BLOG PREDSTAVNIKA EU

Žozep Borelj: Ne, vrijeme ne ide na ruku Rusiji

Rusija od februara 2022. godine svjedoči odlivu stotina hiljada kvalifikovanih mladih

Žozep Borelj. Anadolija

Josep Borrell

5.4.2024

Ruske vlasti uporno ističu da zapadne sankcije neće ozbiljno ugroziti privredu Rusije i da vrijeme ide na ruku Rusiji u njenoj agresiji na Ukrajinu. Međutim, temeljnija analiza pokazuje da takve tvrdnje nemaju uporište u stvarnosti. Naše sankcije su već značajno oslabile rusku privredu, a perspektiva zemlje je sve sumornija kako Rusija dalje klizi u svoju agresiju protiv Ukrajine.

U suočavanju s ruskom agresijom protiv Ukrajine, Evropska unija je od početka rata jednoglasno usvojila 13 paketa sankcija, što je, do sada, najambiciozniji pokušaj sankcionisanja. Sankcije su detaljno koordinirane s brojnim saveznicima. Međutim, u posljednje vrijeme često se čuje da bi ove nezapamćene sankcije mogle biti nedjelotvorne. Takvi stavovi su postali izraženiji nakon što su ruske vlasti objavile rast BDP-a od 3,6% u 2023. godini.

Oprez sa zvaničnim podacima u putinovskoj Rusiji

Prvo, u autokratskom sistemu poput ruskog, gdje ne postoji sloboda informacija niti sistem provjera i kontrola, potreban je veliki oprez prilikom razmatranja zvaničnih podataka. Ekonomski podaci su jednako upitni kao i rezultati prošlih predsjedničkih izbora. Drugo, nije bilo vjerovatno da će ruska privreda propasti odmah nakon invazije na Ukrajinu. Tokom protekle dvije godine dosljedno smo naglašavali da efekti naših sankcija neće biti trenutni i da je njihov cilj da se srednjoročno oslabi sposobnost Rusije da finansira svoje ratne poduhvate. I to je upravo ono što se sada počinje dešavati.

Ekonomski rast Rusije zabilježen tokom 2023. godine predstavlja tipičan primjer politike „ratnog kejnzijanizma“, koja je već viđena u Njemačkoj tridesetih godina prošlog vijeka. Povećanjem budžeta za odbranu za 70% u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, Rusija je oko 30% svog budžeta i 6% svog BDP-a zvanično usmjerila na nacionalnu odbranu, pri čemu su značajna sredstva predviđena i za neimenovane izdatke. Izdaci za vojne i bezbjednosne potrebe vratili su se na nivoe iz vremena Sovjetskog Saveza.

Eksplozija izdataka za odbranu kao motor ruske privrede

Ruska privreda doživljava snažan podsticaj uslijed povećanih izdataka za odbranu, uključujući i značajne isplate vojnicima te porodicama poginuli u Ukrajini, a to se naročito odnosi na etničke manjine iz manje razvijenih područja. Takva dinamika se manifestuje i u regionalnim ekonomskim neravnotežama, gdje regioni s razvijenom vojnom industrijom ili oni koji graniče s Ukrajinom bilježe bolje ekonomske rezultate uslijed aktivnosti povezanih s ratnim operacijama.

Autoritarni režimi, poput ruskog, mogu relativno lako usmjeriti ekonomiju prema vojnoj proizvodnji, ali takav potez neizbježno sa sobom nosi ogromne negativne posljedice po ostale sektore. Preusmjeravanje resursa ka ratnoj ekonomiji znači znatno manja izdvajanja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, puteve, civilnu infrastrukturu, energetiku… Ovakva promjena već negativno utiče na živote mnogih građana Rusije, kao što smo mogli vidjeti iz problem sa centralnim grijanjem u nekoliko ruskih gradova tokom protekle zime. Ukoliko se ratni sukobi nastave, posljedice će biti još teže.

Sankcije koje smo uveli već pogađaju rusku privredu. Prihodi koje ruska privreda ostvaruje od izvoza fosilnih goriva su prepolovljeni od proljeća 2022. godine zahvaljujući evropskom embargu na ugalj i naftu, te ograničenju cijena koje je G7 postavio za izvoz nafte. Naša namjera nikada nije bila onemogućiti Rusiji izvoz fosilnih goriva, što bi dovelo do velike krize na globalnim energetskim tržištima. Cilj je bio značajno umanjiti ruski profit od izvoza, što smo i postigli. To potvrđuju trgovinski podaci. Naime, Rusija, kao veliki izvoznik fosilnih goriva, tradicionalno ima veliki vanjskotrgovinski suficit. Međutim, u posljednje dvije godine, taj suficit je smanjen gotovo na nulu.

Visoka inflacija u Rusiji

Ruska privreda je tokom 2022. godine također zabilježila nagli rast inflacije, većinom kao posljedica zapadnih sankcija. U prvoj polovini 2023. godine, inflacija je značajno opala, ali je od sredine godine ponovo počela rasti. Trenutno, godišnja stopa inflacije u Rusiji iznosi preko 8%, u poređenju sa 2,6% u eurozoni, što se naročito odražava na cijene hrane. Primjera radi, cijena jaja je porasla za 40% u 2023. godini. Za mnoge Ruse, jaja su jedna od osnovnih namirnica. Udio troškova za hranu u budžetu prosječne ruske porodice porastao je na preko 30%.

Također, od proljeća 2022. godine, vrijednost rublje je u stalnom opadanju. Ovaj pad vrijednosti dovodi do poskupljenja uvoza. U pokušaju da obuzda pad nacionalne valute i spriječi rast inflacije, Centralna banka Rusije je morala drastično povećati kratkoročne kamatne stope, koje su sada na nivou od 16% godišnje, što je 3,5 puta više u odnosu na kamatnu stopu Evropske centralne banke. S obzirom na velike troškove ratovanja, rastuće troškove uvoza i napetosti na tržištu rada, očekuje se da će inflacija u Rusiji ostati visoka, što će Centralnu banku prisiliti da održava visoke kamatne stope.

Istovremeno, povjerenje investitora u budućnost ruske ekonomije je toliko oslabljeno da ruska vlada mora da se zadužuje po desetogodišnjoj kamatnoj stopi od gotovo 14% godišnje, što je daleko iznad prosjeka od 2,9% u eurozoni. Rusija se već suočava s velikim odlivom kapitala, a čak i zemlje koje smatra „prijateljskim“ nisu spremne ulagati u njenu budućnost. Tako visoke kamatne stope su drastično uticale na privatne investicije, a država se našla u poziciji gdje ne može priuštiti dalje zaduživanje. Kontinuirani izostanak investicija će dodatno oslabiti ekonomski potencijal Rusije.

Napori na sprečavanju zaobilaženja sankcija

Opšte je poznato da se sankcije koje smo uveli djelimično zaobilaze, naročito kroz izvoz roba u zemlje koje graniče s Rusijom, odakle se zatim reeksportuju u Rusiju. Kao odgovor na to, zajedno s partnerima iz G7, neprestano radimo na suzbijanju takvih aktivnosti, s ciljem da pozovemo na odgovornost sve učesnike u lancima snabdijevanja, a naročito banke uključene u takve transakcije. Ovi napori pokazuju sve više efekta. Međutim, i pored djelimičnog zaobilaženja sankcija, Rusiji je sada znatno teže da nabavi neophodne proizvode za ratovanje, pogotovo one visokotehnološke. Trenutno, Rusija može da se snabdije samo malim dijelom potrebnih proizvoda, i to po cijenama koje su znatno više nego prije februara 2022.

Ova poteškoća se već odražava na zvaničnu rusku statistiku. Od početka agresije na Ukrajinu, investiciona potrošnja u ruskim nacionalnim računima porasla je za više od 20%. Međutim, ovaj podatak ne znači da ruska privreda doživljava ubrzanu modernizaciju. Naprotiv, stvarni obim investicija je vjerovatno znatno umanjen, a povećanje investicionih izdataka uglavnom je posljedica iznenadnog porasta cijena kapitalnih dobara koja Rusija i dalje uspijeva da uveze.

Pad broja ruskih ugovora o lansiranju gotovo na nulu

Uprkos sposobnosti ruskog autoritarnog režima da značajan dio ekonomske proizvodnje preusmjeri na proizvodnju oružja i municije, zavisnost od zemalja poput Irana ili Sjeverne Koreje za nabavku dovoljnih količina dronova, municije ili projektila za potrebe ratnih operacija također ukazuje na trajnu industrijsku slabost koju su sankcije Zapada samo produbile. Proizvodnja automobila u Rusiji je prepolovljena u odnosu na predratni period. Svemirska industrija, nekadašnji ponos zemlje, suočava se s velikim izazovima. Vazdušni saobraćaj je postao izuzetno rizičan zbog nedostatka održavanja, ažuriranja softvera i rezervnih dijelova.

Velika kriza tržišta rada u Rusiji

Suočena s brzim starenjem populacije i padom broja stanovnika unazad dvije decenije, Rusija od februara 2022. godine svjedoči odlivu stotina hiljada kvalifikovanih mladih. Povrh toga, ratne posljedice su rezultirale stotinama hiljada mobilisanih, poginulih ili osoba s trajnim invaliditetom. Sve to je dovelo do duboke krize na tržištu rada. U nastojanju da ublaži ovu krizu, ruske vlasti su otvorile vrata imigrantima iz centralne Azije. Međutim, nakon terorističkog napada na koncertnu dvoranu Crocus City Hall, za koji je odgovornost preuzeo ISIS, mnogi od tih imigranata su vraćeni u zemlje porijekla, što je dodatno produbilo već postojeću krizu radne snage.

Zbog rata protiv Ukrajine, ruska ekonomija se danas više nego ikad ranije oslanja na trgovinu osnovnim robama, često po sniženim cijenama, u zamjenu za proizvode srednje i visoke tehnologije. Kina koristi ovaj trenutak slabosti da po povoljnim cijenama nabavlja rusku naftu i istovremeno poveća izvoz u Rusiju, koja postaje sve zavisnija od svog velikog susjeda. U ovom trenutku, približno polovina ruskog uvoza dolazi iz Kine.

Naše sankcije su značajno oslabile rusku privredu

Ukratko, uvjerenje da ruska ekonomija može izdržati zapadne sankcije i da vrijeme ide na ruku Rusiji u njenoj agresiji na Ukrajinu nema uporište u stvarnosti. Ako preduzmemo potrebne mjere da nastavimo pružati ekonomsku i vojnu podršku Ukrajini, naročito kada je riječ o municiji, to bi moglo odigrati odlučujuću ulogu. Rusija, premda trostruko veća po broju stanovnika, već je znatno oslabljena našim sankcijama. Učinak sankcija će se s vremenom produbljivati, dok ljudski kapital slabi, obim i kvalitet investicija opada, a Rusija ostaje bez ključnih naprednih tehnologija potrebnih za njenu budućnost.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.