolucionarnu radničku organizaciju. Drugi kongres Saveza komunista zadužio ga je da napiše sažet program organizacije i u saradnji s Engelsom 1848. izdao je brošuru "Manifest Komunističke partije". Pod njegovim utjecajem 1864. je osnovana Prva internacionala. Djela: "Prilog jevrejskom pitanju", "Prilog kritici Hegelove filozofije prava", "Kritika Hegelove filozofije državnog prava", "Ekonomsko-filozofski rukopisi", "Teze o Fojerbahu", "Njemačka ideologija" (s Engelsom), "Sveta porodica" (s Engelsom), "Bijeda filozofije", "Klasne borbe u Francuskoj 1848 - 1850", "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte", "Građanski rat u Francuskoj", "Kapital - kritika političke ekonomije".

1891. - Podmornica "Monarh" postavila telefonski kabl ispod kanala La Manš, što je omogućilo telefonsku vezu Velike Britanije i "ostatka" Evrope.

Miroslav Mika Antić. espreso.co.rs

Rođen srbijanski književnik, novinar i filmski radnik Miroslav Mika Antić

1912. - Umro ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev, profesor Moskovskog univerziteta. Proučavao je pritisak svjetlosti, dokazavši postojanje mehaničkog impulsa kod svjetlosnih zraka, što je od velikog značaja za razumijevanje kosmičkih pojava. Djela: "Sila pritiska svjetlosti na gasove", "Magnetometrijsko proučavanje obrtnih tijela".

1932. - Rođen srbijanski književnik, novinar i filmski radnik Miroslav Mika Antić, izuzetan liričar i inventivan dječiji pjesnik, koji je u pjesme unio kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga, a radio je i na filmovima "Sveti pijesak", "Doručak s đavolom". Djela: zbirke pjesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pjesme za djecu "Plavi čuperak", "Poslednja bajka", Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radio-drame "Otužni marš", "Povečerje".

1933. - Ser Moris Džozef Miklvajt (Sir Maurice Joseph Micklewhite), poznatiji kao Majkl Kejn (Michael Caine), britanski glumac s ostvarenih više od 100 filmskih uloga i osvojenim svim najvažnijim filmskim nagradama, rođen je na današnji dan. Zbog svojih zasluga u filmskoj umjetnosti dobio je 1993. priznanje "Zapovjednika Britanskog reda", a kasnije i titulu Sir. Međunarodnu afirmaciju stekao je u špijunskom filmu “Strogo povjerljivo Ipcress” (1965.) i tragikomediji “Alfie” (1965.). Osvojio je dva Oskara, tri Zlatna globusa, te još niz priznanja. Jedan je od samo dva glumca koji su za glumu (glavnih ili sporednih uloga) nominirani za Oskara u svakom desetljeću od 1960-ih. Drugi je Džek Nikolson (Jack Nicholson).

1947. - Rođen Dževdet Sarač, bosanskohercegovački književnik. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Od 1972. godine profesionalno se bavio novinarstvom. Sarađivao je s više listova na prostoru bivše Jugoslavije i radio u redakcijama "Večernjih novina", "Oslobođenja" i "Zajednice." 

Stiven Hoking. bbc.com

Preminuo engleski akademik Stiven Hoking, jedan od najvećih svjetskih umova

1974. - Umro Mato Lovrak, hrvatski književnik koji je napisao više desetina pripovijetki i romana za djecu te tri romana za odrasle. Prvi je u hrvatskoj dječijoj književnosti uveo seosku djecu kao glavne protagoniste, a u romanima i pripovijetkama dao prednost akciji. Nerijetko se u njegovim djelima zrcali i vrijeme u kojem su nastala, s blagom kritikom svijeta odraslih. Najpoznatija djela su mu “Vlak u snijegu” (prvobitni naslov “Djeca velikog sela”) i “Družba Pere Kvržice”.

1997. - Preminuo američki filmski režiser austrijskog porijekla Fred Cineman (Zinnemann), autor filmova realističke opservacije i angažovanog tretmana socijalnih problema i unutrašnjih moralnih sukoba i dvostruki oskarovac. Filmovi: "Oči u noći", "Sedmi krst", "Ljudi", "Tereza", "Tačno u podne", "Svat", "Odavde do vječnosti" (Oskar), "Oklahoma", "Šešir pun kiše", "Starac i more", "Priča o kaluđerici", "Čovjek za sva vremena" (Oskar), "Operacija šakal".

1997. – Umro književnik Alija Isaković, bosanskohercegovački patriota i borac za afirmaciju i očuvanje identiteta svoga naroda i zemlje, a sahranjen je među bh. velikanima u haremu Ferhadije džamije u Sarajevu. Kao jednog od najvećih boraca za identitet bošnjačkog naroda, a naročito za afirmaciju bosanskog jezika, Isakovića s pravom nazivamo utemeljiteljem moderne bosanske jezičke kulture.

2018. - Preminuo Stiven Hoking (Stephen Hawking), engleski fizičar i kosmolog, profesor Univerziteta u Kembridžu, član Kraljevskog društva, akademik, jedan od najvećih svjetskih umova. Svjetsku slavu stekao je radom na teoriji o crnim rupama i otkriću da one emituju takozvanu "Hokingovu radijaciju". Hoking je bio prvi svjetski naučnik koji je u svom radu kombinovao opću teoriju relativiteta i kvantnu mehaniku. Iza sebe je ostavio niz djela od kojih je najpoznatija knjiga "Kratka historija vremena". Razotrkio je neke od najzamršenijih tajni kosmosa, uprkos tome što mu je sa 22 godine otkrivena amiotrofna lateralna skleroza zbog koje je veći dio života proveo u kolicima, potpuno nepokretan, primoran da komunicira pomoću kompjutera i glasovnog sintisajzera.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.