Rusija je otvorena za dijalog s evropskim zemljama o ratu u Ukrajini, izjavio je danas Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina.- Rusi su spremni za razgovore - rekao je portparol Kremlja.Dodao je da Rusija smatra da je uvijek bolje razgovarati nego dovesti situaciju do potpune konfrontacije, za šta je optužio evropske zemlje.- Pozdravili bismo promjenu tona - poručio je Peskov.Ukazao je na nedavne izjave predsjednika Finske Aleksandera Stuba i poruke iz Berlina o mogućnosti direktnih razgovora s Rusijom, ocijenivši da "vjerovatno nije loše" ukoliko se na nivou Evropske unije traži pregovarač.Peskov je naveo da se do prije nekoliko mjeseci takve rasprave u Evropi uopće nisu vodile.Istakao je i da Putin već duže vrijeme poručuje da je spreman na razgovore ukoliko druga strana pokaže interes.Istovremeno, Moskva je više puta, uključujući i kroz saopćenja Ministarstva vanjskih poslova Rusije, tvrdila da evropske zemlje zbog vojne pomoći Ukrajini predstavljaju jednu od strana u sukobu i da zbog toga ne bi trebale učestvovati za pregovaračkim stolom.<h2>Bez konkretnog napretka</h2>Pregovori o okončanju rata u Ukrajini posljednjih mjeseci vode se uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, ali bez konkretnog napretka.Kao jedan od glavnih razloga navodi se insistiranje Rusije da Ukrajina povuče svoje snage iz regije Donbas, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio.<h2>Pitanje pregovarača</h2>Na pitanje kojeg evropskog posrednika preferira, Putin je nedavno spomenuo bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera, kojeg je Ukrajina odbacila zbog njegovih bliskih veza s Rusijom.Peskov je pojasnio da Putin nije sam predložio Šredera, već da je njegovo ime naveo odgovarajući na novinarsko pitanje.Ruski predsjednik je ranije poručio i da ne podržava posrednike koji su u prošlosti javno iznosili negativne stavove o Rusiji.Za sada ostaje nejasno ko bi na nivou Evropske unije mogao imati ulogu eventualnog posrednika u pregovorima, prenosi DPA.

Rusija je otvorena za dijalog s evropskim zemljama o ratu u Ukrajini, izjavio je

Peskov: Rusija spremna za razgovore s evropskim zemljama o ratu u Ukrajini

Međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Američke Države, oštro je osudila postupanje izraelskog krajnje desnog ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben Gvira prema aktivistima flotile za pomoć Pojasu Gaze, prenosi Reuters.Tokom incidenta izraelska policija je aktiviste prisilila da kleče na tlu, poredane u redove, s rukama vezanim iza leđa, dok je Ben Gvir posmatrao cijelu situaciju.

<blockquote class="twitter-tweet">Far-right National Security Minister Itamar Ben-Gvir released a video showing detained participants of the intercepted Gaza-bound flotilla being bound and dragged in Israel&#39;s Ashdod Port, writing, &quot;That&#39;s how we welcome the terror supporters. Welcome to Israel.&quot; Read more here:… <a href="https://t.co/Uuc9AXONsi">pic.twitter.com/Uuc9AXONsi</a>&mdash; Haaretz.com (@haaretzcom) <a href="https://twitter.com/haaretzcom/status/2057063202639253845?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Ministar je potom objavio videosnimak na kojem se vidi kako prolazi pored aktivista s izraelskom zastavom i poručuje:- Pogledajte ih sada. Vidite kako sada izgledaju, nisu ni heroji niti bilo šta drugo - rekao je Ben Gvir u snimku.Šefica izraelskog Ministarstva saobraćaja Miri Regev također je objavila snimak iz luke Ašdod, poručivši:- Ovo je ono što treba učiniti pristalicama terora koji su došli probiti opsadu Pojasa Gaze.<h2>Oštre reakcije SAD-a i EU</h2>Američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi (Mike Huckabee) rekao je da je, iako je flotila bila "glup potez", Ben Gvir svojim ponašanjem "izdao dostojanstvo Izraela".Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta izjavio je da je "zgrožen" postupanjem prema aktivistima te je zatražio njihovo hitno oslobađanje.- Ovakvo ponašanje je potpuno neprihvatljivo. Pozivamo na njihovo hitno puštanje na slobodu - rekao je Košta.Kritike su stigle i iz izraelske vlade. Premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) branio je presretanje flotile, ali je naglasio da postupci Ben Gvira nisu "u skladu s vrijednostima i normama Izraela".Ministar vanjskih poslova Gideon Sar (Gideon Saar) ocijenio je da je Ben Gvir nanio štetu Izraelu "sramotnim prikazom" i napisao: "Ne, ti nisi lice Izraela."<h2>Pritisak za sankcije u Evropskoj uniji</h2>Italija je zatražila od Evropske unije da razmotri sankcije protiv Ben Gvira, dok Poljska traži zabranu njegovog ulaska u zemlju. Nekoliko država pozvalo je izraelske diplomate na razgovore.Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani poručio je da je uputio zahtjev šefici evropske diplomatije Kaji Kalas (Kaja Kallas) da se na narednom sastanku razmotri uvođenje sankcija.Premijerka Đorđa Meloni (Giorgia Meloni) i Tajani zatražili su izvinjenje i osudili "potpuno nepoštovanje" prema italijanskim zahtjevima.Rimsko tužilaštvo otvorilo je istragu o mogućem zlostavljanju aktivista, a video materijal koji je objavio izraelski ministar biće korišten kao dokaz.<h2>Reakcije širom Evrope</h2>Poljska, Velika Britanija, Španija, Francuska, Irska, Nizozemska i Grčka uputile su proteste ili pozvale izraelske ambasadore na razgovore, uz ocjene da su prizori "šokantni", "neprihvatljivi" i "uvredljivi za ljudsko dostojanstvo".Britanska ministrica vanjskih poslova Ivet Kuper (Yvette Cooper) rekla je da je "uistinu zgrožena" snimcima, dok je španski premijer Pedro Sančez (Pedro Sanchez) poručio da Španija "neće tolerisati loše postupanje prema svojim građanima".Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro (Jean-Noël Barrot) ocijenio je postupke "neprihvatljivim" i zatražio hitno oslobađanje francuskih državljana.<h2>Kanada i Iran također reagovali</h2>Kanadska ministrica vanjskih poslova Anita Anand opisala je snimke kao "duboko zabrinjavajuće i potpuno neprihvatljive", dok je premijer Mark Karni (Mark Carney) postupanje nazvao "odvratnim".Iransko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da snimci podsjećaju na "najmračnije periode historije" i optužilo Zapad za šutnju pred onim što je nazvalo kršenjima prava.Aktivisti flotile pušteni su iz izraelskog pritvora i očekuje se njihova deportacija u Tursku tokom dana.

Izraelska policija je aktiviste prisilila da kleče na tlu, poredane u redove, s rukama vezanim iza leđa, dok je Ben Gvir posmatrao cijelu situaciju

Izraelski ministar ponižavao aktiviste: Stižu osude, EU mu možda uvede sankcije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji je danas zajedno s predsjednikom Bjelorusije putem video-veze pratio zajedničke vojne vježbe nuklearnih snaga Rusije i Bjelorusije u Osipovičkom okrugu na istoku Bjelorusije, naglasio je da upotreba takvog oružja može biti isključivo krajnja i izuzetna mjera za osiguranje nacionalne sigurnosti dviju država.<h2>Rast tenzija u svijetu</h2>- Istovremeno, uzimajući u obzir rast tenzija u svijetu, pojavu novih prijetnji i rizika, naša nuklearna trijada mora i dalje ostati pouzdan garant suvereniteta Savezne države Rusije i Bjelorusije, kao i osigurati rješavanje zadataka strateškog odvraćanja, održavanja nuklearnog pariteta i ravnoteže snaga na globalnom nivou - poručio je Putin, prenosi Sputnjik.Prema njegovim riječima, tokom zajedničke vježbe bit će uvježbavan širok spektar zadataka, prije svega djelovanje zvaničnika u upravljanju i koordinaciji prilikom upotrebe nuklearnog oružja, uključujući i ono koje je razmješteno na teritoriji Bjelorusije.&nbsp;Također je planirano izvođenje praktičnih lansiranja balističkih i krstarećih raketa.<h2>"Ne prijetimo, ali ćemo se braniti"</h2>Aleksandar Lukašenko je, sa svoje strane, poručio da Rusija i Bjelorusija nikome ne prijete, ali da su spremne na svaki način braniti zajedničku državu od Bresta do Vladivostoka.- Nikome ne prijetimo. Ni u kojem slučaju. Ali, ne daj Bože… Nećemo se ustručavati - poručio je bjeloruski lider.Kako je istakao, vojska Bjelorusije i Rusije kvartalno održava zajedničke vježbe nuklearnih snaga.&nbsp;Lukašenko je u okrugu Osipoviči obišao i tehnički park raketne brigade, posjetio komandno mjesto, a prikazan mu je i lanser "Iskander-M", kao i simulacija nuklearnog raketnog udara.<h2>Realni borbeni uslovi</h2>Svi postupci su izvedeni kao u realnim borbenim uslovima, osim samog lansiranja rakete, koje nije izvršeno, navodi agencija.Nuklearne vježbe počele su 18. maja, pripadnici nuklearnih snaga Rusije uvježbavali su zajedničku obuku i upotrebu nuklearnog oružja raspoređenog u Bjelorusiji.U vježbama učestvuju raketne snage strateške namjene, Sjeverna i Tihooceanska flota, komanda dalekometne avijacije, te dio snaga Lenjingradskog i Centralnog vojnog okruga.

Vojska Bjelorusije i Rusije kvartalno održava zajedničke vježbe nuklearnih snaga

Putin o upotrebi nuklearnog oružja: "Naša nuklearna trijada mora i dalje ostati pouzdan garant suvereniteta Rusije i Bjelorusije"

Iran je tokom šestosedmičnog primirja, koje je počelo početkom aprila, djelimično obnovio proizvodnju dronova, što pokazuje da Teheran ubrzano vraća vojne kapacitete oslabljene američko-izraelskim napadima. Prema tvrdnjama dvojice izvora upoznatih s procjenama američkih obavještajnih službi, kao i još četiri izvora koja su govorila za CNN, iranska vojska oporavlja se znatno brže nego što se prvobitno procjenjivalo.Obnova vojnih sposobnosti, uključujući zamjenu raketnih položaja, lansera i proizvodnih pogona za ključne oružane sisteme uništene tokom nedavnog sukoba, znači da Iran i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju američkim saveznicima u regionu ukoliko predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) ponovo naredi bombardovanje. To istovremeno dovodi u pitanje tvrdnje o dugoročnom efektu američko-izraelskih udara na iransku vojsku.Iako vrijeme potrebno za obnovu različitih sistema naoružanja varira, pojedine procjene američkih obavještajnih službi ukazuju na to da bi Iran mogao u potpunosti obnoviti kapacitete za napade dronovima za svega šest mjeseci, rekao je za CNN jedan američki zvaničnik.<h2>Brže od svih procjena</h2>- Iranci su nadmašili sve rokove koje je obavještajna zajednica predvidjela za obnovu - izjavio je američki zvaničnik.Napadi dronovima predstavljaju posebnu zabrinutost za saveznike Sjedinjenih Američkih Država u regionu. Ukoliko bi sukob ponovo eskalirao, Iran bi mogao nadoknaditi oslabljene raketne kapacitete povećanim brojem napada dronovima na Izrael i zaljevske države koje se nalaze u dometu iranskog naoružanja.Tramp je više puta prijetio nastavkom vojnih operacija protiv Irana ukoliko dvije strane ne postignu sporazum o okončanju sukoba. U utorak je izjavio da je bio "na sat vremena" od ponovnog pokretanja bombardovanja, što znači da bi obnovljeni iranski vojni kapaciteti mogli vrlo brzo doći do izražaja.<h2>Pomoć Rusije i Kine</h2>Jedan od izvora tvrdi da se Iran oporavlja brže nego što se očekivalo zahvaljujući kombinaciji više faktora, uključujući podršku Rusije i Kine, ali i činjenicu da američko-izraelski napadi nisu izazvali štetu u obimu kojem su se Vašington i Tel Aviv nadali.Prema tvrdnjama dva izvora upoznata s američkim obavještajnim procjenama, Kina je i tokom sukoba nastavila slati Iranu komponente koje se mogu koristiti za proizvodnju projektila, iako je ta opskrba vjerovatno smanjena zbog američke blokade.Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) izjavio je prošle sedmice za CBS da Kina Iranu isporučuje "komponente za proizvodnju projektila", ali nije želio iznositi dodatne detalje.Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Đijakun (Guo Jiakun) odbacio je te optužbe tokom konferencije za novinare, nazvavši ih "neutemeljenim na činjenicama".<h2>Iran i dalje ima ozbiljan arsenal</h2>Iran i dalje raspolaže balističkim projektilima, dronovima za napade i sistemima protuzračne odbrane uprkos velikoj šteti koju su nanijeli američko-izraelski udari. Najnovije procjene američkih obavještajnih službi pokazuju da obnova vojne proizvodnje ne počinje od nule.Portparol Američke centralne komande CENTCOM odbio je komentarisati navode, poručivši da ta komanda ne govori javno o obavještajnim pitanjima.Glavni portparol Pentagona Šon Parnel (Sean Parnell) izjavio je za CNN:- Američka vojska je najmoćnija na svijetu i ima sve što joj je potrebno za djelovanje u vrijeme i na mjestu koje odabere predsjednik. Proveli smo više uspješnih operacija širom borbenih komandi, istovremeno osiguravajući da američka vojska posjeduje snažan arsenal sposobnosti za zaštitu našeg naroda i naših interesa.<h2>Dio lansera preživio napade</h2>CNN je još u aprilu objavio da su američke obavještajne službe procijenile kako je otprilike polovina iranskih raketnih lansera preživjela američke napade. Noviji izvještaj povećao je tu procjenu na dvije trećine, djelimično zato što je prekid vatre dao Iranu dovoljno vremena da iskopa lansere koji su možda bili zatrpani tokom prethodnih udara, tvrde izvori upoznati s obavještajnim podacima.Procjene također uključuju lansere koji trenutno nisu dostupni, ali nisu uništeni.Prema ranijim podacima američkih obavještajnih službi, Iran još raspolaže s hiljadama dronova, što predstavlja oko 50 posto ukupnih kapaciteta zemlje.Obavještajni podaci pokazali su i da je veliki dio iranskih obalnih krstarećih projektila ostao netaknut, što je povezano s činjenicom da se američka zračna kampanja nije fokusirala na obalne vojne objekte. Ti projektili ključni su za iransku sposobnost ugrožavanja pomorskog saobraćaja u Hormuškom moreuzu.<h2>Suprotne izjave</h2>Najnovije procjene američkih obavještajnih službi ukazuju na to da je rat oslabio, ali nije uništio iranske vojne sposobnosti, dok Teheran pokazuje da može relativno brzo obnoviti dio kapaciteta pogođenih napadima.To uključuje i obnovu vojne industrijske baze, za koju je komandant CENTCOM-a admiral Bred Kuper (Brad Cooper) u utorak tvrdio da je gotovo potpuno uništena.- Operacija Epic Fury značajno je oslabila iranske balističke projektile i bespilotne letjelice, uništivši 90 posto njihove odbrambene industrijske baze i osiguravši da Iran godinama neće moći obnoviti svoje kapacitete - rekao je Kuper tokom saslušanja pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma.Međutim, njegove izjave direktno suprotstavljaju se procjenama američkih obavještajnih službi. Dva izvora rekla su za CNN da podaci obavještajaca nisu u skladu s tvrdnjama komandanta CENTCOM-a.Jedan od izvora upoznatih s procjenama naveo je da je šteta nanesena iranskoj vojnoj industriji vjerovatno usporila obnovu za nekoliko mjeseci, a ne godina. Također je istakao da je dio infrastrukture ostao netaknut, što bi moglo dodatno ubrzati oporavak iranskih vojnih kapaciteta.

Iranci su nadmašili sve rokove koje je obavještajna zajednica predvidjela za obnovu, izjavio je američki zvaničnik

Američki obavještajci šokirani: Iranska vojska se oporavlja brže od očekivanog

Gotovo sve veće rafinerije nafte u centralnoj Rusiji bile su primorane potpuno obustaviti ili značajno smanjiti proizvodnju goriva nakon serije ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama posljednjih dana, pokazuju službeni podaci i informacije izvora upućenih u situaciju. Moskva je ranije uvela zabranu izvoza benzina koja je na snazi od aprila do kraja jula, prenosi Reuters.Ukupni godišnji kapacitet rafinerija koje su djelimično ili potpuno zaustavile rad premašuje 83 miliona tona, odnosno oko 238.000 tona dnevno. Prema dostupnim podacima i tvrdnjama anonimnih izvora, riječ je o približno četvrtini ukupnih ruskih rafinerijskih kapaciteta.

<blockquote class="twitter-tweet">Ukraine’s Unmanned Systems Forces also confirms strikes on the Kirishi refinery in Leningrad region and VNIIR-Progress in Cheboksary. Kirishi processes 20–21 million tons of oil per year and is one of Russia’s three largest refineries. VNIIR-Progress produces GNSS receivers,… <a href="https://t.co/CPKLzqjQ7N">pic.twitter.com/CPKLzqjQ7N</a>&mdash; NOELREPORTS 🇪🇺 🇺🇦 (@NOELreports) <a href="https://twitter.com/NOELreports/status/2051624220866552219?ref_src=twsrc%5Etfw">May 5, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Te rafinerije zajedno proizvode više od 30 posto ruskog benzina i oko četvrtine ukupne proizvodnje dizela. Rusko Ministarstvo energetike nije odgovorilo na zahtjev za komentar.<h2>Pojačani udari na energetsku infrastrukturu</h2>Ukrajina je od početka godine udvostručila broj napada na ruske rafinerije, što se može zaključiti iz objava ruskih zvaničnika na društvenim mrežama. Meta napada bili su i naftovodi te skladišta, što je dodatno smanjilo proizvodnju nafte u Rusiji, trećem najvećem svjetskom proizvođaču nakon Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije.

<blockquote class="twitter-tweet">One of the more spectacular videos from the past several days of Ukraine&#39;s drone operations in Russia - Ryazan, 5 days ago. <a href="https://t.co/mQmetbiUY9">pic.twitter.com/mQmetbiUY9</a>&mdash; Jay in Kyiv (@JayinKyiv) <a href="https://twitter.com/JayinKyiv/status/2056449333558460516?ref_src=twsrc%5Etfw">May 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Takvi udari stvaraju dodatni pritisak na ruski budžet, s obzirom na to da prihodi od nafte i plina čine približno četvrtinu državnih prihoda.<h2>Ključna postrojenja van funkcije</h2>Među pogođenim rafinerijama nalaze se postrojenja u Kiršiju, moskovska rafinerija, kao i rafinerije u Nižnjem Novgorodu na Volgi, Rjazanju i Jaroslavlju.

<blockquote class="twitter-tweet">🇺🇦 cuộc tấn công của Ukraine vào cơ sở hạ tầng dầu mỏ của Nga (tháng 5): • 20 &gt;5 — Kstovo • 17 &gt; 5 — Moscow • 15&gt;5 — Ryazan • 13 tháng 5 — Taman • 8 &gt; 5 — Yaroslavl • 7 &gt;5 — Perm • 5&gt; 5 — Kirishi • 4 &gt;5 Samara • 3 tháng 5 — Primorsk • 1 5 — Tuapse <a href="https://t.co/SLfQcavl4r">pic.twitter.com/SLfQcavl4r</a>&mdash; KhônG có CônG (@MotLaHai) <a href="https://twitter.com/MotLaHai/status/2057259065894748181?ref_src=twsrc%5Etfw">May 21, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Jedna od najvećih ruskih rafinerija, ona u Kiršiju, koja ima kapacitet od 20 miliona metričkih tona godišnje, prema tvrdnjama izvora potpuno je zatvorena od 5. maja.Velika rafinerija NORSI u Nižnjem Novgorodu, čiji godišnji kapacitet iznosi 17 miliona tona, našla se na udaru jučer, 20. maja. Još nije poznato da li je postrojenje uspjelo zadržati djelimičan rad nakon napada.<h2>Molitve u Permu zbog napada dronovima</h2>U Permu su svećenici Ruske pravoslavne crkve organizovali molitve i procesiju s ciljem, kako je navedeno, zaštite grada od napada bespilotnim letjelicama nakon nedavnih udara na lokalnu naftnu infrastrukturu.List Komsomolskaja Pravda prenio je saopćenje biskupije u kojem se navodi da je procesija održana 12. maja i da se zaustavljala na "ključnim tačkama" grada. Procesiju je predvodio mitropolit Metodij.- Naš grad je nedavno nekoliko puta bio meta najavljenih napada dronovima. Kako bi nas riješio te pošasti, poglavar Permske mitropolije održao je molitvu - navodi se u saopćenju.<h2>Napadi duboko unutar Rusije</h2>Perm, koji se nalazi više od 1.500 kilometara od ukrajinske granice, u posljednje vrijeme bio je meta više udara na energetsku infrastrukturu.

<blockquote class="twitter-tweet">In Russia’s Perm, Orthodox priests carried out a religious procession around the city to “protect it from the scourge” of drone attacks. On May 12, clergy drove around with the “Permskaya” icon of the Mother of God and blessed the city’s boundaries. The local diocese told… <a href="https://t.co/PsZE57Dr11">pic.twitter.com/PsZE57Dr11</a>&mdash; Brian McDonald (@BrianMcDonaldIE) <a href="https://twitter.com/BrianMcDonaldIE/status/2056740706761273717?ref_src=twsrc%5Etfw">May 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dana 29. aprila pogođena je proizvodno-dispečerska stanica povezana sa sistemom Transnjefta, nakon čega je izbio veliki požar. Već narednog dana napadnuta je i rafinerija Perm u vlasništvu Lukoila.Prema dostupnim informacijama, napadi su poremetili rad postrojenja, dok su pojedine proizvodne jedinice morale biti ugašene. Reuters navodi da su ključne jedinice za primarnu preradu oštećene ili zaustavljene te da bi popravke mogle trajati sedmicama.Ukrajinska sigurnosna služba SBU kasnije je potvrdila umiješanost u napade na naftnu infrastrukturu u Permskoj oblasti. Iz SBU-a su poručili da takve operacije smanjuju zalihe goriva za rusku vojsku i primoravaju Moskvu da resurse preusmjerava na sanaciju štete umjesto na vojne aktivnosti.

Ukrajina je od početka godine udvostručila broj napada na ruske rafinerije

Rusiji se događa ono čega se najviše bojala: Moskva povukla hitan potez

Kompanija Disney suočava se s kolektivnom tužbom teškom najmanje 5 miliona dolara, u kojoj se tvrdi da posjetioci zabavnih parkova Disneyland i California Adventure nisu adekvatno obaviješteni o tome da se na ulazima skeniraju tehnologijom za prepoznavanje lica.U tužbi se osporava Disneyjeva praksa, uvedena u aprilu, prema kojoj se podaci navodno brišu u roku od 30 dana.&nbsp;Tužitelji sumnjaju u tačnost te tvrdnje, s obzirom na to da se biometrijski podaci na ulazu upoređuju s fotografijama koje su gosti priložili još prilikom kupovine karata ili godišnjih propusnica.Ključni pravni stav predložene grupe posjetilaca iznio je njihov advokat Blejk Jagman (Blake Yagman).- Gosti trebali bi moći izričito se odlučiti za ovu vrstu osjetljive tehnologije prepoznavanja lica uz pismeni pristanak, teret prava na privatnost ne bi trebao biti na žrtvi. S obzirom na to koliko su osjetljivi podaci o prepoznavanju lica, trebala bi biti potrebna eksplicitna pismena saglasnost, kako bi se zaštitila privatnost gostiju u Disneyjevim tematskim parkovima.

Ključni pravni stav predložene grupe posjetilaca iznio je njihov advokat Blejk Jagman

Disney se suočava s ogromnom tužbom zbog tehnologije prepoznavanja lica

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei (Mojtaba Khamenei) izdao je naredbu prema kojoj iranski obogaćeni uranij, koji je gotovo dovoljan za proizvodnju nuklearnog oružja, ne smije biti prebačen van zemlje, otkrila su dva visoka iranska izvora. Time je Teheran dodatno pooštrio svoj stav prema jednom od ključnih zahtjeva Sjedinjenih Američkih Država u mirovnim pregovorima.Odluka ajatolaha Modžtabe Hamneija mogla bi dodatno otežati pregovore s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump) i zakomplikovati pokušaje okončanja američko-izraelskog rata protiv Irana.Izraelski zvaničnici rekli su za Reuters da je Tramp uvjeravao Izrael kako će iranske zalihe visoko obogaćenog uranija, potrebnog za izradu atomske bombe, biti izmještene iz Irana te da svaki eventualni mirovni sporazum mora sadržavati i tu odredbu.Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) poručio je da rat neće smatrati završenim dok obogaćeni uranij ne bude uklonjen iz Irana, dok Teheran ne obustavi podršku savezničkim milicijama i dok njegove balističke raketne sposobnosti ne budu uništene.- Direktiva vrhovnog vođe i konsenzus unutar establišmenta jeste da zalihe obogaćenog uranija ne smiju napustiti zemlju - rekao je jedan od iranskih izvora koji je govorio pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.Prema riječima izvora, najviši iranski zvaničnici smatraju da bi izvoz tog materijala učinio zemlju ranjivijom na eventualne buduće napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Hamnei ima konačnu riječ kada je riječ o najvažnijim državnim pitanjima.Bijela kuća i iransko Ministarstvo vanjskih poslova nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.<h2>Krhko primirje</h2>Krhko primirje trenutno je na snazi u sukobu koji je počeo američko-izraelskim napadima na Iran 28. februara, nakon čega je Teheran gađao zaljevske države u kojima se nalaze američke vojne baze, dok su istovremeno izbili sukobi između Izraela i Hezbolaha u Libanu.Ipak, značajniji napredak u mirovnim pregovorima nije ostvaren, dok američka blokada iranskih luka i kontrola Teherana nad Hormuškim moreuzom, jednom od ključnih svjetskih ruta za transport nafte, dodatno otežavaju pregovore koje posreduje Pakistan.<h2>Nastavak udara</h2>Dva visoka iranska izvora navela su da u Teheranu vlada duboko nepovjerenje prema Vašingtonu te uvjerenje da je primirje samo taktički manevar s ciljem stvaranja lažnog osjećaja sigurnosti prije mogućeg nastavka zračnih udara.Glavni iranski pregovarač Mohammad Bager Galibaf (Mohammad Bager galibaf) izjavio je u srijedu da "otvoreni i skriveni potezi neprijatelja" pokazuju kako Amerikanci pripremaju nove napade.Tramp je istog dana rekao da su Sjedinjene Američke Države spremne pokrenuti nove udare na Teheran ukoliko Iran ne pristane na mirovni sporazum, ali je nagovijestio da bi Vašington mogao pričekati nekoliko dana kako bi "dobio prave odgovore".Izvori navode da su dvije strane uspjele smanjiti određene razlike, ali da ozbiljna neslaganja i dalje postoje kada je riječ o iranskom nuklearnom programu, posebno o pitanju zaliha obogaćenog uranija i zahtjevu Teherana da mu se prizna pravo na obogaćivanje uranija.<h2>Prioritet Teherana</h2>Iranski zvaničnici više puta su isticali da je prioritet Teherana trajni prekid rata i dobijanje vjerodostojnih garancija da Sjedinjene Američke Države i Izrael neće pokretati nove napade.Tek nakon takvih garancija, tvrde izvori, Iran bi bio spreman za detaljne pregovore o svom nuklearnom programu. Teheran već godinama negira da pokušava razviti nuklearnu bombu.Vjeruje se da Izrael posjeduje nuklearni arsenal, ali ta zemlja nikada nije ni potvrdila ni negirala da raspolaže nuklearnim oružjem, zadržavajući decenijama politiku takozvane dvosmislenosti po tom pitanju.Prije izbijanja rata Iran je signalizirao spremnost da pošalje polovinu svojih zaliha uranija obogaćenog do 60 posto, što je znatno iznad nivoa potrebnog za civilne svrhe.Međutim, prema tvrdnjama izvora, taj stav se promijenio nakon ponovljenih Trampovih prijetnji napadom na Iran.Izraelski zvaničnici rekli su Reutersu da još nije jasno hoće li Tramp narediti novi napad i da li bi Izraelu dao odobrenje za nastavak operacija. Teheran je upozorio da će odgovoriti razornim udarima ukoliko bude napadnut.Ipak, jedan izvor tvrdi da postoje "izvodive formule" za rješavanje problema.- Postoje rješenja poput razrjeđivanja zaliha pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju - rekao je jedan od iranskih izvora.Međunarodna agencija za atomsku energiju procijenila je da je Iran imao 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto kada su Izrael i Sjedinjene Američke Države napali iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Nije poznato koliko je tog materijala preživjelo napade.Direktor IAEA-e Rafael Grosi (Rafael Grossi) izjavio je u martu da je ono što je ostalo od tih zaliha "uglavnom" pohranjeno u kompleksu tunela unutar nuklearnog postrojenja u Isfahanu te da agencija vjeruje kako se tamo nalazi nešto više od 200 kilograma materijala. IAEA također procjenjuje da se dio nalazi u velikom nuklearnom kompleksu u Natanzu, gdje Iran ima dva postrojenja za obogaćivanje uranija.Iran tvrdi da mu je dio visoko obogaćenog uranija potreban za medicinske svrhe i za istraživački reaktor u Teheranu, koji koristi relativno male količine uranija obogaćenog na oko 20 posto.

Time je Teheran dodatno pooštrio svoj stav prema jednom od ključnih zahtjeva Sjedinjenih Američkih Država u mirovnim pregovorima

Hamnei izdao naredbu: Zabranio iznošenje obogaćenog uranija iz Irana

Jeziv slučaj dvoje mališana, dječaka i djevojčice starih 5 i 3 godine, koje je majka sa svojim partnerom ostavila u šumi "da se igraju", potresa Evropu.&nbsp;Slučaj koji je otkriven u Portugalu izazvao je reakciju vlasti u Francuskoj, gdje je pokrenuta potraga za majkom.<h2>Sudska istraga</h2>Tužilaštvo u Kolmaru otvorilo je u srijedu, 21. maja, sudsku istragu zbog "napuštanja maloljetnika", nakon što je dvoje francuskih mališana, starih 3 i 5 godina, pronađeno samo u utorak uveče na putu na jugu Portugala, piše francuski Liberation.Majka djece, 41-godišnja žena s prebivalištem u Kolmaru, koja je "nestala bez ikakvog objašnjenja" zajedno s mališanima, "intenzivno se traži", precizirao je tužilac.Otac, koji je razveden od nje, sam se javio policiji.- Kao i svi ostali, ni on ne razumije šta se dogodilo - izjavio je tužilac Žan Rišer.<h2>Detalji pronalaska preplašene djece</h2>Podsjetimo, dvoje mališana pronađeno je samo u utorak predveče na putu u Portugalu koji povezuje grad Alkaser do Sal s primorskim ljetovalištem Komporta, na jugu zemlje.Njih je uočio mještanin Artur Kvintas u retrovizoru svog automobila u kojem je bila i njegova supruga Eugenija, pošto su mališani istrčali na put upravo nakon što je on projurio tuda.&nbsp;Kada ih je vidio, odmah je zaustavio vozilo i otrčali su do njih.&nbsp;Eugenija i Artur su pronašli "dvoje djece pored puta kako plaču i dozivaju svog tatu", navodi CNN Portugal.Prema onome što su vlasti uspjele utvrditi, majka je rekla svojoj djeci da će se igrati i zavezala im je oči.&nbsp;Kada su mališani skinuli poveze i ponovo otvorili oči, bili su sami i izgubljeni nasred Nacionalnog puta 253, između Alkaser do Sala i Komporte.Sa sobom su imali ruksak u kojem su se nalazili samo flašica vode i komad voća, kao i nešto odjeće za presvlačenje. Artura, pekara po profesiji, nije iznenadio uplašeni izraz njihovog lica kada su pronašli djecu.<h2>Djeca su na sigurnom</h2>Mališani su ostali s parom do dolaska GNR (Nacionalne republikanske garde), koji su ih brzo odveli u bolnicu u Setubalu na potpunu zdravstvenu procjenu. U srijedu ujutru pregledali su ih ljekari u bolnici, nakon čega su predati službama Ambasade Francuske, precizirao je tužilac.- Oni su na sigurnom - izjavio je portparol portugalske žandarmerije.- Plakali su, bili su uplašeni - dodaju svjedoci.Porodica majke prijavila je njen zabrinjavajući nestanak 11. maja.- Ono što je bilo neobično jeste da nije bila kod kuće, nije imala razlog da ne bude tamo i nikoga nije obavijestila - objasnio je tužilac, dodajući da bi sudska istraga trebala "rasvijetliti okolnosti ovog iznenadnog odlaska.Istragom je utvrđeno da je majka otputovala automobilom.- Uspjeli smo postepeno suziti područje njenog kretanja, prvo na jugu Francuske, zatim u Španiji i na kraju u Portugalu, ali nismo uspjeli stupiti u kontakt s njom - rekao je Žan Rišer.Naglašavajući da majka nije prijavila nestanak djece, lokalni mediji iznose pretpostavku da su dječak i djevojčica namjerno napušteni.&nbsp;Prema pisanju CNN Portugal, djeca inače žive s ocem u Francuskoj, a majka ih je navodno odvela u Portugal zajedno sa svojim partnerom.

Sa sobom su imali ruksak u kojem su se nalazili samo flašica vode i komad voća

Evropa potresena: Majka maloljetnoj djeci svezala oči, odvela u šumu i ostavila ih da se "igraju"

Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) uputio je liderima Evropske unije neformalni dokument "non-paper" u kojem predlaže novi pristup proširenju EU, koji bi mogao imati značajne posljedice i za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.Kako navodi portal Nova.rs, Merz u prijedlogu zagovara uvođenje modela "pridruženog članstva", koji bi državama kandidatima omogućio ranije uključivanje u pojedine institucije i procese odlučivanja Evropske unije, i to prije formalnog punopravnog članstva.<h2>Približavanje EU&nbsp;</h2>Iako je fokus prijedloga prvenstveno na Ukrajini, dokument sadrži i okvir koji definiše mogući status zemalja Zapadnog Balkana u okviru novog sistema postepenog približavanja EU.Dokument, upućen predsjedniku Evropskog vijeća Antoniju Kosti (Costi), predsjedniku Vijeća Evropske unije Nikosu Hristodulidesu (Christodoulidesu) i predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lejn (Ursuli von der Leyen), nastao je u trenutku kada u Briselu raste frustracija zbog sporog procesa proširenja, ali i zbog rata u Ukrajini te sve snažnijeg geopolitičkog pritiska na evropski kontinent.Merc u pismu otvoreno navodi da EU više nema vremena za odlaganje i da je potrebno pronaći "novu dinamiku" za Ukrajinu, Moldaviju i zemlje Zapadnog Balkana.Već u uvodnom dijelu dokumenta njemački kancelar ocjenjuje da je proširenje Evropske unije postalo pitanje geopolitičke sigurnosti Evrope.- Proces proširenja traje predugo. To razumljivo izaziva frustraciju i među državama kandidatima i među državama članicama - navodi se u dokumentu koji potpisuje Merc.On posebno insistira na ubrzanju evropskog puta Ukrajine zbog rata s Rusijom, ali istovremeno naglašava da novi model treba obuhvatiti i zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju. Njemački kancelar predlaže model koji naziva "pridruženo članstvo", a koji bi predstavljao korak između statusa kandidata i punopravnog članstva.Prema prijedlogu iz "non-papera", države kandidati dobile bi mogućnost da uđu u pojedine strukture Evropske unije i prije formalnog prijema. Za Bosnu i Hercegovinu, to bi između ostalog podrazumijevalo:Prisustvo predstavnika BiH na sjednicama Evropskog vijeća i Vijeća Evropske unije, ali bez prava glasa,Učešće bosanskohercegovačkih predstavnika u radu Evropske komisije,Posebne predstavnike u Evropskom parlamentu bez prava glasanja,Postepeno uključivanje pravosuđa i institucija BiH u pravni sistem Evropske unije,Djelimičan pristup evropskim fondovima i zajedničkom tržištu, što bi predstavljalo značajnu ekonomsku injekciju,Jače sigurnosne garancije i bliže usklađivanje s vanjskom politikom Evropske unije.Merc naglašava da se ne bi radilo o "olakšanom članstvu", već o političkom i institucionalnom približavanju koje bi državama poput Bosne i Hercegovine omogućilo da mnogo ranije postanu dio evropskih procesa.<h2>Jasna poruka za Zapadni Balkan</h2>U dokumentu se precizira da je prijedlog prvenstveno motivisan ratom u Ukrajini, ali Merz insistira da to ne smije usporiti evropski put država Zapadnog Balkana. Naprotiv. Njemački kancelar piše da Evropska unija mora ostati pri obećanju datom zemljama regiona još na Solunskom samitu 2003. godine.- Trebamo tražiti inovativna rješenja i za zemlje kandidate koje se već dugo pripremaju za članstvo i ubrzati njihov pristupni proces - navodi Merz.U nastavku predlaže da i zemlje Zapadnog Balkana dobiju privilegovan pristup evropskom tržištu i bliže veze s evropskim institucijama i prije formalnog članstva.To bi moglo značiti da bi Bosna i Hercegovina mnogo ranije bila uključena u dio procesa odlučivanja unutar EU. Za BiH, koja se suočava sa specifičnim unutrašnjim izazovima i blokadama, ovakav status bi mogao predstavljati ključni podsticaj za bržu implementaciju reformi i jaču integraciju u evropski sistem, nudeći konkretne nagrade za postignuti napredak u realnom vremenu.U završnom dijelu dokumenta njemački kancelar upozorava da bi nastavak sporog procesa proširenja mogao dodatno oslabiti evropski utjecaj na kontinentu.On navodi da bi novi model mogao poslužiti kao snažan politički signal državama kandidatima, ali i podstaći nove reformske procese. Merz predlaže i formiranje posebne radne grupe koja bi razradila detalje novog modela i omogućila brzo političko usaglašavanje unutar Unije.- I Ukrajina i ostali kandidati moraju što prije osjetiti konkretne koristi približavanja Evropskoj uniji -&nbsp; zaključuje njemački kancelar.

Iako je fokus prijedloga prvenstveno na Ukrajini, dokument sadrži i okvir koji definiše mogući status zemalja Zapadnog Balkana 

Pojavili se detalji Mercovog plana koji bi mogao promijeniti put BiH ka EU

Organizacija za ljudska prava Hengaw saopćila je da su iranske vlasti pogubile četvoricu muškaraca bez prethodnog obavještavanja njihovih porodica i bez mogućnosti posljednjeg susreta.&nbsp;Među pogubljenima su dvojica kurdskih političkih aktivista i dvojica iračkih državljana.Prema navodima iranskih pravosudnih institucija, kurdski aktivisti Ramin Zale i Karim Maroufpour osuđeni su zbog optužbi za oružanu pobunu, ugrožavanje nacionalne sigurnosti i povezanost s Demokratskom strankom iranskog Kurdistana, koju Teheran smatra terorističkom organizacijom.Međutim, organizacije za ljudska prava osporavaju zakonitost procesa, tvrdeći da su suđenja bila kratka i nepravedna, te da su optuženi bili izloženi pritiscima i mučenju tokom pritvora. Navodi se i da im nije omogućen adekvatan pristup advokatima po vlastitom izboru.Hengaw je također objavio da su dvojica iračkih državljana pogubljena zbog navodne špijunaže. Organizacije koje prate stanje ljudskih prava tvrde da ni u njihovom slučaju porodice nisu bile obaviještene, a da su mjesecima bili u pritvoru bez pravičnog sudskog postupka.Prema podacima organizacije Iran Human Rights, broj pogubljenja u Iranu nastavlja rasti, dok je Amnesty International naveo da je tokom 2025. godine u toj zemlji izvršeno više pogubljenja nego bilo gdje drugo u svijetu. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da iranske vlasti sve češće koriste optužbe za terorizam, pobunu i špijunažu protiv političkih protivnika i aktivista.

Prema navodima iranskih pravosudnih institucija, kurdski aktivisti Ramin Zale i Karim Maroufpour osuđeni su zbog optužbi za oružanu pobunu

Nema milosti u Iranu: Broj pogubljenja dostigao alarmantne razmjere

Savezni sud Australije potvrdio je u četvrtak novčanu kaznu protiv kompanije X u vlasništvu Elona Maska (Muska) zbog kršenja propisa o sigurnosti djece na internetu, čime je okončena trogodišnja pravna bitka između tehnološkog giganta i vlade u Kamberi (Canberri).Prema australskom zakonu, regulator eSafety može kazniti kompanije koje ne dostave tražene informacije o mjerama zaštite djece na mreži.Twitter je u februaru 2023. godine dobio zahtjev da objasni kako se bori protiv širenja sadržaja seksualnog zlostavljanja djece. Nakon što je u martu iste godine spojen u novu kompaniju X Corp, regulator je ocijenio da su odgovori bili nepotpuni i izrekao kaznu.Sud je u oktobru 2024. presudio da X mora odgovoriti na zahtjev, a u četvrtak je kompaniji naloženo da plati kaznu od 464.900 američkih dolara.- Kazna blizu maksimuma je primjerena u slučaju ovako velike korporacije, kako bi djelovala kao stvarna mjera koja djeluje, a ne samo kao trošak poslovanja - izjavio je sudija&nbsp;Majkl Vilehen (Michael Wheelahan).Australija je među predvodnicima globalnih napora da se obuzda moć velikih tehnoloških kompanija, uključujući i zakone kojima je prošle godine zabranjen pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina. Prema dokumentima do kojih je došao AFP, slične mjere razmatraju Izrael, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška i Novi Zeland, nakon konsultacija s australskim vlastima.- Značajna transparentnost je ključna za odgovornost tehnoloških kompanija - poručila je šefica eSafety-a Džuli Inmen Grant (Julie Inman Grant), naglašavajući da presuda pruža javnosti važne informacije o tome kako se kompanije bore protiv najgorih sadržaja na svojim platformama.

Kompanija Elona Muska kažnjena sa 464.900 dolara zbog nedovoljne saradnje s regulatorom eSafety

Australski sud potvrdio kaznu protiv X-a zbog kršenja pravila o zaštiti djece na internetu

Predsjednik SAD-a Donald Tramp (Trump) ponovo je javno govorio u pozitivnom tonu o turskom lideru Redžepu Taipu Erdoanu (Recep Tayyip Erdogan), naglašavajući da između njih postoji posebno dobar i stabilan odnos.Tokom obraćanja medijima, Tramp je rekao da je nedavno razgovarao s Erdoanom te da njihova komunikacija i saradnja funkcionišu veoma dobro. Istakao je da smatra kako ima jedinstven odnos s turskim predsjednikom, kakav, prema njegovim riječima, drugi lideri nemaju.Tramp je Erdoana opisao kao čvrstog i odlučnog političara, ali i kao pouzdanog saveznika s kojim može uspješno sarađivati, uprkos izazovima u međunarodnim odnosima.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Trump praises President Erdogan: I had a very good call with President Erdogan. We have a very good relationship. Isn&#39;t it nice that I have relationships with some very tough people? He is a tough guy, but I have a relationship with him that nobody else does. He&#39;s actually… <a href="https://t.co/ltKJBGx2Kk">pic.twitter.com/ltKJBGx2Kk</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://twitter.com/clashreport/status/2057172377348264170?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Dodao je da ga smatra važnim partnerom SAD-a i liderom koji uživa veliko povjerenje u svojoj zemlji, naglašavajući da Turska ima stabilno i snažno rukovodstvo.Na kraju svog obraćanja, Tramp je ponovio da cijeni Erdoanovu ulogu i doprinos odnosima između dvije zemlje, ističući da su njihovi bilateralni odnosi bolji nego što to neki očekuju ili smatraju.

Tokom obraćanja medijima, Tramp je rekao da je nedavno razgovarao s Erdoanom te da njihova komunikacija i saradnja funkcionišu veoma dobro

Tramp o Erdoanu: "Čvrst lider i veliki saveznik"

Gradonačelnici iz više ukrajinskih gradova posjetili su veliko podzemno civilno sklonište u Helsinkiju, smješteno u stijeni ispod finske prijestolnice, gdje su se upoznali s njegovim kapacitetima i mogućnostima. Riječ je o prostoru koji može primiti oko 6.000 ljudi i koji je privukao pažnju brojnih stranih delegacija.Sklonište Merihaka, jedno od najvećih u Finskoj, postalo je i izložbeni prostor za domaće kompanije koje nude rješenja iz oblasti zaštite i sigurnosti, a interes za njega pokazale su i brojne strane delegacije, uključujući predstavnike velikih kompanija i institucija iz različitih dijelova svijeta.Objekat, izgrađen 2003. godine, prostire se na oko 71.000 kubnih metara i svakodnevno se koristi kao sportski i rekreativni prostor, dok se u slučaju krize može u roku od tri dana pretvoriti u potpuno funkcionalno sklonište sa osnovnom infrastrukturom za preživljavanje.Finska je poznata po razvijenoj mreži civilnih skloništa, što je rezultat historijskog iskustva i zakonske obaveze njihove izgradnje u većim objektima. Zbog toga su domaće kompanije razvile snažnu industriju opreme i sistema za zaštitu, uključujući ventilaciju, sigurnosna vrata i sisteme za hitne situacije.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">❗️🇺🇦Zelensky visited the largest shelter in Helsinki with 🇫🇮Finnish President Stubb, capable of accommodating 6,000 people Finland knows the meaning of shelters. Yesterday, Ukraine and Finland signed a letter of intent, which initiates the creation of a coalition of civil… <a href="https://t.co/XiEjNUs8oh">pic.twitter.com/XiEjNUs8oh</a>&mdash; 🪖MilitaryNewsUA🇺🇦 (@front_ukrainian) <a href="https://twitter.com/front_ukrainian/status/1902612401666555970?ref_src=twsrc%5Etfw">March 20, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Interes za finska rješenja raste i na međunarodnom tržištu, posebno u zemljama koje su pogođene sigurnosnim izazovima. Stručnjaci procjenjuju da sektor sigurnosne opreme i skloništa ima značajan potencijal za dalji rast, dok potražnja u nekim regionima već premašuje trenutne proizvodne kapacitete.Finski stručnjaci ističu da interesovanje dolazi i iz Evrope i sa Bliskog istoka, gdje pojedine zemlje planiraju razvoj sličnih sistema zaštite, dok finske kompanije šire proizvodnju i međunarodna partnerstva kako bi odgovorile na sve veću potražnju.

Sklonište Merihaka, jedno od najvećih u Finskoj, postalo je i izložbeni prostor za domaće kompanije

Oko 800 stranih delegacija posjetile sklonište

Finska podzemna skloništa mogla bi se graditi i na Bliskom istoku

Ministar unutrašnjih poslova Francuske Loran Ninez (Laurent Nunez) najavio je pokretanje pravnih postupaka nakon što je državna agencija za borbu protiv dezinformacija Viginum otkrila navodnu kampanju dezinformacija usmjerenu protiv pro-palestinskih kandidata tokom lokalnih izbora održanih u martu.Zamjenica direktorice Viginuma An-Sofi Diver (Anne-Sophie Dhiver) izjavila je pred francuskim parlamentom da je privatna kompanija sa sjedištem u Izraelu, specijalizirana za online destabilizaciju, ciljala kandidate stranke Nepokorena Francuska (France Unbowed), poznate po podršci palestinskoj strani.Dodala je da nije utvrđeno ko je finansirao operaciju, te da kampanja nije ostvarila značajniji utjecaj tokom izbora. Među političarima koji tvrde da su bili meta nalazi se i poslanik Fransoa Pikmal (François Piquemal), kandidat za gradonačelnika Tuluza, koji je najavio zahtjev za poništenje rezultata drugog kruga izbora zbog stranog miješanja.Pikmal je upozorio da bi slične aktivnosti mogle ugroziti integritet predsjedničkih izbora naredne godine, prenosi Politico.Ninez je potvrdio da su, prema dosadašnjim nalazima, zlonamjerne aktivnosti vođene preko lažnih naloga na društvenim mrežama, uz korištenje vještačke inteligencije za širenje dezinformacija. Ipak, nije imenovao odgovorne niti precizirao da li će izraelski ambasador biti pozvan na razgovor.Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro (Jean-Noel Barrot) već je ranije pozvao izraelskog ambasadora zbog drugog incidenta, nakon što je izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir (Itamar Ben-Gvir) objavio video u kojem ismijava aktiviste flotile koja je pokušala dostaviti humanitarnu pomoć Gazi.Viginum i francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova najavili su da će detaljan izvještaj o navodnom stranom miješanju biti objavljen naknadno.

Ministar unutrašnjih poslova Francuske Loran Ninez najavio je pokretanje pravnih postupaka 

Skandal u Francuskoj: Izraelska firma se navodno miješala u lokalne izbore

Tenzije između Irana i SAD ponovo su pojačane nakon novih prijetnji koje stižu iz Teherana i Washingtona, uprkos paralelnim diplomatskim kontaktima između dvije strane.Neimenovani iranski vojni zvaničnik izjavio je za rusku agenciju RIA Novosti da Iran raspolaže naprednim oružjem koje još nije korišteno niti testirano na bojištu.- Proizveli smo vlastito, savremeno oružje koje još nije korišteno na bojištu i zapravo nije ni testirano - rekao je izvor, dodajući da Iran ovog puta "ne namjerava biti suzdržan".Istakao je i da Teheran smatra kako posjeduje dovoljne vojne i odbrambene kapacitete za odgovor na eventualni napad.<h2>Diplomatski kontakti preko Pakistana</h2>U međuvremenu, Pakistan učestvuje u posredovanju između Teherana i Washingtona. Iranski mediji navode da dvije strane razmjenjuju poruke o mogućem sporazumu o prekidu vatre.Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je da se razgovori vode na osnovu prijedloga u 14 tačaka te da Iran trenutno razmatra odgovor američke strane.<h2>Oštre poruke iz Bijele kuće</h2>Iz Bijele kuće su također stigle ozbiljne poruke. Zamjenik šefa ureda Bijele kuće&nbsp;Stiven Miler (Stephen Miller) upozorio je da Iran mora prihvatiti američke uslove ili će se suočiti s ozbiljnim posljedicama.- Mogu se ili složiti s dokumentom koji je prihvatljiv Sjedinjenim Državama ili se suočiti s vojnom odmazdom kakva nije viđena u modernoj historiji - rekao je Miller u razgovoru za Fox News.Nova razmjena prijetnji dodatno je povećala zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba na Bliskom istoku, iako diplomatski kanali između dvije zemlje još nisu potpuno zatvoreni.

Dok traju pregovori preko Pakistana, iz Teherana i Washingtona stižu nove prijetnje i upozorenja o mogućoj eskalaciji sukoba

Iran zaprijetio tajnim oružjem: "Nije ni testirano, ali spremni smo ga upotrijebiti"

International Court of Justice u The Hague danas bi trebao objaviti savjetodavno mišljenje o tome da li radnici imaju pravo na štrajk, što bi moglo imati značajan utjecaj na radno zakonodavstvo širom svijeta.Od suda je zatraženo da razriješi dugogodišnji spor unutar International Labour Organization o tome da li jedna od njenih konvencija garantuje pravo radnika na obustavu rada. Pitanje je Međunarodnom sudu pravde upućeno još 2023. godine.Spornu konvenciju do sada je ratificiralo 158 država, a njeni principi uključeni su i u standarde rada Ujedinjenih nacija te međunarodne trgovinske sporazume. United States jeste članica Međunarodne organizacije rada, ali nije ratificirala ovu konvenciju.Iako savjetodavna mišljenja suda nisu pravno obavezujuća, imaju veliku međunarodnu težinu i često utiču na buduće zakone i pravne prakse država članica.Tokom ročišta održanih u oktobru saslušani su predstavnici 18 država i pet međunarodnih organizacija, a većina učesnika podržala je pravo radnika na štrajk.Međunarodni sud pravde prošle godine je donio i značajno savjetodavno mišljenje o klimatskim promjenama, navodeći da države mogu kršiti međunarodno pravo ukoliko ne poduzmu mjere zaštite planete.

Peskov: Rusija spremna za razgovore s evropskim zemljama o ratu u Ukrajini

Izraelski ministar ponižavao aktiviste: Stižu osude, EU mu možda uvede sankcije

Putin o upotrebi nuklearnog oružja: "Naša nuklearna trijada mora i dalje ostati pouzdan garant suvereniteta Rusije i Bjelorusije"

Američki obavještajci šokirani: Iranska vojska se oporavlja brže od očekivanog

Rusiji se događa ono čega se najviše bojala: Moskva povukla hitan potez

Disney se suočava s ogromnom tužbom zbog tehnologije prepoznavanja lica

Hamnei izdao naredbu: Zabranio iznošenje obogaćenog uranija iz Irana

Evropa potresena: Majka maloljetnoj djeci svezala oči, odvela u šumu i ostavila ih da se "igraju"

Pojavili se detalji Mercovog plana koji bi mogao promijeniti put BiH ka EU

Nema milosti u Iranu: Broj pogubljenja dostigao alarmantne razmjere

Australski sud potvrdio kaznu protiv X-a zbog kršenja pravila o zaštiti djece na internetu

Tramp o Erdoanu: "Čvrst lider i veliki saveznik"

Finska podzemna skloništa mogla bi se graditi i na Bliskom istoku

Skandal u Francuskoj: Izraelska firma se navodno miješala u lokalne izbore

Iran zaprijetio tajnim oružjem: "Nije ni testirano, ali spremni smo ga upotrijebiti"

Sud UN-a danas objavljuje važno mišljenje o pravu radnika na štrajk

Globus

Peskov: Rusija spremna za razgovore s evropskim zemljama o ratu u Ukrajini

Izraelski ministar ponižavao aktiviste: Stižu osude, EU mu možda uvede sankcije

Putin o upotrebi nuklearnog oružja: "Naša nuklearna trijada mora i dalje ostati pouzdan garant suvereniteta Rusije i Bjelorusije"

Američki obavještajci šokirani: Iranska vojska se oporavlja brže od očekivanog

Rusiji se događa ono čega se najviše bojala: Moskva povukla hitan potez

Disney se suočava s ogromnom tužbom zbog tehnologije prepoznavanja lica

Hamnei izdao naredbu: Zabranio iznošenje obogaćenog uranija iz Irana

Evropa potresena: Majka maloljetnoj djeci svezala oči, odvela u šumu i ostavila ih da se "igraju"

Pojavili se detalji Mercovog plana koji bi mogao promijeniti put BiH ka EU

Nema milosti u Iranu: Broj pogubljenja dostigao alarmantne razmjere

Australski sud potvrdio kaznu protiv X-a zbog kršenja pravila o zaštiti djece na internetu

Tramp o Erdoanu: "Čvrst lider i veliki saveznik"

Finska podzemna skloništa mogla bi se graditi i na Bliskom istoku

Skandal u Francuskoj: Izraelska firma se navodno miješala u lokalne izbore

Iran zaprijetio tajnim oružjem: "Nije ni testirano, ali spremni smo ga upotrijebiti"

Sud UN-a danas objavljuje važno mišljenje o pravu radnika na štrajk