Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se u Pekingu s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, svega nekoliko dana nakon posjete američkog predsjednika Donalda Trampa Kini. Tokom dočeka dvojice lidera, desetine djece mahale su ruskim i kineskim zastavama, slično kao tokom Trumpove posjete kada su bile istaknute američke zastave.Kineski državni mediji prenose da je Si tokom uvodnog obraćanja poručio kako bi Kina i Rusija trebale međusobno pomagati u razvoju i jačanju svojih država, dok je Putin istakao da su odnosi Moskve i Pekinga dostigli nivo kakav ranije nije viđen. Dodao je i da ekonomska saradnja između dvije zemlje nastavlja bilježiti pozitivan trend.

<blockquote class="twitter-tweet">🇷🇺🇨🇳 President of Russiq Vladimir Putin and President of China Xi Jinping ahead of bilateral talks 📍 Beijing, May 20, 2026<a href="https://twitter.com/hashtag/RussiaChina?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#RussiaChina</a> 📹 © <a href="https://t.co/1iwVtSG6SN">https://t.co/1iwVtSG6SN</a> <a href="https://t.co/PoTkTJCGKH">pic.twitter.com/PoTkTJCGKH</a>&mdash; MFA Russia 🇷🇺 (@mfa_russia) <a href="https://twitter.com/mfa_russia/status/2056944540833992940?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Rusija ostaje pouzdan dobavljač energije usred tekuće krize na Bliskom istoku - kazao je ruski predsjednik.Putin je također naveo da je trgovinska razmjena između Rusije i Kine u posljednjih 25 godina porasla više od 30 puta.Si je poručio da su odnosi dvije zemlje dostigli sadašnji nivo zahvaljujući kontinuiranom jačanju političkog povjerenja i strateške saradnje između Pekinga i Moskve. Ocijenio je i da je trenutna međunarodna situacija nestabilna i obilježena jednostranom hegemonijom.- Kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a i važne svjetske sile, Kina i Rusija trebale bi usvojiti dugoročnu stratešku perspektivu i sarađivati na izgradnji pravednijeg i ravnopravnijeg globalnog sistema upravljanja - naglasio je Si.

<blockquote class="twitter-tweet">Vladimir Putin &amp; Xi Jinping pass by CHEERING children <a href="https://t.co/MgIovDwph4">pic.twitter.com/MgIovDwph4</a>&mdash; RT (@RT_com) <a href="https://twitter.com/RT_com/status/2056939468708331720?ref_src=twsrc%5Etfw">May 20, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Rusija ostaje pouzdan dobavljač energije usred tekuće krize na Bliskom istoku, rekao je Putin

Si najavio pravedniji globalni sistem tokom susreta s Putinom, ruski predsjednik kaže da su odnosi s Kinom na neviđenom nivou

Predsjednik SAD Donald Tramp ponovo je zaprijetio Iranu mogućim vojnim napadima, poručivši da bi SAD mogao reagovati ukoliko Teheran ne pristane na ozbiljne ustupke tokom pregovora o smirivanju sukoba na Bliskom istoku. Naveo je da je u posljednjem trenutku odustao od novog vala udara koji bi narušili primirje koje traje od početka prošlog mjeseca.- Bio sam sat vremena udaljen od donošenja odluke - rekao je Tramp, dodajući da bi eventualni novi američki udar mogao uslijediti već "za dva ili tri dana, možda u petak, subotu ili nedjelju".Tramp je ponovio da Vašington neće dozvoliti Iranu razvoj nuklearnog oružja.- Ne možemo im dozvoliti da imaju novo nuklearno oružje - istakao je američki predsjednik.Američki mediji navode da je odluka o odustajanju od novih napada donesena nakon dodatnog mirovnog prijedloga koji je Iran, posredstvom Pakistana, uputio Vašingtonu. Istovremeno, Pakistan pokušava posredovati između dvije strane, dok zemlje Zaljeva, među kojima su Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, navodno ne podržavaju nastavak sukoba.Od početka primirja 8. aprila održana je samo jedna runda pregovora između Teherana i Washingtona, i to tokom 21-satnog sastanka u Islamabadu, koji nije donio konkretne rezultate.Iran je u međuvremenu nastavio blokirati većinu brodova u Hormuškom moreuzu, a vojni zvaničnici poručuju da neće odustati od kontrole nad tim strateški važnim područjem. Mohammed Akraminia izjavio je da SAD moraju "poštovati iransku naciju i njena legitimna prava".

Tramp je ponovio da Vašington neće dozvoliti Iranu razvoj nuklearnog oružja

Tramp: Bio sam na sat vremena od donošenja odluke o napadu, nije isključeno da se to desi u petak, subotu ili nedjelju

Peking se profilisao u apsolutno središte globalne diplomatije upravo u periodu kada je multilateralizam postao izrazito fragmentiran a diplomatske rute sve nepredvidljivije. Unutar samo nekoliko sedmica sedmice, u Velikoj dvorani naroda u Pekingu su se izredali lideri tri ključne sile, čiji odnosi tresu stabilnost planete.Nakon iranskog šefa diplomatije Abaza Aragčija (Abbas Araghchi) i američkog predsjednika Donalda Trampa, u posjetu kineskom predsjedniku Si Đinpingu (Xi Jinping) je stigao i ruski lider Vladimir Putin. Putinova 25 posjeta Siju je pečat koji potvrđuje da se sve globalne krize, od ekonomskih do ratnih, danas prelamaju preko stola strpljivog, smirenog i autoritativnog Sija. Kina je ulogu ekonomske fabrike svijeta, zamijenila novom, postavši nezaobilazni geopolitički stabilizacijski centar, koji svojom gravitacijom privlači najjače svjetske sile. <h2>Iranski intro za rješavanje sukoba </h2>Posjetom iranskog ministra Aragčija je bila direktan uvod u rješavanje rata u zalivu i otvaranje strateškog prolaza u Ormuskom tjesnacu, prvenstveno za kineske brodove. Kina je tu odigrala ulogu posrednika koji iza kulisa koristi svoj ekonomski utjecaj da stabilizuje energetske tokove. Samo nekoliko dana kasnije, uslijedila je dugoočekivana posjeta Donalda Trumpa. Njegov dolazak u Peking je potvrdio pragmatičnu, ali izrazito takmičarsku prirodu američko-kineskih odnosa. Vašington je napadno tražio kineske ustupke u trgovini i jačanje pritiska na Teheran, izbjegavajući neugodna pitanja o Tajvanu. Kina je demonstrirala ravnopravnost, odbijajući ultimatume i pozicionirajući se kao garant smirenosti i predvidljivosti, naspram američke vanjske politike koja postaje sve izrazitije impulsivna, nasilna i neurotična. Krunu diplomatskog maratona predstavlja dolazak Vladimira Putina, koja nosi znatno veći paket konkretnih ekonomskih, vojnih i energetskih dogovora od one Trampove. Dok SAD i Evropa pokušavaju izolovati Moskvu, Peking slavi decenije strateškog partnerstva s Rusijom, slaveći 30 godina strateškog partnerstva, i 25 godina od potpisivanja Ugovora o dobrosusjedstvu i prijateljskoj saradnji. Time Kina šalje jasnu poruku Washingtonu: ekonomska saradnja sa SAD-om je poželjna, ali strateški savez s Rusijom u izgradnji multipolarnog svijeta ostaje čvrst temelj kineske doktrine. <h2>Vješto balansiranje između američkog kapitala, ruskih resursa i strateške pozicije Zaliva</h2>Ovi događaji crtaju novu mapu moći u kojoj Kina djeluje kao geopolitički pupak svijeta. Dok zapadne institucije gube kapacitet za rješavanje kriza, Peking nudi pragmatične, transakcijske okvire koji privlače i saveznike i suparnike. Sposobnost Kine da u istom mjesecu koordinira s Iranom, pregovara o stabilnosti s Trumpom i produbljuje savez s Putinom, dokaz je zrelosti njene diplomatije. Svijet više ne čeka odluke samo iz Washingtona Moskve ili Brisela. Ključni odgovori na pitanja globalne sigurnosti, energetskih ruta i ekonomske stabilnosti danas se, bez ikakve sumnje, donose u Pekingu.

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poručuje da će produbljivanje odnosa između Pekinga i Moskve "ubrizgati više stabilnosti i pozitivne energije u svijet", prenosi kineska državna agencija Sinhua (Xinhua). Ovim Kina poručuje da je saradnja dviju zemalja stub globalnog balansa, a ne agresivni blok, kako navode kritičari sa zapada.Kineski mediji Putinovu posjetu tretiraju kao rutinsku, ali visokoprofilnu "razmjenu mišljenja o bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima", čime Peking mudro zadržava imidž neutralne tačke spajanja za sve globalne aktere.<h2>Šta Putin i Kremlj očekuju od posjete?</h2>Za razliku od diplomatski opreznog Pekinga, Kremlj je preko portparola Dmitrija Peskova otvoreno poručio da od ove posjete ima "veoma ozbiljna očekivanja". Putinov fokus je duboko pragmatičan i usmjeren na ekonomski opstanak Rusije.Na prvom mjestu su tu energetski megaprojekti, poput ubrzanja pregovora o izgradnji plinovoda "Snaga Sibira 2" (Power of Siberia 2). Rusiji je hitno potrebno da preusmjeri 50 milijardi kubnih metara plina godišnje iz svojih arktičkih polja prema Kini, nakon što je skoro izgubila evropsko tržište.Rusiji je potrebna i zaobilaznica za sankcije i finansije zapadnih sila, pa ne iznenađuje da je ruska delegacija prepuna ministara ekonomije i šefova kompanija. Putin očekuje učvršćivanje platnih sistema u juanima i rubljama kako bi se u potpunosti zaobišao zapadni finansijski sistem (SWIFT) i osigurao nesmetan uvoz kineske tehnologije.Dolaskom u Peking odmah nakon Trumpa, Putin želi lično od Si Đinpinga saznati šta je američki predsjednik nudio ili zahtijevao od Kine. Putin očekuje potvrdu da kinesko-rusko partnerstvo "bez granica" ostaje čvrsto i da Trumpov pragmatizam neće natjerati Peking da distancira Moskvu.

Nakon Irana i SAD-a Rusija dolazi kod Si Đinpinga sa očekivanjima

Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu: Kina kao novi geopolitički "pupak" svijeta

Vozač kamiona, 44-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine, poginuo je 18. maja navečer u San Bonifaciju, u provinciji Verona, nakon što ga je tokom manevra parkiranja pregazio šleper.Nesreća se dogodila na odmorištu za teretna vozila u blizini naplatne rampe na autoputu A4 Milano–Venecija.Prema prvim informacijama, muškarac se nalazio na tlu dok je drugi kamion izvodio manevar parkiranja. U tom trenutku ga je vozilo zahvatilo i pregazilo, pri čemu je zadobio smrtonosne povrede. Dolaskom hitne pomoći mogla je biti samo konstatovana smrt 44-godišnjaka.<h2>Intervencija hitnih službi i karabinjera</h2>Policija i spasilačke službe alarmirane su oko 21 sat, prema lokalnim izvještajima. Na mjesto događaja stigli su medicinski timovi hitne pomoći (118) i karabinjeri iz San Bonifacija, zajedno s pripadnicima mobilne jedinice. Istraga je fokusirana na mjesto i okolnosti pod kojima je izveden kobni manevar.Lokacija nesreće je, prema prvim informacijama, Via Villanova, u blizini ulaza na autoput i priključka koji vodi prema Stradi Porcilana. Riječ je o području koje često koriste teška teretna vozila, nedaleko od saobraćajnog čvora na pravcu A4.<h2>Istraga o okolnostima nesreće</h2>Za volanom drugog šlepera, prema dosadašnjim saznanjima, bio je vozač iz Hrvatske. Prema jednoj verziji događaja, stradali je pomagao kolegi prilikom parkiranja, ali taj detalj još nije zvanično potvrđen i predmet je istrage.Karabinjeri pokušavaju utvrditi kretanje vozila i položaj 44-godišnjaka u trenutku nesreće. Analizira se i mogućnost takozvanog “mrtvog ugla”, kao i eventualni problemi u komunikaciji između vozača tokom manevra.Istraga se nastavlja kako bi se precizno utvrdile sve okolnosti, odgovornost i tačna dinamika tragedije.

Dolaskom hitne pomoći mogla je biti samo konstatovana smrt 44-godišnjaka

Dolaskom hitne pomoći mogla je biti samo konstatovana smrt

Kamiondžija iz BiH poginuo dok je pomagao kolegi

Uzrok požara u bečkom stambenom naselju, u kojem su dvoje djece (2 i 3 godine) morala biti reanimirana, je baterija ručnog usisivača, potvrđeno je nakon istrage.Požar je izbio u ponedjeljak navečer u 16.48 sati u stanu u ulici Effingergasse u bečkoj četvrti Ottakring. U tom trenutku u stanu su se nalazila tri djeteta iz sedmočlane porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine: 14-godišnja djevojčica brinula se o svojoj mlađoj braći i sestri, kada je iznenada baterija ručnog usisivača planula.Na intervenciju su izašli vatrogasci, hitna pomoć i policija. Spasioci su u stanu pronašli dvoje male djece – dječaka (2) i djevojčicu (3) – u nesvjesnom stanju. Djeca su već bila u kritičnom stanju te su reanimirana u prostoru bez dima, unutar zgrade. Oba djeteta i dalje su u životnoj opasnosti, dok je starija sestra u šoku.Stanarka zgrade Lieselotte K. (59), koja živi u istom naselju Davidhof, svjedočila je dramatičnim scenama. "Kada sam pogledala kroz prozor, vidjela sam kako hitna služba iznosi dvoje djece na nosilima iz zgrade," ispričala je za oe24.- Bilo je užasno, nisu se pomjerala i odmah su ih odvezli u dvije hitne pomoći - dodala je.Isprva je pomislila da se radi o porodičnom incidentu, a tek kasnije je saznala da je u pitanju požar u stambenom kompleksu.Prema prvim informacijama, kod dvoje djece došlo je do srčanog zastoja, najvjerovatnije kao posljedica trovanja dimom. Oboje su hospitalizovani i nalaze se na intenzivnoj njezi.

Prema prvim informacijama, kod dvoje djece došlo je do srčanog zastoja, najvjerovatnije kao posljedica trovanja dimom

Dvoje djece iz BiH se bori za život nakon požara u stanu

Nakon što je iranski vojni glasnogovornik Esmail Bagei izjavio da je Pakistan prenio Amerikancima najnoviji mirovni prijedlog Teherana, američki predsjednik Donald Tramp saopćio je da je odustao od već planiranog velikog napada na Iran.Udari su trebali početi u utorak, ali su odgođeni "usred ozbiljnih pregovora", nakon što su lideri Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zatražili više vremena za pripremu nuklearnog sporazuma. Tramp je više puta prijetio napadima, pa ih potom povlačio u posljednji trenutak.Tri mjeseca nakon početka napada na Iran 28. februara, Tramp se, prema pisanju The New York Timesa, nalazi između dvije suprotstavljene opcije: prisiliti Iran na kapitulaciju ili proglasiti pobjedu i povući se.Rezultat su kontradiktorne izjave o ratu – u jednom trenutku tvrdi da je rat završen, a već u sljedećem da SAD mora “završiti posao”. U jednom navratu dao je i ultimatum uz prijetnju uništenja, da bi ga kasnije povukao prije isteka roka.<h2>Nezadovoljni birači</h2>Čak 64 posto američkih birača smatra da je odluka o napadu na Iran bila pogrešna, dok je većina nezadovoljna i ekonomskim posljedicama sukoba, piše NYT.Pregovori o iranskom nuklearnom programu i Hormuškom moreuzu su u zastoju, navodi The Guardian, dok američki pritisci i blokade ne uspijevaju natjerati Teheran na ustupke uprkos produbljivanju ekonomske krize. Tramp je odbacio više iranskih prijedloga, tražeći veće koncesije oko nuklearnog programa.U ponedjeljak je izjavio da odgađa napad jer su mu zaljevske zemlje obećale dogovor “vrlo prihvatljiv” za SAD, te ponovio da Iran neće imati nuklearno oružje.Iz Teherana poručuju da su fokusirani na dogovor o okončanju rata, ali da još nisu “razgovarali ni o kakvim detaljima u vezi s nuklearnim pitanjima”.<h2>Nema znakova da Teheran popušta</h2>Prema analizi CBS-a, Tramp se suočava s ozbiljnim zastojem jer ni prijetnje ni vojna akcija nisu pomjerile Iran sa njegovih dugogodišnjih stavova.Iran, prema procjenama, ne odustaje od nuklearnog programa niti razvoja balističkih projektila, niti planira prekid podrške saveznicima u Gazi, Iraku, Libanu i Jemenu.- Amerikanci moraju shvatiti da Iran nikada neće prihvatiti prekid rata u zamjenu za nuklearne obaveze - saopćila je agencija Tasnim, pozivajući se na visoki izvor. Iran istovremeno tvrdi da nema namjeru razvijati nuklearno oružje.Iranski predsjednik Masud Pezeškijan priznao je u obraćanju na državnoj televiziji da su napadi teško pogodili zemlju, ali da Iran neće pokleknuti pod pritiskom.Pozvao je na realno predstavljanje situacije u zemlji: “Zavaravajuće informacije, lažne poruke ili prikazivanje stvarnosti u kojoj ‘oni propadaju dok mi napredujemo’ neprihvatljivi su. Istina je da se i mi i drugi suočavamo s izazovima.”Dodao je i: “Nećemo žrtvovati dostojanstvo i čast naše zemlje za udobnost ili praktičnost. Imamo valjane razloge i u potpunosti smo sposobni braniti prava naše nacije silom, uz podršku našeg naroda.”<h2>Rušenje aviona</h2>Prema navodima izvora iz Pentagona za NYT, Teheran je tokom jednomjesečnog prekida vatre učvrstio brojne bombardovane lokacije, premjestio mobilne lansere i pripremio se za mogući nastavak sukoba.Mnogi balistički projektili, navodno, skriveni su u planinskim područjima, dok su američki udari samo zatrpali ulaze. Iranske snage su, prema istim izvorima, detaljno proučile obrasce leta američkih bombardera.Rušenje aviona F-15E i pogodak u F-35, kako se navodi, pokazali su da je Iran unaprijedio svoje sposobnosti. U pet sedmica američko-izraelskih napada ubijeno je više iranskih lidera, ali vojni kapaciteti protivnika ostaju stabilni, ocjenjuje Pentagon.

Tramp se suočava s ozbiljnim zastojem jer ni prijetnje ni vojna akcija nisu pomjerile Iran sa njegovih dugogodišnjih stavova

Tramp se našao u pat-poziciji s Iranom, a loše vijesti stižu i iz Pentagona

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens oštro je u utorak osudio gnusan napad na džamiju u San Diegu u kojem su ubijene tri osobe.- Ne znam nijednu osobu koja bi rekla bilo šta drugačije od onoga što ću sada reći, a to je da je takva vrsta nasilja u Sjedinjenim Američkim Državama gnusna - rekao je Vens novinarima u Bijeloj kući.- Pozivam svakog Amerikanca da se pomoli za sve koji su bili uključeni i pogođeni ovim događajem. Ne želimo da se to događa u našoj zemlji i neka Bog podari mir dušama ljudi koji su izgubili živote - dodao je.Vens je rekao da on i njegova supruga redovno posjećuju restoran u blizini Islamskog centra San Diego kada borave u tom gradu na jugu Kalifornije. Druga dama Uša Vens je porijeklom odatle, a potpredsjednik je kazao da ju je pitao da li poznaje nekoga ko je mogao biti prisutan tokom napada.- Rekao sam, znaš, da li bi poznavala nekoga ko je bio uključen u ovo? A ona je rekla, apsolutno, poznavala bih neke ljude, ili barem njihove roditelje, koji su možda koristili usluge ovog društvenog centra - rekao je.Tri osobe, uključujući zaštitara, smrtno su stradale u ponedjeljak u centru. Zvaničnici policije saopćili su da su dvojica osumnjičenih tinejdžera preminula od rana koje su sami sebi nanijeli vatrenim oružjem.

Ne želimo da se to događa u našoj zemlji i neka Bog podari mir dušama ljudi koji su izgubili živote, rekao je

Američki potpredsjednik osudio gnusni napad na džamiju u San Diegu

Sjedinjene Američke Države zaplijenile su tanker povezan s Iranom u Indijskom okeanu, objavio je Wall Street Journal, dok Vašington nastavlja vojni i ekonomski pritisak na Teheran uprkos nastavku pregovora.Tanker Skywave stavljen je pod američke sankcije u martu zbog uloge u transportu iranske nafte, a prema navodima izvještaja vjerovatno je prevozio više od milion barela sirove nafte ukrcane na iranskom ostrvu Harg u februaru.Wall Street Journal, pozivajući se na posrednike i podatke kompanije Lloyd's List Intelligence, navodi da je brod djelovao u području poznatom po tajnim transferima nafte s broda na brod.Vijest dolazi u trenutku kada su napetosti na Bliskom istoku i dalje visoke nakon američkih i izraelskih udara na Iran krajem februara.Teheran je uzvratio napadima usmjerenim na Izrael i američke saveznike u Zaljevu, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, kao i zatvaranjem Hormuškog moreuza.Primirje je stupilo na snagu 8. aprila uz posredovanje Pakistana, ali pregovori u Islamabadu nisu doveli do trajnog sporazuma. Američki predsjednik Donald Tramp kasnije je produžio primirje na neodređeno vrijeme.

Vijest dolazi u trenutku kada su napetosti na Bliskom istoku i dalje visoke nakon američkih i izraelskih udara na Iran krajem februara

SAD zaplijenile iranski tanker u Indijskom okeanu


Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da mu je predsjednik Kine Si Đinping obećao da Kina neće slati bilo kakvo oružje Iranu.Tramp je novinarima u Bijeloj kući rekao da je to "prelijepo obećanje", prenosi Sky News.- Vjerujem mu na riječ. Cijenim to - istakao je Tramp.Predsjednik SAD je prošle sedmice boravio u dvodnevnoj državnoj posjeti Pekingu, tokom koje je naveo da su postignuti fantastični trgovinski sporazumi, koji su, kako je rekao, dobri za obje zemlje.

Tramp je novinarima u Bijeloj kući rekao da je to "prelijepo obećanje"

Tramp: "Si Đinping mi je obećao da neće slati oružje Iranu"

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens (JD Vance) izjavio je danas da su SAD i Iran ostvarili značajan napredak u pregovorima te da nijedna strana ne želi nastavak vojne eskalacije.- Mislimo da smo ostvarili veliki napredak. Smatramo da Iranci žele postići dogovor - rekao je Vens novinarima na brifingu u Bijeloj kući.<h2>Ključni američki zahtjev</h2>On je naveo da je upravo razgovarao s predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump), koji je ponovo naglasio da je ključni američki stav da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje.Prema njegovim riječima, u slučaju da Iran dođe u posjed nuklearnog oružja, i zemlje Perzijskog zaljeva bi tražile isto, a potom bi se taj trend mogao proširiti i na druge države širom svijeta.- Želimo da broj zemalja koje imaju nuklearno oružje bude mali i zato Iran ne može imati nuklearno oružje - rekao je Vens.SAD, kako je naveo, žele da Teheran sarađuje s Vašingtonom u procesu kojim bi se osiguralo da Iran u budućnosti ne obnovi kapacitete za razvoj nuklearnog oružja.- To je ono što pokušavamo postići u pregovorima - istakao je.<h2>Prijetnja novim udarima</h2>Tramp, prema njegovim riječima, vrši pritisak da se postigne dogovor koji bi mogao uključiti ponovno otvaranje Hormuškog moreuza — ključne rute za globalnu isporuku nafte i robe.On je izrazio nadu da je sporazum o okončanju sukoba blizu, ali je ujedno zaprijetio mogućnošću novih vojnih udara na Iran ukoliko dogovor ne bude postignut.Na pitanje da li bi Rusija mogla preuzeti iranski obogaćeni uranij, Vens je odgovorio:- Trenutno to nije plan Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Iranci to nisu pokrenuli.

Mislimo da smo ostvarili veliki napredak. Smatramo da Iranci žele postići dogovor, rekao je

Vens: "Iran ne smije imati nuklearno oružje, dogovor je blizu"

Španske vlasti uhapsile su sina osnivača modne kompanije "Mango" zbog sumnje da je umiješan u smrt svog oca, milijardera koji je preminuo u decembru 2024. godine.Isak Andik (Isak Andic) poginuo je tokom planinarenja na planini Monserat u Kataloniji. Prema prvobitnoj verziji događaja koju je iznio njegov sin Džonatan Andik (Jonathan Andic), otac se okliznuo na planinarskoj stazi i pao oko 100 metara niz liticu.Istraga je u početku tretirala slučaj kao nesreću na planinarenju, ali su kasnije uočene nelogičnosti u izjavama i dodatni dokazi naveli istražitelje da otvore širu istragu. Džonatan Andik, koji je bio potpredsjednik upravnog odbora kompanije, trebalo bi da bude izveden pred sudiju u Martorelju.<h2>Napeti porodični odnosi</h2>Nekoliko španskih medija navodi da su otac i sin imali loš odnos te da je neposredno prije incidenta došlo do žestoke svađe. Isak Andik je 2014. godine prepustio vođenje kompanije najstarijem sinu, ali se već godinu kasnije vratio i formirao novi menadžment kako bi stabilizovao poslovanje. Taj potez, prema izvorima iz istrage, dodatno je narušio njihov odnos, piše "El Pais".Porodični odnosi dodatno su se pogoršali nakon smrti preduzetnika, kada su supruga i djeca pokrenuli spor oko nasljedstva. Posljednji testament koji je Andik potpisao u julu 2023. godine predviđao je ravnopravnu podjelu imovine među troje djece, uz dodatne iznose i imovinu za određene osobe.<h2>Najbogatiji čovjek Katalonije</h2>Preduzetnik, kojeg je "Forbes" procijenio kao najbogatijeg čovjeka Katalonije sa bogatstvom od 4,5 milijardi dolara, svojoj partnerki ostavio je pet miliona eura, što je ona smatrala nedovoljnim i tražila 70 miliona eura. Nakon pregovora, postignut je načelni dogovor o isplati od oko 30 miliona eura.Isak Andik rođen je 1953. godine u Istanbulu u sefardskoj jevrejskoj porodici. U Kataloniju je došao sa 14 godina, a već sa 17 godina prodavao je odjeću i obuću na uličnim pijacama. Kasnije je otvorio modne radnje i izgradio poslovno carstvo koje je "Mango" pretvorilo u jednog od najvećih igrača španske tekstilne industrije, konkurentnog i brendu "Zara", piše "Euronews".

Nekoliko španskih medija navodi da su otac i sin imali loš odnos te da je neposredno prije incidenta došlo do žestoke svađe

Uhapšen sin osnivača Manga zbog sumnje da je ubio oca milijardera

Stado krava napalo je bračni par u Austriji, nanijevši im teške povrede od kojih je žena preminula, saopštila je policija, prenio je njemački Spiegel.U napadu koji se dogodio u regionu Linc, u Istočnom Tirolu, 67-godišnja žena zadobila je teške povrede i preminula je, dok je njen 65-godišnji suprug teško povrijeđen, navode vlasti.On je uspio pozvati hitnu pomoć, nakon čega su ga spasioci helikopterom prebacili u bolnicu u Insbruku.Portparol policije izjavio je da razlog agresivnog ponašanja životinja još uvijek nije poznat.Prema navodima austrijskog javnog servisa ORF, par je napalo između 30 i 40 krava.Preliminarni nalazi pokazuju da pas koji je bio s bračnim parom nije imao nikakvu ulogu u incidentu.Stručnjaci podsjećaju da krave, posebno one koje štite telad, mogu agresivno reagovati na pse koji im se približe.Vlasti i poljoprivrednici već godinama upozoravaju na potrebu opreza u takvim situacijama.Podsjećamo, u septembru prošle godine 85-godišnji muškarac preminuo je nakon što ga je napalo stado krava dok je šetao sa suprugom i psom u mjestu Ramzau am Dahštajn u Austriji, podsjeća Spiegel.

Portparol policije izjavio je da razlog agresivnog ponašanja životinja još uvijek nije poznat

Stado krava napalo bračni par: Žena preminula od povreda, muž teško povrijeđen

Ruski predsjednik Vladimir Putin započeo je danas dvodnevnu posjetu Kini, gdje će sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom razgovarati o jačanju bilateralnih odnosa i aktuelnim globalnim pitanjima, prenosi agencija dpa.Putina u posjeti prati delegacija ministara, privrednika i visokih zvaničnika, među kojima su guvernerka centralne banke Elvira Nabiulina te rukovodioci velikih energetskih kompanija poput Gazproma i Rosnjefta, saopćio je Kremlj.

<blockquote class="twitter-tweet">🇷🇺🇨🇳 On May 19, President <a href="https://twitter.com/hashtag/Putin?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Putin</a> arrived in Beijing for an official visit to China at the invitation of President Xi Jinping. The visit marks the 25th anniversary of the landmark Russia-China Treaty of Good-Neighbourliness, Friendship &amp; Cooperation.<a href="https://twitter.com/hashtag/RussiaChina?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#RussiaChina</a> <a href="https://t.co/gsyApeuvu8">pic.twitter.com/gsyApeuvu8</a>&mdash; MFA Russia 🇷🇺 (@mfa_russia) <a href="https://twitter.com/mfa_russia/status/2056770372708479481?ref_src=twsrc%5Etfw">May 19, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zbog zapadnih sankcija uvedenih nakon ruske invazije na Ukrajinu, brojne ruske kompanije sve više se oslanjaju na Kinu kao ključnog trgovinskog partnera. U video poruci prije dolaska u Peking, Putin je izrazio zadovoljstvo povratkom u Kinu, naglašavajući jačanje međuljudskih kontakata nakon uvođenja bezviznog režima između dvije zemlje. Istakao je i da je trgovinska razmjena premašila 200 milijardi dolara.Do posjete dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp završio posjetu Kini. Iako se očekuje da će Si Đinping informisati Putina o tim razgovorima, iz Kremlja poručuju da je posjeta planirana ranije i da nije povezana s Trampovom posjetom.<h2>Rijetka diplomatska situacija</h2>Pekinški "Global Times" navodi da Kina sve više postaje globalno diplomatsko središte, ističući da je od Hladnog rata rijetkost da jedna zemlja u tako kratkom roku ugosti lidere Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.Razgovori Putina i Sija zakazani su za sutra, a fokus će biti na daljem razvoju strateškog partnerstva, kao i na regionalnim i međunarodnim krizama.Prema Kremlju, planirano je potpisivanje zajedničke deklaracije i više bilateralnih sporazuma. Savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov naveo je da bi moglo biti potpisano oko 40 dokumenata iz oblasti industrije, trgovine, transporta i građevinarstva.<h2>Neformalni sastanak</h2>Također je najavljen i neformalni sastanak dvojice lidera, uključujući razgovor uz čaj iza zatvorenih vrata, na kojem bi se moglo govoriti i o sukobima u Ukrajini i Iranu.Kina zvanično tvrdi da je neutralna u ratu u Ukrajini, dok zapadni analitičari smatraju da bi Peking mogao značajno uticati na tok sukoba, posebno kroz kontrolu finansijskih tokova i isporuke tehnologije Rusiji.Energetska saradnja ostaje jedan od ključnih prioriteta, a Moskva će, prema najavama, ponovo pokrenuti

Do posjete dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp završio posjetu Kini

Putin stigao u Peking: Evo o čemu će razgovarati sa Sijem

Mađarski premijer Peter Mađar objavio je dio dokumentacije vezane za veliki skandal oko pomilovanja u slučaju prikrivanja pedofilije u dječijem domu u Bičkeu.- Ovo nije kraj ovog slučaja - poručio je Mađar.Prema objavljenim dokumentima, tadašnja ministrica pravde Judit Varga nije podržala zahtjev za pomilovanje K. Endrea, bivšeg zamjenika direktora doma za djecu, koji je osuđen jer je prisiljavao žrtve seksualnog zlostavljanja da povuku svoje iskaze protiv direktora ustanove, već ranije osuđenog pedofila.<h2>Sumnjiva i neuobičajena odluka</h2>Ipak, tadašnja predsjednica Mađarske Katalin Novak donijela je odluku o pomilovanju, a Varga ju je istog dana potpisala, što Magyar ocjenjuje kao veoma sumnjivo i neuobičajeno, prenose mađarski mediji.Dokumentacija pokazuje i da je odluka donesena neposredno prije posjete pape Franju Mađarskoj 2023. godine. Mađar tvrdi da je upravo zbog te posjete postojao pritisak da se postupak ubrza, te da je slučaj K. Endrea uključen među druge već odobrene odluke mimo redovne procedure Ministarstva pravde. U jednom internom dokumentu državni sekretar za pitanja pomilovanja Robert Repaši navodi da postupak nije sproveden kroz uobičajeni službeni kanal.Premijer je naveo da se već sada može zaključiti da je postojao "veoma snažan lobi" koji je uticao na odluku o pomilovanju. Podsjetio je i da je bivši ministar Gergelj Guljaš ranije priznao da je vlada razmatrala i druga kontroverzna pomilovanja, ali nije potvrđeno da li je među njima bio i slučaj K. Endrea.Mađar je najavio formiranje parlamentarne istražne komisije koja bi trebalo da sasluša članove tadašnje vlade i Ministarstva pravde. Nije isključio ni mogućnost saslušanja Aniko Levai, supruge Viktora Orbana, uz napomenu da postoje različite spekulacije o njenoj mogućoj ulozi, ali bez konkretnih dokaza. Istakao je da je prioritet utvrditi političku odgovornost i razjasniti da li je i premijer Viktor Orban imao bilo kakvu ulogu u donošenju odluke.<h2>Politički potres u Mađarskoj</h2>Afera s pomilovanjem izazvala je snažan politički potres u Mađarskoj. Zbog skandala su u kratkom roku ostavke podnijele predsjednica Katalin Novak i ministrica pravde Judit Varga, dok reformatski biskup Zoltan Balog, koji je također dovođen u vezu sa slučajem, nije snosio političke posljedice.Podsjetimo, afera je izbila početkom februara 2024. godine kada je otkriveno da je K. Endre dobio predsjedničko pomilovanje. Javnost je burno reagovala jer je bio osuđen zbog pomaganja u prikrivanju seksualnog zlostavljanja djece.Ovaj slučaj je ujedno lansirao Magyara u vrh mađarske politike, jer je na talasu nezadovoljstva formirao politički pokret Tisa, koji danas predvodi u mađarskoj politici.

Mađar je najavio formiranje parlamentarne istražne komisije koja bi trebalo da sasluša članove tadašnje vlade i Ministarstva pravde

Mađar otkrio nove detalje o pomilovanju u slučaju zataškavanja pedofilije: "Ovo nije završeno"

"Cesta života" u istočnoj Ukrajini, puna rupa i ostataka spaljenih vozila, zapravo je put koji se sve više pretvara u smrtonosnu zonu. Ova ključna linija snabdijevanja za ukrajinske jedinice na najtežim dijelovima fronta, od Družkivke do Kostjantinivke, postala je prostor u kojem je preživljavanje jedini cilj pod stalnom prijetnjom ruskih dronova. Vojnici se uglavnom kreću pješice, dok tehnologija koja im je trebala olakšati borbu istovremeno svaki izlazak na otvoreno čini izuzetno opasnim, prenosi <a href="https://edition.cnn.com/2026/05/18/europe/ukraine-road-of-life-russian-drones-intl-cmd">CNN</a>.<h2>Pet sati pod opsadom dronova</h2>Novinarska ekipa CNN-a prošla je kratku, navodno sigurniju dionicu između dva ukrajinska položaja u pratnji Koste, Saše i Bogdana iz 24. mehanizirane brigade. Planirana jednosatna ruta u oba smjera pretvorila se u pet sati neprekidne opasnosti i najmanje 14 napada ili bliskih kontakata s dronovima.

<blockquote class="twitter-tweet">CNN&#39;s Nick Paton Walsh follows Ukrainian soldiers down a strategic road by the Kostiantynivka front line as Russian drones attack. <a href="https://t.co/AtEVp9uWfg">https://t.co/AtEVp9uWfg</a> <a href="https://t.co/DFs4SR0zYi">pic.twitter.com/DFs4SR0zYi</a>&mdash; CNN International (@cnni) <a href="https://twitter.com/cnni/status/2056413691537445035?ref_src=twsrc%5Etfw">May 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prvi napad uslijedio je brzo. Nakon prolaska pored dva tenka, čulo se zujanje drona, a zatim i pucnjava. Šuma i oštećene kuće odjednom su "oživjele", a ukrajinski vojnici skriveni u njima otvorili su vatru prema nebu. To je bio znak da se svi sklone u zaklon.Na otvorenom dijelu puta Saša i Kosta su uzvratili vatrom. Uspjeli su pogoditi dron, a njegova eksplozija se vidjela oko 150 metara dalje na asfaltu. Grupa je morala odmah nastaviti kretanje, svjesna da bi mogli uslijediti novi napadi.<h2>Nova pravila ratovanja</h2>Rat dronovima potpuno je promijenio pravila na frontu. Oklopna vozila postala su glavna meta, a veće grupe vojnika lak plijen. Zaštitne mreže postavljene nad cestama u Donbasu, koje bi trebale zaustaviti dronove, u nekim slučajevima postaju prepreka. Kada se čuje njihovo zujanje, jedina šansa za preživljavanje je bijeg u šumu ili grmlje gdje letjelice teže djeluju. Ako se vojnik zatekne ispod mreže, mora pronaći ili napraviti otvor kako bi se sklonio.Izbjegavanje dronova suprotno je instinktu da se sigurnost traži u grupi. Vojnici se moraju razdvajati, jer pojedinačna meta ima manju vrijednost za operatera. Upozorenje preko radija natjeralo je ekipu da se ponovo raziđe u zaklon, dok je zvuk dronova postajao sve jači, a pucnjava odjekivala sa svih strana.Nakon sat vremena stalne napetosti, zujanje postaje teško razlikovati od stvarnosti. Jedan dron je oboren vatrom Saše i Bogdana iznad njihovih glava. Oštećena letjelica pala je na cestu bez eksplozije. Iako je mogla biti izviđačka, način kretanja ukazivao je na napadnu misiju. Saša je dijelove bacio u grmlje kako bi očistio prolaz.<h2>Ljudski gubici i prilagodba tehnologiji</h2>Putem su prošli pored spaljenog vozila uništenog dva dana ranije, u kojem je poginuo Roman, jedan od komandira jedinice. Susreli su i grupu iscrpljenih vojnika koji su se povlačili s fronta, dok su dronovi napadali rovove, a ruske snage izvodile nove napade. Kretali su se iscrpljeno, dok im je opremu dopremao mali robotski transporter. Neki su skrivali lica od kamere.U jednom od bunkera, gdje su stigli Saša i Bogdan, nalazi se Afina. To je kodno ime 25-godišnje operaterke koja se vojsci pridružila prije rata. Nije očekivala da će rat izgledati ovako. „- Uopće nisam očekivala ništa slično - rekla je.&nbsp;- Teško je. S vremenom se čovjek iscrpi, ali se navikneš. Shvatiš da moraš nastaviti - dodala je.Povratak je bio jednako opasan. Nova paljba oborila je nekoliko dronova u zasjedi, dok su drugi pokušavali pogoditi vozila u prolazu. Uprkos stalnoj opasnosti, ukrajinske snage se brzo prilagođavaju — kretanje pješice, upotreba tehnologije i automatizacija zadataka daju im određenu prednost. Kijev možda ne ostvaruje potpunu pobjedu, ali je uspio usporiti gubitke, a zadržavanje položaja na ovakvim lokacijama moglo bi biti ključno za dalji tok rata.

"Cesta života" u istočnoj Ukrajini, puna rupa i ostataka spaljenih vozila, zapravo je put koji se sve više pretvara u smrtonosnu zonu

Video / Reporter CNN-a s ukrajinskim vojnicima bježao od ruskih dronova

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je danas da bi Sjedinjene Američke Države ponovo mogle izvesti napade na Iran te da je bio veoma blizu donošenja odluke o vojnoj akciji prije nego što ju je odgodio.- Tek me sat vremena danas dijelilo od toga da donesem odluku o napadu - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.<h2>Novi udar moguć do nedjelje</h2>Dodao je kako iransko rukovodstvo pokušava postići dogovor, ali je upozorio da bi, ukoliko pregovori propadnu, novi američki napad mogao uslijediti u narednim danima.- Dakle, mislim dva ili tri dana, možda petak, subota, nedjelja, tako nešto, možda početkom sljedeće sedmice, u ograničenom vremenu jer im ne možemo dopustiti da imaju novo nuklearno oružje - poručio je Tramp.<h2>Dogovor s Havanom</h2>Govoreći o Kubi, Tramp je naveo kako vjeruje da postoji mogućnost diplomatskog dogovora s vlastima u Havani te da SAD mogu pomoći toj zemlji bez obzira na eventualne političke promjene.- Mislim da se može - odgovorio je Tramp na pitanje novinara vjeruje li da je moguć diplomatski sporazum s Kubom.- Kuba nas zove. Treba im pomoć. Ali Kuba je propala nacija. Kubi treba pomoć i mi ćemo to učiniti - rekao je američki predsjednik.Administracija SAD-a ranije je kubansku komunističku vlast opisivala kao korumpiranu i nesposobnu te podržavala promjenu režima u toj zemlji.

Si najavio pravedniji globalni sistem tokom susreta s Putinom, ruski predsjednik kaže da su odnosi s Kinom na neviđenom nivou

Tramp: Bio sam na sat vremena od donošenja odluke o napadu, nije isključeno da se to desi u petak, subotu ili nedjelju

Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu: Kina kao novi geopolitički "pupak" svijeta

Kamiondžija iz BiH poginuo dok je pomagao kolegi

Dvoje djece iz BiH se bori za život nakon požara u stanu

Tramp se našao u pat-poziciji s Iranom, a loše vijesti stižu i iz Pentagona

Američki potpredsjednik osudio gnusni napad na džamiju u San Diegu

SAD zaplijenile iranski tanker u Indijskom okeanu

Tramp: "Si Đinping mi je obećao da neće slati oružje Iranu"

Vens: "Iran ne smije imati nuklearno oružje, dogovor je blizu"

Uhapšen sin osnivača Manga zbog sumnje da je ubio oca milijardera

Stado krava napalo bračni par: Žena preminula od povreda, muž teško povrijeđen

Putin stigao u Peking: Evo o čemu će razgovarati sa Sijem

Mađar otkrio nove detalje o pomilovanju u slučaju zataškavanja pedofilije: "Ovo nije završeno"

Video / Reporter CNN-a s ukrajinskim vojnicima bježao od ruskih dronova

Tramp prijeti Iranu novim napadom: Novi udar moguć do nedjelje

Globus

Si najavio pravedniji globalni sistem tokom susreta s Putinom, ruski predsjednik kaže da su odnosi s Kinom na neviđenom nivou

Tramp: Bio sam na sat vremena od donošenja odluke o napadu, nije isključeno da se to desi u petak, subotu ili nedjelju

Posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu: Kina kao novi geopolitički "pupak" svijeta

Kamiondžija iz BiH poginuo dok je pomagao kolegi

Dvoje djece iz BiH se bori za život nakon požara u stanu

Tramp se našao u pat-poziciji s Iranom, a loše vijesti stižu i iz Pentagona

Američki potpredsjednik osudio gnusni napad na džamiju u San Diegu

SAD zaplijenile iranski tanker u Indijskom okeanu

Tramp: "Si Đinping mi je obećao da neće slati oružje Iranu"

Vens: "Iran ne smije imati nuklearno oružje, dogovor je blizu"

Uhapšen sin osnivača Manga zbog sumnje da je ubio oca milijardera

Stado krava napalo bračni par: Žena preminula od povreda, muž teško povrijeđen

Putin stigao u Peking: Evo o čemu će razgovarati sa Sijem

Mađar otkrio nove detalje o pomilovanju u slučaju zataškavanja pedofilije: "Ovo nije završeno"

Video / Reporter CNN-a s ukrajinskim vojnicima bježao od ruskih dronova

Tramp prijeti Iranu novim napadom: Novi udar moguć do nedjelje