Moskva se našla na meti dosad najvećeg ukrajinskog napada od početka rata, pri čemu je gotovo 200 dronova gađalo ciljeve u i oko ruske prijestolnice. Napadi su izazvali velike požare i guste oblake dima koji su se uzdizali visoko iznad grada.Prema riječima guvernera moskovske regije Andreja Vorobjova, ranjeno je najmanje 17 osoba. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je u samo 24 sata presretnuto i uništeno gotovo hiljadu dronova te četiri ukrajinske krstareće rakete širom zemlje.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><a href="https://t.co/CARe4Da9v2">pic.twitter.com/CARe4Da9v2</a>&mdash; Defense of Ukraine (@DefenceU) <a href="https://x.com/DefenceU/status/2067518499086303426?ref_src=twsrc%5Etfw">June 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U južnoj Rostovskoj regiji pogođeno je skladište nafte, pri čemu je jedna osoba izgubila život.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) izjavio je kako je riječ o „sankcijama dugog dometa”, što je izraz kojim Kijev opisuje svoje dalekometne napade na ruski teritorij.Dodao je kako je napad odgovor na prošlosedmični ruski udar na Kijev, u kojem je zapaljen značajan vjerski objekt.

Napadi su izazvali velike požare i guste oblake dima

Video / Ovo se nije dogodilo još od početka rata, panika zavladala u Moskvi

Iranski piloti borbenih aviona F-5 iznijeli su nove detalje o napadu na američku vojnu bazu Camp Buehring u Kuvajtu, opisujući misiju kao jednu od najsloženijih operacija izvedenih tokom sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.Prema njihovim tvrdnjama, avioni su letjeli na izuzetno maloj visini, znatno nižoj od one koja se koristi tokom standardnih vojnih obuka.- Uobičajena visina za obuku iznosi oko 150 metara, a mi smo letjeli na manje od 15 metara iznad tla - naveo je jedan od pilota.<h2>Let u radijskoj šutnji</h2>Piloti tvrde da su bili svjesni prisustva američkih sistema Patriot, AWACS aviona za nadzor i drugih elemenata protivzračne odbrane, ali da je cijela operacija izvedena bez radio-komunikacije.Kako navode, tokom leta kroz područje Perzijskog zaliva prošli su između brodova na toliko maloj visini da su se nalazili ispod nivoa njihovih paluba.- Mornari na brodovima mogli su nas posmatrati odozgo - rekao je pilot.<h2>Cilj bio Kamp Buehring</h2>Nakon ulaska u kuvajtski zračni prostor, posada je, prema vlastitim riječima, imala na raspolaganju više potencijalnih ciljeva, uključujući energetska i vojna postrojenja.Ipak, tvrde da je jedini zadatak bio napad na američku bazu Camp Buehring.- Mogli smo gađati i druge ciljeve, ali naš zadatak bio je Kamp Buehring. Misija je uspješno izvršena - poručili su.<h2>Stari avioni protiv moderne tehnologije</h2>Američki NBC ranije je izvijestio da su iranski avioni F-5 uspjeli probiti slojeve protivzračne odbrane i izvesti napad na bazu.Posebnu pažnju privukla je činjenica da je riječ o avionima starijim od pola stoljeća, koji su tehnološki znatno inferiorniji u odnosu na savremene američke letjelice poput F-16, F-18, F-22 i F-35.Iran trenutno raspolaže s oko tridesetak operativnih aviona F-5, koji su nabavljeni prije Islamske revolucije 1979. godine. Tokom godina razvijene su i domaće varijante ovih letjelica, ali broj aktivnih primjeraka nije poznat.Raniji izvještaji navodili su i da su katarske zračne snage tokom sukoba oborile dva iranska bombardera Su-24 neposredno prije nego što su stigli do svojih ciljeva.

Posada aviona F-5 tvrdi da je u potpunoj radijskoj šutnji probila slojeve protivzračne odbrane i bombardovala bazu Camp Buehring u Kuvajtu

Iranski piloti otkrili detalje napada na američku bazu: Letjeli na svega 15 metara visine

Sjedinjene Američke Države i Iran potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim je faktički zaustavljen rat između dvije zemlje, a objavljivanje tog dokumenta izazvalo je podjele unutar MAGA (Make America Great Again) pokreta, koji okuplja pristalice predsjednika SAD-a Donald Tramp (Trump).<h2>Fond od 300 milijardi dolara</h2>Iako je Tramp ranije više puta najavljivao, pa čak i proglašavao veliku američku pobjedu, sadržaj sporazuma ne ide u prilog takvim tvrdnjama, posebno zbog toga što je Iranu osiguran fond od 300 milijardi dolara za obnovu, uz postepeno ukidanje sankcija koje su predviđene dogovorom.Među najvećim kritičarima dogovora bili su takozvani "neokonzervativci", poput senatora Teda Kruza (Cruza), koji su očekivali potpuni slom Irana i nastavak rata dok se ne promijeni vladajuća struktura u ovoj zemlji.- Blizu 1.000 Amerikanaca je ubio režim u Iranu. Nije ni blizu interesa SAD-a da im plaćamo rekonstrukciju kapaciteta koje smo upravo uništili - rekao je Kruz za Daily Wire.Njemu je odgovorio najstariji sin američkog predsjednika Donald Tramp Džunior (Jr)., i to poprilično oštro.- Jedini problem s Tedom Kruzom je što laže o ovom dogovoru. Ne dajemo im nijedan dolar. Koristiti lažne vijesti da podriva agendu predsjednika Trampa je suprotnost onoga što je MAGA - napisao je Tramp Džunior.&nbsp;Ipak, najžešće kritike bile su upućene Džej di Vensu (JD Vanceu), potpredsjedniku SAD-a, koji je direktno označen kao krivac za ovakav dogovor s Iranom.Vens je u nekoliko medijskih istupa branio dogovor, čak i kritikovao Izrael zbog njihovog protivljenja, a zbog toga je i bio na meti kada je sam dokument objavljen.<h2>Kritike Vensu</h2>Najdalje u svojim kritikama je otišao voditelj Fox Newsa, izrazito konzervativnog medija, Brajan Kilmande (Brian Kilmeade) koji je sugerisao da Vens uopšte nije trebao pregovarati.- Problem je u tome što, prema sporazumu kakav je trenutno postavljen, ne izgleda da je Iran doveden na koljena. To je problem. Čak i ako budemo morali da se vratimo i završimo posao, u ovom trenutku izgleda da je Iran iz toga izvukao mnogo više nego što su mnogi očekivali. To će biti glavna zamjerka, a moguće je da ni Tramp to nije očekivao, jer ima toliko stvari kojima se istovremeno bavi da ne može ulaziti u svaki detalj - rekao je Kilmeade.Vensa su kritikovali i pojedini članovi Kongresa SAD-a iz Republikanske stranke. Neki od njih su novinarima u Americi istakli da je "Tramp pobijedio, a Vens to izbrisao jednim potpisom".

Iako je Tramp ranije više puta najavljivao, pa čak i proglašavao veliku američku pobjedu, sadržaj sporazuma ne ide u prilog takvim tvrdnjama

Trampov sporazum s Iranom izazvao rat: Džej di Vens na udaru, Tramp Džunior u sukobu sa senatorom

Smanjenje američkog doprinosa kriznim snagama NATO-a stupilo je na snagu odmah, izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rut (Rutte), naglasivši da drugi saveznici povećavaju svoje učešće kako bi popunili nastale praznine.Jučer se postavilo pitanje: je li ovo odmah ili ne? Odmah je, rekao je Mark Rute novinarima uoči sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu.- Međutim, malo nerado to kažem jer je to alat za planiranje. Pa šta bi se dogodilo u stvarnosti? Ako bi izbio rat... svi saveznici, uključujući SAD, maksimalno će učiniti sve što mogu kako bi osigurali da se možemo boriti u ratu - dodao je.Rute je dan ranije poručio da smanjenje američkog doprinosa u okviru NATO snaga u slučaju krize neće umanjiti sposobnost Saveza, jer će evropski saveznici i Kanada povećati svoje učešće.NATO raspolaže određenim snagama, poznatim kao NATO Force Model, koje se mogu aktivirati u slučaju veće krize, poput napada na neku od članica. Tačan sastav tih snaga je strogo povjerljiv.- Vjerovatno ste čuli vijesti o tome da SAD prilagođava svoje doprinose NATO Force Modelu. U nekim slučajevima to se predstavlja kao problem jer se SAD navodno udaljava od saveznika. Ali to nije tačno, SAD je jasno poručio da je posvećen NATO-u - rekao je Rute.Dodao je da su saveznici svjesni globalnih obaveza Sjedinjenih Američkih Država te da je važno da Evropa i Kanada preuzmu veći dio konvencionalnih vojnih obaveza, dok američki nuklearni odvraćajući kapacitet ostaje čvrst.Današnji sastanak u Briselu posljednji je ministarski sastanak prije samita Saveza koji će se održati 7. i 8. jula u Ankari.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovat će sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, koja pruža vojnu pomoć Kijevu, u sjedištu NATO-a u Briselu, saopćio je također generalni sekretar NATO-a.

Rute poručio da smanjenje američkog doprinosa kriznim snagama NATO-a ne slabi Savez, dok saveznici preuzimaju veći dio odgovornosti

NATO u velikoj promjeni: Rute potvrdio da odluka stupa na snagu odmah

Donald Tramp (Trump) je u srijedu, 17. juna u Palati Versailes potpisao Memorandum o razumijevanju s Iranom, neposredno prije večere koju je organizovao francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron).Na snimku koji je u četvrtak na društvenim mrežama objavio zamjenik šefa osoblja Bijele kuće Dan Skavino (Scavino), vidi se kako Tramp stavlja potpis na dokument, dok mu Makron aplaudira, a iza njega stoji američki državni sekretar Marko Rubio (Marco).Potpisivanje privremenog sporazuma o okončanju neprijateljstava održano je tokom samita G7 u Francuskoj.Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su rat protiv Irana 28. februara, ubivši već prvog dana 86-godišnjeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija (Khameneija) i najviše vojne zvaničnike. Sukob je potom prerastao u širi regionalni konflikt koji je doveo do rasta cijena energenata, ponovnog jačanja inflatornih pritisaka i izazvao zabrinutost zbog velike krize u snabdijevanju hranom u zemljama u razvoju.

<blockquote class="twitter-tweet">President Trump signed the Iran deal at the Palace of Versailles. As you can see its written in Persian. 👀 <a href="https://t.co/N67mbvZ6dt">pic.twitter.com/N67mbvZ6dt</a>&mdash; Eye OSINT (@AlexiaNoel94927) <a href="https://x.com/AlexiaNoel94927/status/2067477864170094753?ref_src=twsrc%5Etfw">June 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Memorandum predviđa trenutno okončanje rata na svim frontovima, uključujući i Liban, potpunu obnovu pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz, ukidanje američke blokade iranskih luka, ukidanje američkih sankcija Iranu, odmrzavanje njegove imovine te plan vrijedan 300 milijardi dolara za ekonomsku obnovu Islamske Republike.Iran se također obavezuje da neće razvijati nuklearno oružje, potvrđujući obećanje koje je davao decenijama.

Memorandum predviđa trenutno okončanje rata na svim frontovima, uključujući i Liban

Trump stavio potpis na memorandum s Iranom

Video / Tramp u Parizu potpisao historijski sporazum s Iranom: Teheran očekuje milijarde dolara

Odnosi između američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahua) postaju sve napetiji, a njihovi telefonski razgovori, prema navodima američkih medija, sve češće prelaze u oštre verbalne sukobe.Prema izvorima, Tramp je u jednom od nedavnih razgovora o situaciji u Libanu direktno poručio Netanjahuu da prestane s razaranjem i bombardovanjem objekata.Zvaničnici iz Bijele kuće navode da američki predsjednik pokazuje sve veću frustraciju zbog, kako tvrde, stalnih zahtjeva izraelskog premijera za novim vojnim operacijama.Upozorava se da su telefonski razgovori dvojice lidera postali ponavljajući i napeti, uz sve izraženije neslaganje u pristupu rješavanju sukoba.

Netanjahu obećava pobjedu nad Iranom, dok sporazum izaziva zabrinutost u Izraelu

Tokom ranijih razgovora, Tramp je izražavao i zabrinutost zbog posljedica rata na širu međunarodnu i ekonomsku situaciju, upoređujući moguće ishode s historijskim krizama koje su pogodile Sjedinjene Američke Države.Sve češće javne kritike iz Vašingtona (Washingtona) dodatno ukazuju na pogoršanje odnosa između dvije administracije, uprkos ranijem savezništvu i bliskoj saradnji.

Zvaničnici iz Bijele kuće navode da američki predsjednik pokazuje sve veću frustraciju zbog, kako tvrde, stalnih zahtjeva izraelskog premijera za novim vojnim operacijama

Puklo savezništvo, Tramp brutalno poručio Netanjahuu: "Prestani rušiti zgrade"

Džo Kent (Joe Kent), bivši direktor američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, komentarisao je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Vašingtona (Washingtona) i Teherana, ocijenivši taj potez kao važan doprinos smirivanju i stabilizaciji prilika na Bliskom istoku.Kent, koji je u martu ove godine podnio neopozivu ostavku na ovu visoku funkciju u znak otvorenog protesta protiv rata Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela protiv Irana, oglasio se putem društvene mreže X.U svojoj objavi, Kent je poručio da je vrlo dobro što predsjednik Donald Tramp (Trump) konačno okončava ovaj sukob.- Molim se da mir opstane. Obuzdavanje Izraela i fokusiranje na stabilnost u regiji bit će ključni za osiguranje trajanja ovog sporazuma - napisao je Kent.Joe Kent je od samog početka bio jedan od najglasnijih i najžešćih kritičara vojnih operacija protiv Irana unutar američkog sigurnosnog aparata.

<blockquote class="twitter-tweet">It is a very good thing that President Trump was able to sign the MOU with Iran and end this war. I pray the peace holds—restraining Israel &amp; focusing on stability in the region will be critical to ensure it lasts. God Bless America 🇺🇸&mdash; Joe Kent (@joekent16jan19) <a href="https://x.com/joekent16jan19/status/2067425505037443550?ref_src=twsrc%5Etfw">June 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Njegova ostavka u martu odjeknula je kao politički zemljotres u Vašingtonu. U zvaničnom obrazloženju svoje ostavke, Kent je direktno optužio izraelskog premijera, navodeći da je Benjamin Netanjahu (Netanyahu) prevario Trampa i uvukao Sjedinjene Američke Države u napad na Iran.Njegove najnovije poruke dolaze neposredno nakon što je iz Bijele kuće potvrđeno da su Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan (Masoud Pezeshkian) zvanično potpisali sporazum u 14 tačaka, koji između ostalog predviđa trajan prekid neprijateljstava na svim frontovima, ukidanje pomorske blokade i ponovno otvaranje strateški važnog Hormuškog moreuza.

Kent, koji je u martu ove godine podnio neopozivu ostavku na ovu visoku funkciju u znak otvorenog protesta protiv rata Sjedinjenih Američkih Država

Džo Kent pozdravio sporazum Vašingtona i Teherana

Bivši šef američke antiterorističke službe: Sporazum SAD i Irana može donijeti mir

Klimatski stručnjaci potvrdili su početak fenomena El Nino, koji bi tokom narednih mjeseci mogao dodatno pojačati ekstremne vremenske prilike širom svijeta.Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu koji nastaje usljed zagrijavanja površinskih voda u istočnom dijelu Tihog okeana, a poznat je po tome što utiče na globalne vremenske obrasce i povećava vjerovatnoću pojave visokih temperatura, suša, požara i obilnih padavina.Prethodni El Nino, koji je trajao od maja 2023. do marta 2024. godine, povezuje se s rekordnim vrućinama, razornim požarima i poplavama u brojnim dijelovima svijeta. Meteorolozi upozoravaju da bi i 2026. godina mogla biti među najtoplijim otkako postoje mjerenja.<h2>Posljedice za poljoprivredu i energetiku</h2>Osim visokih temperatura, stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajne suše mogle ugroziti proizvodnju hrane i stabilnost energetskog sistema u pojedinim državama.Manjak padavina mogao bi dovesti do slabijih prinosa kukuruza, graha i drugih poljoprivrednih kultura, posebno u zemljama poput Brazila, Kolumbije, Indije i Nikaragve. Posljedice bi se mogle osjetiti i na evropskom tržištu zbog zavisnosti od uvoza određenih prehrambenih proizvoda.Istovremeno, smanjen vodostaj rijeka i jezera mogao bi negativno utjecati na proizvodnju električne energije iz hidroelektrana, dok ekstremne vrućine smanjuju efikasnost solarnih panela.<h2>Veći rizik od požara i nestašice vode</h2>Naučnici procjenjuju da bi tokom 2026. i 2027. godine mogao porasti rizik od šumskih požara, toplotnih valova i nestašice vode u brojnim evropskim zemljama.Nizak vodostaj rijeka mogao bi dodatno otežati snabdijevanje pitkom vodom, rad elektrana i funkcionisanje poljoprivrednog sektora.Ipak, stručnjaci naglašavaju da El Nino nije glavni uzrok globalnog zagrijavanja. Dok ovaj fenomen privremeno povećava prosječnu temperaturu planete za oko 0,1 do 0,2 stepena Celzijusa, klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem već su dovele do znatno većeg porasta globalne temperature.Kako upozoravaju klimatolozi, El Nino će proći, ali će se posljedice klimatskih promjena nastaviti osjećati sve dok se ne smanji korištenje fosilnih goriva i emisija štetnih gasova.

Naredne dvije godine mogle donijeti više toplotnih valova, manjak padavina i probleme u proizvodnji hrane

Početak fenomena El Nino: Naučnici upozoravaju na suše, požare i nove temperaturne rekorde

U njemačkom gradu Šorndorf (Schorndorf), u saveznoj pokrajini&nbsp;Baden-Virtenberg (Baden-Württemberg), preminula je 20-mjesečna djevojčica nakon što je satima bila ostavljena u automobilu.Prema prvim informacijama, dijete je u vozilu zaboravila njena 44-godišnja majka. Policija je potvrdila da je istraga u toku, a slučaj je preuzelo državno tužilaštvo u Štutgartu.Policijska uprava Aalen navela je da je dojava zaprimljena u srijedu poslijepodne, kada je dijete pronađeno bez svijesti u parkiranom automobilu.Hitne službe su odmah pokušale reanimaciju, ali uprkos naporima djevojčica je preminula na licu mjesta.Tužilaštvo je saopštilo da se protiv majke vodi istraga zbog sumnje na ubistvo iz nehata, dok je naložena i obdukcija kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti.Istraga o okolnostima ovog tragičnog slučaja je u toku.

Istraga u toku: 20-mjesečna djevojčica pronađena mrtva u vozilu, majka osumnjičena za ubistvo iz nehata

Dijete preminulo nakon što je ostavljeno u automobilu u Njemačkoj

Američki ministar odbrane Pete Hegseth poručio je u četvrtak u Briselu da evropski saveznici moraju preuzeti vodeću ulogu u odbrani kontinenta i jačanju NATO-a.<h2>Odvraćanje prijetnje</h2>Na sastanku ministara odbrane članica NATO-a Hegseth je pozvao na novo preuređenje 32-članog saveza, koje je opisao kao "NATO 3.0", odnosno savez sposoban da odvraća svaku prijetnju.Prema njegovim riječima, NATO se mora vratiti ulozi čvrstog vojnog saveza s konkretnim sposobnostima za konvencionalnu odbranu Evrope."NATO 3.0 je posthladnoratovsko priznanje da se NATO mora vratiti pravom čvrstom vojnom savezu koji ima stvarne vojne kapacitete sposobne da odvraćaju upravo ovdje na kontinentu i preuzmu vodstvo za konvencionalnu odbranu Evrope", rekao je Hegseth.Dodao je i da će Sjedinjene Američke Države 2027. godine uložiti 1,5 biliona dolara u vlastitu odbranu, šaljući, kako je naveo, poruku svijetu da Amerika gradi arsenal slobode.<h2>Popuniti praznine</h2>Njegove poruke dolaze nekoliko sedmica nakon što su SAD saveznicima najavile da više neće osiguravati određene ratne brodove i avione ako neka članica bude napadnuta. Evropske članice i Kanada sada pokušavaju utvrditi kako da popune te praznine, dok vrhovni saveznički komandant NATO-a priprema rezervne planove za odbranu Evrope.Administracija Donalda Trumpa tvrdi da želi biti spremna za dva istovremena sukoba i zadržati više vojnih resursa za mogući konflikt s Kinom u indo-pacifičkoj regiji.Iako član 5 osnivačkog ugovora NATO-a predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, on ne obavezuje saveznike na vojni odgovor. Sjedinjene Države pritom ne planiraju povući nuklearno oružje iz Evrope, koje ostaje ključni dio odvraćanja unutar saveza.

NATO se mora vratiti ulozi čvrstog vojnog saveza s konkretnim sposobnostima za konvencionalnu odbranu Evrope

Hegset traži da Evropa preuzme vodstvo: Zaokret prema "NATO-u 3.0"

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) nije javno komentarisao sporazum koji je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) predstavio i potpisao s Iranom, iako ga dio izraelskih zvaničnika smatra ozbiljnim političkim i strateškim udarcem za Izrael.Dok je ranije izraelskoj javnosti obećavao „potpunu pobjedu“ nad Iranom, Netanjahu se sada suočava s novom realnošću u kojoj Vašington (Washington) i većina regionalnih aktera podržavaju dogovor. Prema navodima američkih i izraelskih medija, izraelsko rukovodstvo ostalo je prilično usamljeno u stavu da sporazum nije trebao biti postignut.<h2>Trampove kritike</h2>Dodatni izazov za Netanjahua predstavlja činjenica da ni njegovi tradicionalni saveznici u Sjedinjenim Američkim Državama ne pokazuju spremnost da otvoreno osporavaju sporazum koji nosi podršku predsjednika Trampa.Iako nema zvaničnih oštrih reakcija iz izraelske vlade, zabrinutost zbog sporazuma navodno se izražava na internim sastancima i zatvorenim brifinzima. Istovremeno, pojedini mediji bliski vlastima sve češće kritikuju američku administraciju i njene pregovarače.Na samitu G7 Tramp je zahvalio Netanjahuu na saradnji tokom sukoba s Iranom, ali je istovremeno uputio i nekoliko kritika na račun izraelskog premijera. Američki predsjednik naglasio je da između dvije zemlje postoji snažno partnerstvo, ali je jasno stavio do znanja da Washington vodi glavnu riječ u procesu donošenja odluka.<h2>Sporni sporazum</h2>Jedna od spornih tačaka odnosi se na Liban. Prema navodima iz memoranduma o razumijevanju, prekid vatre obuhvata i sukobe između Izraela i Hezbollaha, a dugoročno bi mogao uključivati i povlačenje izraelskih snaga iz južnog Libana.Izraelski zvaničnici poručuju da se ne smatraju obaveznim prihvatiti sve odredbe koje se odnose na Liban te insistiraju da se pitanje povlačenja može razmatrati tek nakon potpunog razoružanja Hezbollaha.Bijela kuća, s druge strane, tvrdi da sporazum neće ograničiti pravo Izraela na odgovor u slučaju novih napada te očekuje da naredni period bude iskorišten za političke pregovore koji bi mogli dovesti do trajnijeg rješenja na izraelsko-libanskoj granici.Najnovija dešavanja dodatno su pokazala razlike između Vašingtona i Tel Aviva u pogledu regionalne sigurnosti i načina rješavanja sukoba, dok se Netanjahu suočava s rastućim pritiscima pred predstojeće izbore.

Izraelski premijer ne komentariše američko-iranski sporazum, dok u Izraelu raste zabrinutost zbog njegovih mogućih posljedica

Građani Zapadne Evrope u velikoj mjeri smatraju da kriminal u njihovim državama značajno raste, pokazalo je najnovije istraživanje agencije YouGov.Ipak, dostupni zvanični podaci ukazuju na drugačiji trend – ukupna stopa kriminala u zemljama regije već duži period opada.Istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španiji pokazalo je i da većina ispitanika i dalje iskazuje visoku razinu povjerenja u rad policijskih službi.U tome prednjači Danska, gdje je čak 74% ispitanika reklo da ima veliko ili prilično povjerenje u policijske snage. Visok procenat povjerenja (između 57 posto i 64 posto) zabilježen je i u Španiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji.<h2>Ulice sve opasnije</h2>Ipak, Velika Britanija je u ovom slučaju potpuni izuzetak. Samo 43 posto Britanaca je izjavilo da vjeruje svojoj policiji na nacionalnom nivou, dok je nasuprot njima 53&nbsp;posto onih koji su kazali da u policiju imaju malo ili nimalo povjerenja.Iako generalno vjeruju policiji, ogromna većina zapadnih Evropljana smatra da ulice njihovih gradova postaju sve opasnije. Da kriminal raste smatra 80 posto ispitanika u Italiji, 78 posto ispitanika u Francuskoj, 66 posto ispitanika u Velikoj Britaniji, kao i 53 posto ispitanika u Danskoj.Kada je riječ o nasilnom kriminalu, odgovori su bili gotovo identični. Da je nasilje u znatnom ili blagom porastu smatra 52 posto Danaca i 59 posto Britanaca, dok taj procenat skače na dramatičnih 76 posto u Italiji i 77 posto u Francuskoj.Uprkos nedavnom porastu određenih oblika nasilnih zločina koji su povezani s trgovinom drogom (naročito u Francuskoj i Njemačkoj), kao i globalnom procvatu online prevara, stope kriminala u zapadnoj Evropi uglavnom opadaju od 2000. godine.Podaci Eurostata pokazuju da je zapadna Evropa danas mnogo sigurnije mjesto za život nego što je bila krajem 1980-ih i tokom 1990-ih. Stopa ubistava, koja se smatra najpouzdanijom metrikom jer se ti zločini gotovo uvijek prijavljuju, dramatično je opala.U zemljama poput Francuske, Njemačke, Italije i Španije, broj ubistava je opao za 30 posto do čak 50 posto u odnosu na kraj devedesetih.Fascinantan je primjer Italije, gdje je godišnji broj ubistava pao sa 1.917 u 1991. godini na svega 327 u 2024. godini, što ovu zemlju danas čini jednom od onih s najnižom stopom ubistava u cijeloj Evropskoj uniji.<h2>Porast kriminala</h2>Slično je i u Francuskoj, gdje je stopa ubistava 1995. godine iznosila 2,3 na 100.000 ljudi, dok danas, unatoč blagim nedavnim porastima, iznosi oko 1,4 na 100.000 stanovnika.Stručnjaci objašnjavaju da je pad ukupne stope kriminala ostao "nevidljiv" za građane zbog selektivnog medijskog izvještavanja i promjena u vrstama kriminala. Brutalni obračuni narkobandi i povećano prijavljivanje seksualnog i porodičnog nasilja redovno pune naslovnice i kreiraju osjećaj konstantne opasnosti, zasjenjujući činjenicu da su opšte stope kriminala u padu.Također, istraživanje je pokazalo da svaka zemlja ima svoje specifične strahove.Čak 44 posto Francuza vjeruje da je situacija s kriminalom u njihovoj zemlji gora nego drugdje u Evropi. Također, 61 posto njih vidi trgovinu drogom kao najveći problem, dok 42 posto ističe ulične nerede.Britanci, njih 60 posto, smatraju da je njihova zemlja jedinstvena po crnoj statistici napada i kriminala nožem.Stanovnici Španije i Italije najviše ukazuju na problem korupcije. Osim toga, 41 posto Italijana smatra da njihova zemlja ima specifičan i dubok problem s organizovanim kriminalom i mafijaškim grupama poput Camorre i 'Ndranghete.Samo 11 posto Danaca smatra da je kriminal kod njih gori nego u drugim državama, dok se u ovoj zemlji kao dominantan problem ističe finansijski i ekonomski kriminal.

Istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španiji 

Evropljani sve više strahuju za sigurnost, ali broj zločina je u padu

Ukrajinske snage jutros su izvele napad bespilotnim letjelicama na dubini teritorije Rusije, pri čemu je pogođena moskovska rafinerija nafte.&nbsp;Nakon udara na ovaj važan energetski objekat izbio je požar, a veliki oblaci crnog dima mogli su se vidjeti iz različitih dijelova ruske prijestolnice.<h2>Oboreno više dronova&nbsp;</h2>Ruski izvori i lokalne vlasti naveli su da je protuzračna odbrana bila angažovana tokom jutra te da je oboreno više ukrajinskih dronova koji su se približavali Moskvi.&nbsp;Ipak, prema dostupnim informacijama, nekoliko letjelica uspjelo je proći odbranu i pogoditi objekte unutar kompleksa rafinerije.Svjedoci s terena javljaju o seriji eksplozija koje su prethodile izbijanju vatrene stihije. Na mjesto događaja odmah su upućene brojne vatrogasne i spasilačke ekipe koje pokušavaju lokalizirati požar, dok se podaci o eventualnim žrtvama i tačnom stepenu materijalne štete još uvijek utvrđuju.

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">The Moscow Oil Refinery was hit again during a large Ukrainian drone attack. <a href="https://t.co/vv5b83YRxi">pic.twitter.com/vv5b83YRxi</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2067456181837193618?ref_src=twsrc%5Etfw">June 18, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Moskovska rafinerija </h2>Ovaj napad predstavlja nastavak intenzivirane ukrajinske strategije ciljanja ruske energetske i vojne infrastrukture s ciljem ometanja logistike i smanjenja ekonomskih kapaciteta Moskve za vođenje rata. Moskovska rafinerija smatra se jednim od ključnih snabdjevača gorivom za rusku prijestolnicu i širu regiju, zbog čega bi njeno eventualno duže izbacivanje iz pogona moglo izazvati ozbiljne poremećaje na ruskom tržištu naftnih derivata.Iz Kijeva za sada nema zvaničnih komentara, što je u skladu s uobičajenom praksom ukrajinske vojske da ne preuzima odmah direktnu odgovornost za operacije unutar ruskih granica.

Prema dostupnim informacijama, nekoliko letjelica uspjelo je proći odbranu i pogoditi objekte unutar kompleksa rafinerije

Eksplozije potresle Moskvu: Ukrajinski napad pogodio ključnu rafineriju

Planirana ceremonija potpisivanja memoranduma između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana, koja je trebala biti održana u Ženevi (Geneva), iznenada je otkazana jer je sporazum već službeno stupio na snagu, potvrdio je visoki zvaničnik Bijele kuće u izjavi za Fox News.Prema navodima iz Vašingtona (Washingtona), svečani događaj postao je nepotreban jer su obje strane ranije stavile potpise na dokument, čime je on automatski počeo da se primjenjuje na terenu.Ovakav potez administracije izazvao je oštre reakcije u američkoj političkoj javnosti, ali i među ključnim saveznicima na Bliskom istoku.Kritičari, predvođeni izraelskom opozicijom i republikanskim krugovima u Sjedinjenim Američkim Državama, optužuju Bijelu kuću da je sporazum dogovoren „iza zatvorenih vrata“ i bez dovoljnog učešća javnosti.Podsjećamo, prema ranijim informacijama, sporazum Iranu donosi finansijsko olakšanje vrijedno milijarde dolara, dok istovremeno ostavlja netaknutom ključnu nuklearnu infrastrukturu u toj zemlji.Dok administracija ovaj potez brani kao pokušaj stabilizacije prilika i diplomatskog rješavanja dugogodišnje krize, opozicioni lideri, uključujući izraelskog generala Jana Golana (Yair Golan), oštro ga kritikuju, nazivajući ga „pojasom za spašavanje ubilačkom režimu ajatolaha“ i najvećim strateškim neuspjehom u modernoj historiji međunarodnih odnosa.Otkazivanje ceremonije u Ženevi dodatno je pojačalo percepciju da Vašington pokušava izbjeći medijski pritisak i direktna pitanja o kontroverznim detaljima dogovora koji je, prema svemu sudeći, već postao gotova činjenica.

Otkazivanje ceremonije u Ženevi dodatno je pojačalo percepciju da Vašington pokušava izbjeći medijski pritisak i direktna pitanja o kontroverznim detaljima dogovora

Sporazum SAD i Irana već stupio na snagu, Bijela kuća pod pritiskom kritika

Otkazana ceremonija u Ženevi: Sporazum SAD i Irana već stupio na snagu, Bijela kuća pod pritiskom kritika

Slovački premijer Robert Fico danas će zatražiti glasanje o povjerenju vladi zbog javnog duga koji je premašio nivo utvrđen fiskalnim pravilima definisanim u slovačkom Ustavu.Fico je rekao da poštuje odluku Ustavnog suda, koji je zaključio da vlada bez odgađanja mora zatražiti glasanje o povjerenju u parlamentu.Istakao je da spor nije u tome treba li se glasanje održati, nego kada bi trebalo biti održano, navodeći da vlada smatra kako se ono moglo organizovati kasnije, tokom rasprave o narednom budžetu.Slovačka od 2012. godine primjenjuje zakonom definisana fiskalna pravila koja ograničavaju nivo javnog duga te aktiviraju sankcije i korektivne mehanizme s ciljem sprečavanja njegovog daljnjeg rasta.Iako je slovački javni dug i dalje ispod prosjeka Evropske unije, premašuje prag dozvoljen nacionalnim pravilima i iznosi više od 60 posto bruto domaćeg proizvoda, što automatski zahtijeva glasanje o povjerenju vladi.Ficina vlada raspolaže tijesnom većinom od 78 od ukupno 150 zastupničkih mjesta u parlamentu.Podsjećamo, bivši mađarski premijer Viktor Orban (Viktor Orbán) i Robert Fico jedini su lideri unutar Evropske unije koje se često opisuje kao bliske saveznike ruskog predsjednika Vladimira Putina, a također održavaju dobre odnose s Miloradom Dodikom, liderom SNSD-a.

Ficina vlada raspolaže tijesnom većinom od 78 od ukupno 150 zastupničkih mjesta u parlamentu

Fico traži glasanje o povjerenju vladi: Dug prešao ustavni prag, parlament donosi ključnu odluku

Osamnaestogodišnjak je preminuo nakon nesreće koja se dogodila u srijedu poslijepodne u Centralnom parku (Central Park) u Njujorku (New York), kada je konj koji je vukao kočiju pobjegao vozaču i izbacio putnike.Prema navodima njujorške policije, mladić se nalazio u konjskoj zaprezi s još troje putnika kada se nesreća dogodila nešto prije 15 sati.<h2>Podlegao povredama</h2>Najmanje dvije osobe ispale su iz kočije dok je nekontrolisano jurila kroz park, a tinejdžer je potom prevezen u bolnicu u kritičnom stanju. Kasnije je podlegao povredama. Ostali putnici odbili su ljekarsku pomoć.Predstavnik Sindikata transportnih radnika (Transport Workers Union), koji zastupa zaposlene u industriji konjskih kočija, izjavio je da je vozač napustio svoje mjesto kako bi fotografisao putnike, iako to nije smio učiniti.Aleksander Kemp (Alexander Kemp), administrativni potpredsjednik lokalnog ogranka sindikata, rekao je da se konj u parku nalazio tek šest sedmica te je zatražio provođenje potpune istrage.U saopćenju je upozorio:- Sigurnost u parku postaje sve veća briga za mnoge i potrebna su poboljšanja u odnosu na sva vozila, uključujući električne bicikle, dostavna vozila, pedikabove i konjske kočije."<h2>Pritisak na industriju</h2>Ova nesreća dodatno je pojačala pritisak na njujoršku industriju turističkih kočija u Centralnom parku, koja postoji već oko 150 godina.Protivnici ove djelatnosti godinama traže njenu zabranu, tvrdeći da su vožnje nehumane prema konjima i da predstavljaju opasnost za stanovnike grada.Prošle sedmice u parku je zabilježen i smrtni slučaj nakon što se jedan konj srušio.Neprofitna organizacija Konzervatorski fond Centralnog parka (Central Park Conservancy), koja upravlja parkom i koja je prošlog ljeta podržala zabranu konjskih zaprega, poručila je:- Mladić je došao da uživa u našem parku i nastradao je. To nije prihvatljiva cijena zastarjele industrije koja djeluje usred jednog od najopterećenijih javnih prostora u Americi."

Video / Ovo se nije dogodilo još od početka rata, panika zavladala u Moskvi

Iranski piloti otkrili detalje napada na američku bazu: Letjeli na svega 15 metara visine

Trampov sporazum s Iranom izazvao rat: Džej di Vens na udaru, Tramp Džunior u sukobu sa senatorom

NATO u velikoj promjeni: Rute potvrdio da odluka stupa na snagu odmah

Video / Tramp u Parizu potpisao historijski sporazum s Iranom: Teheran očekuje milijarde dolara

Puklo savezništvo, Tramp brutalno poručio Netanjahuu: "Prestani rušiti zgrade"

Bivši šef američke antiterorističke službe: Sporazum SAD i Irana može donijeti mir

Početak fenomena El Nino: Naučnici upozoravaju na suše, požare i nove temperaturne rekorde

Dijete preminulo nakon što je ostavljeno u automobilu u Njemačkoj

Hegset traži da Evropa preuzme vodstvo: Zaokret prema "NATO-u 3.0"

Netanjahu obećava pobjedu nad Iranom, dok sporazum izaziva zabrinutost u Izraelu

Evropljani sve više strahuju za sigurnost, ali broj zločina je u padu

Eksplozije potresle Moskvu: Ukrajinski napad pogodio ključnu rafineriju

Otkazana ceremonija u Ženevi: Sporazum SAD i Irana već stupio na snagu, Bijela kuća pod pritiskom kritika

Fico traži glasanje o povjerenju vladi: Dug prešao ustavni prag, parlament donosi ključnu odluku

Stravična nesreća u parku: Konj podivljao, 18-godišnjak izgubio život nakon pada iz kočije

Globus

Video / Ovo se nije dogodilo još od početka rata, panika zavladala u Moskvi

Iranski piloti otkrili detalje napada na američku bazu: Letjeli na svega 15 metara visine

Trampov sporazum s Iranom izazvao rat: Džej di Vens na udaru, Tramp Džunior u sukobu sa senatorom

NATO u velikoj promjeni: Rute potvrdio da odluka stupa na snagu odmah

Video / Tramp u Parizu potpisao historijski sporazum s Iranom: Teheran očekuje milijarde dolara

Puklo savezništvo, Tramp brutalno poručio Netanjahuu: "Prestani rušiti zgrade"

Bivši šef američke antiterorističke službe: Sporazum SAD i Irana može donijeti mir

Početak fenomena El Nino: Naučnici upozoravaju na suše, požare i nove temperaturne rekorde

Dijete preminulo nakon što je ostavljeno u automobilu u Njemačkoj

Hegset traži da Evropa preuzme vodstvo: Zaokret prema "NATO-u 3.0"

Netanjahu obećava pobjedu nad Iranom, dok sporazum izaziva zabrinutost u Izraelu

Evropljani sve više strahuju za sigurnost, ali broj zločina je u padu

Eksplozije potresle Moskvu: Ukrajinski napad pogodio ključnu rafineriju

Otkazana ceremonija u Ženevi: Sporazum SAD i Irana već stupio na snagu, Bijela kuća pod pritiskom kritika

Fico traži glasanje o povjerenju vladi: Dug prešao ustavni prag, parlament donosi ključnu odluku

Stravična nesreća u parku: Konj podivljao, 18-godišnjak izgubio život nakon pada iz kočije