Na današnji dan 1626. godine, umro je engleski filozof i državnik Frensis Bekon (Francis Bacon), utemeljitelj modernog materijalizma u filozofiji. Suprotstavljajući se neplodnosti skolastičkog mišljenja, izgradio je opći plan za obnovu nauke. Utjecao je na francuske enciklopediste 18. vijeka i njemu je posvećena velika "Francuska enciklopedija".
Bekonova klasifikacija i kritika idola (zabluda) smatra se prvom kritikom ideologije. Formulirao je dva principa značajna za shvatanje svrhe i zadatka modernih nauka: prvo znanje je znanje uzroka i unapređivanje znanja je jačanje čovjekove moći nad prirodom. Označio je eksperiment kao najviši princip naučnog mišljenja i razradio induktivnu metodu otkrivanja istine.
Prema njegovim načelima, u Engleskoj je 1662. osnovano "Učeno društvo", čime je promovirana Bekonova zamisao da se ljudski napredak i blagostanje mogu ostvariti, ne samo reformom društva već i napretkom nauke. U vrijeme vladavine kralja Džejmsa Stjuarta I (James Stuart) bio je lord kancelar, od 1618. do 1621. godine. Djela: "Unapređenje nauke", "Novi organon", "Nova Atlantida", "Eseji ili savjeti etički i politički"…
Umro Fransoa Rable, najznačajniji pisac francuske renesanse
1553. - Umro Fransoa Rable (Francois Rabelais), najznačajniji pisac francuske renesanse, humanista čiji je osnovni stav pantagruelizam - ljubav prema punom životu, duhovnom i tjelesnom. Pisao je virtuozno, s ogromnim jezičkim bogatstvom. Rano je stupio u kaluđerski red da bi mogao mirno da studira, ali se sukobio sa starješinama zbog učenja grčkog jezika, što je tada sprečavala Sorbona. Napustio je manastir, završio medicinu u Monpeljeu i postao ljekar u Lionu. Knjige su mu zabranjivane, pa je često mijenjao mjesto boravka. Glavna djela: satirično-bufonski romani "Gargantua" (jedna knjiga) i "Pantagruel" (četiri knjige) - objavljivana su u velikim razmacima. U priči o neobičnoj historiji kraljevske porodice divova, začinjenoj šaljivim i slobodnim pričama, "masnim" dosjetkama i kalamburima, izrazio je ideje pravde, dobrote, čovječnosti, kulture i tolerancije.
1588. - Preminuo italijanski slikar Paolo Veroneze (Veronese), jedan od najznačajnijih predstavnika venecijanskog slikarstva. Bio je majstor kolorita, dinamičnih kompozicija, svjetla, gesta, prostora, slikar gozbi, skupocjenih tkanina, veličanstvenih interijera i eksterijera, renesansnog ambijenta u koji je prenosio biblijske i mitološke teme. Obrađivao je teme iz kršćanstva i antičke mitologije, slavio bogatstvo i moć Venecijanske republike.
1821. - Rođen francuski pisac Šarl Pjer Bodler (Charles Pierre Baudelaire), jedan od najvećih liričara 19. vijeka. Njegova poezija je izraz bijede, očajanja i korupcije civilizacije, govori o čovjeku neprekidno raspinjanom između dobra i zla. Uz kapitalnu zbirku pjesama "Cvijeće zla", koju mnogi kritičari smatraju najvećim lirskim događajem 19. vijeka, objavio je prozno djelo "Vještački raj".
1933. - Slavni francuski filmski glumac Žan Pol Belmondo (Jean-Paul Belmondo), nosilac glavnih uloga u gotovo svim važnijim filmovima francuskog "novog talasa" šezdesetih godina 20. vijeka, rođen je na današnji dan. Glumio je i u velikom broju avanturističkih filmova, postavši ljubimac najšire publike. Filmovi: "Budi lijepa i šuti", "Do posljednjeg daha", "Ljubav", "Žena je žena", "Leon Moren, svećenik", "Moderato kantabile", "Pare na sunce", "Čovjek iz Rija", "Ludi Pjero", "Gori li Pariz?", "Lopov", "Sirena s Misisipija", "Borsalino", "Staviski", "Strah nad gradom", "Životinja", "Sretan Uskrs".
Prije 90 godina preminuo Safvet-beg Bašagić, prvi bošnjački doktor nauka
1934. – Na današnji dan prije 90 godina na bolji svijet je preselio Safvet-beg Bašagić, jedan od najznačajnijih i najmarkantnijih bh. pisaca te začetnik moderne bosanskohercegovačke književnosti i prvi bošnjački doktor nauka. Sahranjen je među našim velikanima u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu. Safvet-begova dženaza bila je jedna od najveličanstvenijih ikada održanih u sarajevskoj čaršiji, koja je samo rijetkim pojedincima odavala takvu počast. Dženazi je prisustvovalo više od pet hiljada ljudi, među kojima gotovo svi značajniji ljudi iz kulturnog i javnog života u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.
1948. - Rođena Radojka Šverko, hrvatska pjevačica. Poznata je po raskošnom volumenu glasa, njegovoj boji i zapaženim nastupima na brojnim festivalima u zemlji (Splitski festival, Zagrebfest, Vaš šlager sezone, Melodije Istre i Kvarnera) i inozemstvu. Nastupala je i osvajala nagrade u Tokiju, Los Anđelesu, Madridu, Seulu, Atini, Porto Riku, Karakasu, Bratislavi, Firenci, Rio de Žaneiru itd. Na tim festivalima, između ostalih, pobijedila je i Dejvida Bouvija (David Bowie). U svom šou na španskoj televiziji, koji je režirao Valerio Lazarov, ugostila je Hulija Iglezijasa (Julio Iglesias), a i sama je gostovala u emisijama televizija iz zemalja širom svijeta (Bugarska, Češka, Poljska, Irska, Malta, Austrija, Njemačka, Grčka, Rumunija...).
1955. - Rođen Milutin Mima Karadžić, crnogorski glumac i producent. Diplomirao je glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Ostvario je veliki broj uloga u pozorištu, na filmu i televiziji. Iako je imao nekoliko zapaženih uloga u igranim filmovima, proslavio se ulogama u TV serijama poput „Mješoviti brak“, „Budva na pjenu od mora“... Osnivač je produkcijske kuće MMPRODUCTION u Budvi.
1959. - Umro američki arhitekt Frenk Lojd Rajt (Frank Lloyd Wright), jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrijebio armirani beton i industrijski građevinski materijal i snažno je utjecao na savremenu arhitekturu. Konstruisao je niz građevina, uključujući Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.
