Donald Tramp (Trump), predsjednik SAD je u prethodnih nekoliko sedmica krenuo u svojevrsnu "čistku" svoje administracije, a zasad su posao izgubile ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem i državna tužiteljica Pam Bondi. Ipak, prema pisanju The Atlantica, to je tek početak.Ovaj američki list navodi da se već aktivno govori o tri osobe koje su naredne na listi za otkaze. Radi se o direktoru FBI-ja Kešu Patelu (Kash), sekretaru kopnene vojske SAD Danu Driskolu (Driscoll) te ministrici za rad Lori Šavez-Deremer (Chavez-DeRemer).The Atlantic navodi da je Tramp ranije odbijao dijeliti otkaze prije izbora u novembru, smatrajući da je to "kapitulacija pred demokratama i medijima".Ipak, ankete koje sugerišu da Tramp nema veliku podršku među građanima SAD i brojni gafovi Bondi i Noem u prethodnih nekoliko mjeseci doveli su do toga da promijeni stav.Iz istog razloga bi naredni otkaz mogao dobiti Patel, direktor FBI koji je od početka svog mandata imao ogroman broj gafova i propusta koji su se negativno održavali na Trampa.Patel je, između ostalog, angažovao elitne jedinice FBI-ja da čuvaju njegovu djevojku, slao agente da voze njene prijateljice iz izlaska te koristio službeni avion u privatne svrhe.S druge strane, mogući otkazi Driskolu i Šavez-Deremer su više iznenađujući, imajući u vidu da se oni nisu pretjerano eksponirali od dolaska na poziciju.Isto tako, mnogi američki zvaničnici smatraju da Šavez-Deremer ne bi naredna trebala dobiti otkaz zbog javne percepcije da Tramp krivicu za loše rezultate, ili barem opadajuću podršku, pripisuje ženama u svojoj administraciji.Njegovi saradnici su zabrinuti da bi davanje otkaza još jednoj ministrici, nakon što su otkaze dobili Noem i Bondi, moglo rezultirati padom popularnosti među ženama pred ključne izbore.Isto tako, The Atlantic piše da je Tramp sada naklonjeniji davanju otkaza jer strahuje od gubitka kontrole nad Senatom, zbog čega bi imao poteškoće da imenuje zamjene na pozicije koje ova zakonodavna institucija mora da potvrdi.

Zasad su posao izgubile ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem i državna tužiteljica Pam Bondi

Tramp čisti administraciju: Ko je na redu za otkaz

Vlasti u Abu Dabiju su saopštile da je izbio požar u postrojenju za preradu gasa Habshan, nakon što su ostaci pali prilikom presretanja neprijateljskih projektila.Također, iz Kuvajta je saopćeno da je iranski napad oštetio postrojenje za desalinizaciju. Napad se dogodio nakon što su dronovi ranije jutros pogodili rafineriju nafte.Kuvajt je, bez preciziranja, saopštio da je napad na postrojenje za desalinizaciju prouzrokovao "materijalno oštećenje nekih komponenti postrojenja".Desalinacija obezbjeđuje većinu vode za države Zaliva i Iran, pretvarajući slane vode Perzijskog zaljeva u vodu za piće u pustinjskom regionu. Oko 90% vode za piće u Kuvajtu dolazi iz desalinizacije.Postrojenja za desalinizaciju postala su glavna meta u ratu, a Iran je prvobitno optužio SAD i Izrael da su napali jedno od njih prije nego što je počeo da ih cilja u državama Zaliva.&nbsp;

Oko 90% vode za piće u Kuvajtu dolazi iz desalinizacije

Požar na gasnoj jedinici u Abu Dabiju, pogođeno i postrojenje za desalinizaciju u Kuvajtu

Uprkos prijetnjama Donalda Trampa (Trump) da će ciljati iranske mostove i elektrane, Iran je pokrenuo nove raketne napade na Izrael.Više od mjesec dana nakon početka sukoba, koji ne pokazuje znakove jenjavanja, Izrael je rano u petak bio meta novih iranskih raketnih napada. Prema spasiocima, nije bilo prijavljenih žrtava.Izraelska vojska nije precizirala lokacije koje su bile cilj napada, ali vojni radio izvijestio je o šteti na željezničkoj stanici u Tel Avivu. Iranski mediji izvijestili su da je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), ideološka vojska Irana, ispalila rakete dugog dometa prema gradu i ljetovalištu Eilatu na jugu.Nastavljajući izmjenjivati prijetnje i pozive Teheranu da prihvati sporazum o prekidu vatre, Donald Tramp ovaj je put upozorio Iran na daljnje uništavanje civilne infrastrukture. - Sljedeći su mostovi, a zatim elektrane - upozorio je na svojoj mreži Truth Social.U četvrtak je u američko-izraelskim zračnim napadima na infrastrukturu u Iranu uništen most u izgradnji u blizini Teherana, na veliko zadovoljstvo američkog predsjednika.- Napad na civilnu infrastrukturu, uključujući nedovršene mostove, neće prisiliti Irance na predaju - upozorio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči (Abbas Araghchi) na X-u.Pokrenut 28. februara zajedničkom ofenzivom Sjedinjenih Država i Izraela, rat je već odnio hiljade života, najviše u Iranu i Libanu.Odgoda glasanjaŠirenje rata širom Bliskog istoka potiče ozbiljnu zabrinutost za globalnu privredu zbog gotovo potpunog zatvaranja Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi 20% svjetske nafte i LNG-a.Oko četrdeset zemalja poziva na "trenutno i bezuvjetno ponovno otvaranje" moreuza, optužujući Iran da pokušava "držati globalnu privredu kao taoca".U Ujedinjenim narodima u Njujorku, Bahrein već deset dana predstavlja nacrt rezolucije kojom se odobrava upotreba sile za oslobađanje moreuza.Međutim, glasanje o tom pitanju, prvotno zakazano za petak, odgođeno je jer Vijeće sigurnosti još uvijek nije postiglo konsenzus.Nije sigurno hoće li Rusija i Kina, koje obje imaju pravo veta, podržati nacrt rezolucije.- Ovlaštivanje država članica za upotrebu sile značilo bi legitimiranje nezakonite i neselektivne upotrebe sile, što bi neizbježno dovelo do daljnje eskalacije situacije i ozbiljnih posljedica - rekao je kineski ambasador Fu Cong.Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči upozorio je u petak protiv bilo kakve "provokativne akcije" uoči očekivanog glasanja Vijeća sigurnosti UN-a o upotrebi sile za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.- Aragči naglašava da će sve provokativne akcije agresora i njihovih podupiratelja, uključujući i u Vijeću sigurnosti UN-a u vezi sa situacijom u Hormuškom moreuzu, samo dodatno zakomplicirati stvari - navodi se u izjavi njegova ministarstva.Iranska vojska upozorila je da će moreuz ostati zatvoren za zemlje koje se smatraju neprijateljskima.Napadi na zaljevske državeU Kuvajtu, koji je, kao i druge zaljevske države, meta gotovo svakodnevnih iranskih odmazdi, rano u petak ujutro prijavljeni su novi napadi raketama i dronovima.Sirene upozorenja također su se uključile u Bahreinu, a u Kuvajtu se rafinerija zapalila nakon iranskog napada.- Kuvajtska naftna korporacija (KPC) izvijestila je da je rafinerija Mina Al-Ahmadi rano jutros bila meta napada dronom, što je uzrokovalo požar u nekoliko operativnih pogona - prenijela je agencija Kuna, dodajući da nije bilo žrtava.Milion raseljenihU Libanu, još jednoj velikoj zoni sukoba od napada proiranske skupine Hezbolaha na Izrael, koji je pak izvršio invaziju na jug zemlje, izbjeglo je više od milion ljudi. To dovodi do "vrlo alarmantnih" rizika od dugotrajnog masovnog raseljavanja dijela stanovništva, upozorila je glavna direktorica Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Amy Pope, za AFP.- U južnom Libanu postoje mjesta koja se u cijelosti devastiraju", a "čak i ako rat završi sutra, ovo će uništenje ostati i obnova će biti potrebna - naglasila je.U dugo očekivanom govoru u srijedu navečer, američki predsjednik uništio je sve nade u brzu deeskalaciju, govoreći o još "dvije do tri" sedmice udara kako bi Iran poslao "nazad u kameno doba". Iranska vojska zauzvrat obećava "razorne" operacije i "poniženje".Te su izmijenjene prijetnje bile dovoljne da u četvrtak ponovno porastu cijene nafte.

Vojni radio izvijestio je o šteti na željezničkoj stanici u Tel Avivu

Novi raketni napadi na Izrael uprkos Trampovim prijetnjama

Ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) zatražio je od načelnika Generalštaba vojske SAD, generala Rendi Džordža (Randy George), najvišeg uniformisanog oficira te grane, da odmah napusti dužnost i ode u penziju, saopćio je Pentagon u četvrtak.- General Rendi Džordž (A. George) će se povući s pozicije 41. načelnika Generalštaba vojske s trenutnim efektom. Ministarstvo odbrane zahvalno je generalu Džordžu na decenijama službe našoj zemlji. Želimo mu sve najbolje u penziji - rekao je glasnogovornik Pentagona Šon Pernel (Sean Parnell).<h2>Nominirao ga Bajden</h2>Načelnik Generalštaba obično služi četverogodišnji mandat.&nbsp;Džordž je preuzeo ovu funkciju 2023. godine, nakon što ga je nominirao tadašnji predsjednik Džo Bajden (Joe Biden), i trebao je ostati na dužnosti do 2027. godine.Odlazak Džordža označava još jednu promjenu koju je Hegset napravio među visokim oficirima Združenog generalštaba otkako je preuzeo funkciju ministra odbrane.&nbsp;Hegset je već smijenio ili marginalizirao više od deset admirala i generala, uključujući generala CQ Brauna (Brown) i admiralku Lisu Frančeti (Franchetti).U četvrtak su također smijenjeni general Dejvid (David Hodne), šef Komande za transformaciju i obuku, i general-major Vilijam Grin (William Green), glavni vojni kapelan, prema izvorima iz Pentagona.

Hegset smijenio načelnika Glavnog stožera američke vojske

Džordž je ranije bio viši vojni pomoćnik tadašnjeg ministra odbrane Lojd Ostin (Lloyd Austin), a američki zvaničnici navode da se već više od godinu spekulisalo o njegovoj smjeni.

Hegset mijenja Bušovo pravilo: Uputio dopis komandantima američkih baza

<h2>Preuzimanje funkcije</h2>Jedan zvaničnik odbrane izjavio je za ABC News da će zamjenik načelnika Generalštaba, general Kristofer LaNev (Christopher LaNeve), preuzeti funkciju vršioca dužnosti, što je uobičajen postupak kada načelnik ne može da obavlja funkciju ili bude smijenjen.- Preuzimanje te uloge od strane zamjenika načelnika Generalštaba očekivan je i odgovarajući potez - rekao je zvaničnik odbrane.Džordž, pješadijski oficir, pridružio se vojsci 1982. godine, a 1988. diplomirao je na West Point i dobio čin oficira.Vodio je komandne funkcije u elitnim kopnenim jedinicama, uključujući 173. zračno-desantnu brigadu i 4. pješadijsku diviziju.Tokom mandata na čelu vojske, nadgledao je transformaciju američke vojske iz ere globalnog rata protiv terorizma u silu sposobnu za velike sukobe, poput potencijalnog konflikta s Kinom, s fokusom na dronove, sisteme dugog dometa i vojnu proizvodnju.

Da li je tvrdoglavost Hegseta dovela do masakra u školi za djevojčice u Iranu

Konsolidovao je dijelove vojske, smanjio administraciju i broj generala, kako bi stvorio fleksibilniju i agilniju vojsku.Džordž je 2009. godine bio ukoren dok je komandovao brigadom u Afganistan, zbog incidenta u bazi Combat Post Keating – malom udaljenom uporištu koje su talibani gotovo zauzeli, a koje su kasnije uništile američke snage.U tom napadu poginulo je osam američkih vojnika, dok su dvojica odlikovana Medaljom časti. Bitka je prikazana u filmu The Outpost.LaNeve je ranije bio viši vojni pomoćnik Hegseta.

Džordž je preuzeo ovu funkciju 2023. godine, nakon što ga je nominirao tadašnji predsjednik Džo Bajden

Velike smjene u američkoj vojsci: Pit Hegset razriješio načelnika Generalštaba i još dvojicu generala

Nosač aviona USS Džerald (Gerald R. Ford), najnoviji i najveći brod Američke mornarice, ponovo je na moru i spreman za misije nakon što je prošao popravke zbog požara u prostoru vešeraja, saopćila je 6. flota u četvrtak.- Džerald Ford ostaje spreman za potpuno izvršavanje misija kao podrška nacionalnim ciljevima u bilo kojem području operacija - navodi se u saopštenju objavljenom nakon što je brod u četvrtak napustio Split.

Požar na USS Gerald R. Fordu trajao više od 30 sati, više od 600 mornara spava na podu

Ford je ranije bio raspoređen u Crveno more u okviru operacije "Epski bijes" protiv Irana, kada je 12. marta izbio požar.Govoreći na odbrambenom forumu u Vošingtonu (Washington) u utorak, načelnik pomorskih operacija, admiral Deril Kaudl (Daryl Caudle), pohvalio je posadu zbog brze reakcije i gašenja požara.- Borili su se s tim, ugasili ga i počeli letjeti u misije dva dana nakon toga, tako da sam veoma ponosan na tu posadu - rekao je on.

Američki nosač aviona Gerald R. Ford u splitskom akvatoriju 

Ipak, brod je nešto više od sedmicu nakon incidenta povučen iz operacija protiv Irana i upućen u Grčku radi popravki oštećenih spavaonica.Nakon završetka radova u američkoj bazi u zaljevu Souda na otoku Krit, Ford je uplovio u hrvatsku luku na petodnevni odmor posade.Kaudl je na forumu istakao da će misija broda, koja je počela nakon isplovljavanja iz matične luke Norfolk krajem prošlog juna, biti produžena na "rekordni" 11. mjesec.

Džerald Ford ostaje spreman za potpuno izvršavanje misija kao podrška nacionalnim ciljevima u bilo kojem području operacija, navodi se u saopćenju

Najveći američki nosač aviona USS Džerald R. Ford ponovo na moru nakon sanacije požara

Izraelski vojni glasnogovornik Avičaj Adrai (Avichay Adraee) izjavio je da su izraelske snage usmrtile 15 pripadnika Hezbolaha (Hezbollah) nakon napada na jug Libana.U objavi na društvenoj mreži X navodi se da je izraelska 146. divizija uočila grupu, nakon čega su je zračne snage napale i eliminisale.

<blockquote class="twitter-tweet">The IDF says it killed 15 Hezbollah operatives in a recent airstrike in southern Lebanon, amid ground operations. In the western sector of southern Lebanon, troops of the 146th Division identified the 15 operatives in their area of operations. A short while later, the Israeli… <a href="https://t.co/5ubvXhhkE5">pic.twitter.com/5ubvXhhkE5</a>&mdash; Emanuel (Mannie) Fabian (@manniefabian) <a href="https://twitter.com/manniefabian/status/2039949234007388605?ref_src=twsrc%5Etfw">April 3, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema navodima izraelske vojske, ta grupa je navodno planirala ispaliti protivtenkovske rakete prema Izraelu.

Evropski ministri zgroženi zbog eskalacije sukoba u Libanu

Nakon izvedenog napada, izraelske snage tvrde da su zaplijenile više komada naoružanja, uključujući puške i granate.

Izraelski napadi pogodili južna predgrađa Bejruta

Evropske zemlje pozvale Izrael da ne širi sukob u Liban

Hezbolah se zasad nije oglasio niti potvrdio informacije o napadu i broju stradalih, prenosi <a href="https://www.aljazeera.com/news/2026/4/2/israeli-strikes-kill-7-in-southern-lebanon-hezbollah-targets-ground-troops">Al Jazeera</a>.

U objavi na društvenoj mreži X navodi se da je izraelska 146. divizija uočila grupu, nakon čega su je zračne snage napale i eliminisale

Izraelska vojska: Ubili smo 15 članova Hezbolaha u Libanu

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) smijenio je državnu advokaticu Pam Bondi nakon niza kontroverzi koje su, prema pisanju Daily Mail i CNN, negativno utjecale na njegov politički rejting.Iako je bila bliska Trampovoj politici, zamjereno joj je nedovoljno djelovanje protiv njegovih političkih protivnika, ali i loše vođenje slučaja Džefrija Epstina (Jeffrey Epstein), što je izazvalo brojne reakcije u javnosti.Dodatni problem nastao je kada je, prema navodima medija, obavijestila kongresmena Erik Svolvel (Eric Swalwell o istrazi povezanoj s Kristine (Christine) Fang, navodno zbog ličnog odnosa.Uoči smjene, Bondi je pokušala uvjeriti Trampa da je zadrži na funkciji, ali bez uspjeha. Njenu poziciju privremeno preuzima Tod Blanš(Todd Blanche), dok Bondi odlazi u privatni sektor.

Bivša državna advokatica navodno molila da ostane na funkciji, ali presudili propusti i politički pritisci

Dramatičan kraj mandata: Tramp smijenio Pam Bondi nakon niza kontroverzi

Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, govorio je o odnosima s Iranom i optužio Teheran za direktno saučesništvo u ratu na strani Rusije.- Prošli smo kroz teške odnose s Iranom. Nismo im učinili ništa. Oni su oborili naš avion, ubili naše putnike i posadu. Ljudi su poginuli. Nisu to priznali i nisu dozvolili ulazak stručnjacima - rekao je Zelenski.Podsjetio je na obaranje leta Ukraine International Airlines 752, kada je u januaru 2020. godine iznad Teherana srušen ukrajinski putnički avion, pri čemu je poginulo svih 176 osoba u letjelici.Zelenski je istakao da su odnosi dodatno pogoršani nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.- Nakon početka potpunog rata, dali su Rusima dronove Shahed kojima su ubijali naše civile - kazao je ukrajinski predsjednik.Dodao je kako je pokušao zaustaviti takvu praksu diplomatskim putem.- Želio sam to zaustaviti. Tražio sam od njih. Obećali su da neće biti više od jedne isporuke dronova, ali su nastavili lagati i isporučivati oružje - rekao je Zelenski.Na kraju je zaključio da zbog takvog ponašanja Iran smatra odgovornim za posljedice rata u Ukrajini.- Zato ih smatram saučesnicima Rusije - poručio je Zelenski.

Smatra ih odgovornim za posljedice rata u Ukrajini

Zelenski govorio o odnosima s Iranom: Srušili su naš avion, poginulo je 176 ljudi

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija trebalo bi sutra glasati o nacrtu rezolucije koju je predložio Bahrein, a cilj je zaštita komercijalne plovidbe u i oko Hormuškog moreuza, potvrdili su diplomatski izvori.Prema njihovim navodima, sastanak 15 članica Vijeća sigurnosti zakazan je za subotu ujutro, nakon što je raniji plan glasanja u petak odgođen zbog praznika u okviru Ujedinjenih nacija.<h2>Rast cijena</h2>Cijene nafte naglo su porasle otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael krajem februara izveli napade na Iran, što je pokrenulo sukob koji traje više od mjesec dana i praktično zatvorio jednu od ključnih svjetskih pomorskih ruta.Diplomati navode da je Bahrein, koji trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti, finalizirao nacrt rezolucije koji predviđa upotrebu "svih potrebnih odbrambenih sredstava" za zaštitu komercijalne plovidbe. Ipak, Kina je jasno stavila do znanja da se protivi bilo kakvom odobrenju upotrebe sile.Kineski ambasador pri UN-u Fu Cong upozorio je da bi takva odluka značila "legalizaciju nezakonite i neselektivne upotrebe sile", što bi, kako je naveo, neminovno dovelo do dodatne eskalacije i ozbiljnih posljedica.Nacrt rezolucije bio je stavljen u takozvanu proceduru šutnje, ali su, prema diplomatskim izvorima, Kina, Francuska i Rusija prekinule tu proceduru. Uprkos tome, tekst je kasnije finaliziran, što znači da se može pristupiti glasanju.Za usvajanje rezolucije potrebno je najmanje devet glasova "za", uz uslov da nijedna od pet stalnih članica, Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i Sjedinjene Američke Države, ne uloži veto.Ministar vanjskih poslova Bahreina Abdullatif bin Rashid Al Zayani ocijenio je da pokušaji Irana da kontrolišu međunarodnu plovidbu kroz Hormuški moreuz predstavljaju prijetnju globalnim interesima i zahtijevaju "odlučan odgovor".<h2>Podrška inicijativi</h2>Podršku inicijativi Bahreina dala je i Arapska liga, čiji je generalni sekretar Ahmed Aboul Gheit poručio da ova organizacija stoji iza napora za usvajanje rezolucije.Istovremeno, Velika Britanija je u četvrtak bila domaćin sastanka s više od 40 država, posvećenog naporima za ponovno otvaranje i osiguranje sigurne plovidbe kroz Hormuški moreuz, uz podršku bahreinskom prijedlogu.Dan ranije, predsjednik SAD Donald Tramp najavio je nastavak napada, ali bez konkretnog plana za ponovno otvaranje moreuza, što je dodatno podstaklo rast cijena nafte i zabrinutost na globalnom tržištu.

Nacrt rezolucije bio je stavljen u takozvanu proceduru šutnje

Vijeće sigurnosti UN-a sutra glasa o rezoluciji: Deblokada moreuza svim potrebnim sredstvima

Kuvajtska državna naftna kompanija objavila je da je rafinerija Mina al-Ahmadi rano jutros bila meta napada dronovima.Državna novinska agencija navodi da su udari izazvali požare u operativnim pogonima, ali da nema povrijeđenihMinistarstvo odbrane Saudijske Arabije objavilo je na X-u da je tokom noći presrelo i uništilo jedan dron, bez dodatnih detalja.To dolazi nakon ranije objave od četvrtka u kojoj je navedeno da su presretnuta i uništena još četiri drona.

Izazvan požar, ali nema povrijeđenih

Napad dronovima na rafineriju u Kuvajtu, Saudijska Arabija srušila pet dronova

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) tvrdi da je iznad centralnog Irana srušila još jedan američki borbeni avion F-35, prema objavi na Telegramu koju prenosi agencija Fars.U objavi se navodi da je avion "potpuno uništen i srušio se", a zbog razmjera oštećenja nema informacija o pilotu.

<blockquote class="twitter-tweet">Well, the marking on the debris lines up with an F-35A of the 493rd Fighter Squadron, which is based at RAF Lakenheath which the IRGC claims was the home base of the aircraft supposedly shot down. However the paint doesn&#39;t look like what I&#39;d expect from an F-35. So it&#39;s still… <a href="https://t.co/h19uzAVZ0W">pic.twitter.com/h19uzAVZ0W</a>&mdash; AMK Mapping 🇳🇿 (@AMK_Mapping_) <a href="https://twitter.com/AMK_Mapping_/status/2039931717776269583?ref_src=twsrc%5Etfw">April 3, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Iranska agencija Mehr također navodi da je malo vjerojatno da se pilot uspio katapultirati zbog "silovite eksplozije" pri padu.Američko Centralno komandanstvo (CENTCOM) zasad nije odgovorilo na ove tvrdnje, ali je ranije osporilo navode IRGC-a da je srušen američki borbeni avion.Neki od vojnoanalitičkih profila na društvenih mrežama navode da bi se ipak moglo raditi o avionu F-15e, a ne o F-35.

CENTCOM nije odgovorio na ove tvrdnje

Iran tvrdi: "Srušili smo američki F-35"

Satelitski snimci koje je Airbus dostavio CNN-u prikazuju nove prizore ostataka američkog aviona E-3 Sentry za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS), uništenog nakon iranskog napada na zračnu bazu Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji 27. marta.Snimak napravljen 29. marta prikazuje velike dijelove centralnog trupa aviona uništene u napadu, dok se njegova prepoznatljiva rotirajuća radarska kupola, koja je inače pričvršćena na vrh aviona, može vidjeti na zemlji. Oko oštećene letjelice vidi se nekoliko vozila.

Na istom snimku vide se još dva aviona E-3 Sentry kako stoje na otvorenom u zračnoj bazi, što ukazuje na to da nisu bili premješteni u skloništa najmanje dva dana nakon napada. Jedan od tih aviona nalazio se manje od 1.300 metara od uništenog E-3.Nekoliko drugih letjelica, uključujući avione cisterne za dopunu goriva i izviđačke avione E-2 Hawkeye, također se vide nezaštićeni na satelitskom snimku.AWACS omogućava vazdušni nadzor do 310.000 kvadratnih kilometara borbenog prostora, od zemlje pa sve do stratosfere, i decenijama je vitalna komponenta američkih borbenih snaga.

Snimak napravljen 29. marta prikazuje velike dijelove centralnog trupa aviona uništene u napadu

CNN: Satelitski snimci prikazuju uništeni američki avion i druge nezaštićene letjelice u Saudijskoj Arabiji

Iran je izvršio novi napad na centralni Izrael raketom sa kasetnom bojevom glavom, a zabilježeno je više udara.Izraelska nacionalna služba za hitnu medicinsku pomoć, katastrofe, hitnu pomoć i banku krvi Magen David Adom navodi da su njihovi bolničari obišli deset mjesta udara nakon iranskog napada, izvještavajući o materijalnoj šteti, ali bez povrijeđenih.

<blockquote class="twitter-tweet">Multiple impacts reported without injuries after Iran launches cluster warhead missile toward central Israel <a href="https://t.co/kZAyckh9v6">pic.twitter.com/kZAyckh9v6</a>&mdash; i24NEWS English (@i24NEWS_EN) <a href="https://twitter.com/i24NEWS_EN/status/2039867226052825310?ref_src=twsrc%5Etfw">April 3, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Prema izvještajima, raketa nije bila presretnuta.Njene kasetne bombe pogodile su lokacije u Ramat Ganu, Givat Shmuelu i Petah Tikvi, pri čemu su neke uzrokovale štetu na kućama, cestama i parkiranim automobilima.

Velika materijalna šteta, ali bez povrijeđenih

Iran napao Izrael raketom s kasetnim bombama: Zabilježeno više udara

Predsjednik Rusije Vladimir Putin našao se u neugodnoj situaciji tokom sastanka u Kremlju. Naime, njemu je armenski premijer Nikol Pašinjan (Pashinyan) otvoreno govorio o značaju slobodnih izbora i neograničenog pristupa društvenim mrežama te naglasio kako je Armenija demokratska država u kojoj se izbori održavaju redovno i uz aktivno učešće građana.&nbsp;Dok je iznosio ove stavove, Putin je, prema snimcima koji su se pojavili u javnosti, djelovao nelagodno, spuštao pogled, pomjerao noge i nervozno prebirao rukama.- Što se tiče naših unutrašnjih političkih procesa, znate da je Armenija demokratska zemlja. Kod nas se redovno održavaju izbori, a građani slobodno glasaju za ili protiv političkih opcija - rekao je Pašinjan.

<blockquote class="twitter-tweet">Armenian Prime Minister Nikol Pashinyan mocks Putin During a meeting with Putin at the Kremlin, the Armenian premier stated, “Armenia is a democratic country […] there are citizens who think there is too much democracy in Armenia. Our social networks, for example, are 100%… <a href="https://t.co/l4JipAHSz4">pic.twitter.com/l4JipAHSz4</a>&mdash; Visegrád 24 (@visegrad24) <a href="https://twitter.com/visegrad24/status/2039405385690366194?ref_src=twsrc%5Etfw">April 1, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

On je dodatno istakao da građani Armenije direktno utiču na izbor vlasti kroz parlamentarne izbore, naglašavajući da je to temelj političkog sistema u toj zemlji.- Predstoje nam parlamentarni izbori i uvjeren sam da će oni dodatno ojačati demokratiju i vlast naroda u Armeniji - poručio je.Posebnu pažnju izazvala je njegova izjava o slobodi interneta, za koju je rekao da je u Armeniji potpuno neograničena.- Naše društvene mreže su, na primjer, sto posto slobodne. Ne postoje nikakva ograničenja - kazao je Pašinjan, što su mnogi protumačili kao indirektnu kritiku Rusije.Naime, Rusija se posljednjih mjeseci suočava s optužbama za pojačanu kontrolu interneta i ograničavanje pristupa mrežama. Nakon donošenja zakona koji omogućava vlastima da po potrebi isključe internet, u velikim gradovima poput Moskve i Sankt Peterburga zabilježeni su česti prekidi mreže.Kritičari tvrde da vlasti koriste ove mjere kako bi suzbile političko nezadovoljstvo i spriječile organizovanje opozicije, dok Kremlj takve navode odbacuje.Putin, koji je na vlasti više od dvije decenije, ponovo je izabran 2024. godine s, kako su zvaničnici naveli, 87 posto glasova. Međutim, analitičari upozoravaju da opozicija u Rusiji djeluje u izrazito ograničenim uslovima, uz česte pritiske, hapšenja i egzil političkih protivnika.

Posebnu pažnju izazvala je njegova izjava o slobodi interneta, za koju je rekao da je u Armeniji potpuno neograničena

Neugodnost u Kremlju: Armenski premijer postidio Putina

U četvrtak je ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth) poručio da će vojnicima biti dozvoljeno da nose lično oružje unutar vojnih objekata, pritom se pozivajući na Drugi amandman i nedavne pucnjave koje su se dogodile u bazama širom zemlje.U videu objavljenom na platformi X rekao je da potpisuje dopis kojim se komandantima baza nalaže da odobre zahtjeve pripadnika službe za nošenje privatnog vatrenog oružja, uz pretpostavku da je ono potrebno za ličnu zaštitu.<h2>Masovni napadi</h2>Naveo je da svako odbijanje zahtjeva pripadnika službe mora biti detaljno obrazloženo i to u pisanom obliku.- Praktično, naše baze širom zemlje bile su zone bez oružja. Osim ako ste na obuci ili ako ste vojna policija, niste mogli nositi, niste mogli donijeti svoje vlastito vatreno oružje za ličnu zaštitu u bazu - rekao je Hegset.&nbsp;Pitanja zašto pripadnici oružanih snaga nemaju pristup oružju često su se otvarala nakon pucnjava u vojnim bazama širom SAD. Takvi napadi kretali su se od izoliranih incidenata između vojnika do masovnih napada, poput pucnjave koju je 2009. na Ford Hoodu u Teksasu počinio armijski psihijatar, kada je ubijeno 13 osoba.Hegset je u videu naveo neke od tih događaja, uključujući pucnjavu u kojoj je prošle godine ranjeno pet vojnika u Fort Stewartu u saveznoj državi Georgia. Zvaničnici su saopćili da je napadač, narednik američke vojske zaposlen u bazi, koristio svoj lični pištolj prije nego što su ga savladale kolege vojnici i uhapsili.- U takvim situacijama, minute su čitava vječnost. A naši pripadnici oružanih snaga imaju hrabrost i obuku da te dragocjene, kratke minute iskoriste - rekao je Hegset.&nbsp;Politika Ministarstva odbrane do sada je zabranjivala vojnicima da nose lično naoružanje u bazi bez odobrenja višeg komandanta, uz striktan protokol kako oružje mora biti uskladišteno.<h2>Ublažavanje politike</h2>Obično vojnici moraju službeno preuzeti svoje oružje iz sigurnog skladišta kako bi otišli u lovišta unutar baze ili na streljane, a zatim ga odmah po završetku odobrene aktivnosti vratiti. Vojna policija je često jedina stalno naoružana u bazi, osim na strelištima, lovištima ili tokom obuke, gdje vojnici mogu koristiti službeno oružje.Tanya Schardt, viša savjetnica u organizaciji Brady za sprečavanje oružanog nasilja, saopćila je da su čelni ljudi Ministarstva odbrane i vrh vojske bili protiv ublažavanja postojeće politike, koja je prvobitno uvedena za vrijeme predsjednika Georgea H. W. Busha.Schardt je istakla da većina aktivnih pripadnika službe koji izvrše samoubistvo to učini ličnim, a ne službenim oružjem, te upozorila da će "nesumnjivo doći do porasta samoubistava oružjem i drugog oružanog nasilja".Iako je u 2024. godini manje američkih vojnika izgubilo život samoubistvom, ukupne stope samoubistava među aktivnim pripadnicima postepeno su rasle između 2011. i 2024. godine, navodi se u izvještaju Pentagona objavljenom u utorak.- Naše vojne instalacije spadaju među najčuvanije, najzaštićenije objekte na svijetu i nikada nisu bile 'zone bez oružja. Ako postoji problem s nasilnim kriminalom u tim bazama, tada ministar odbrane ima obavezu da upozori američki narod i objasni kako radi na sprječavanju tog kriminala - rekla je Schardt.&nbsp;

Vojnicima će biti dozvoljeno da nose lično oružje unutar vojnih objekata

Nakon što je predsjednik Donald Tramp (Trump) ponovio prijetnje napadom na iranske elektrane i postrojenja za desalinizaciju, stručnjaci za međunarodno pravo u SAD potpisali su otvoreno pismo u kojem navode da bi američki napadi na Iran mogli predstavljati ratni zločin.Tramp, koji je prethodno iznosio različite vremenske okvire i ciljeve rata, u televizijskom govoru u srijedu je rekao da bi rat mogao eskalirati ako Iran ne popusti uvjetima Vašingtona, s mogućim napadima na iransku energetsku i naftnu infrastrukturu.

<blockquote class="twitter-tweet">Footage captures explosion at Bilqān Bridge (B1) in Azimieh, Karaj, Iran. <a href="https://t.co/fL9tu6w6bg">pic.twitter.com/fL9tu6w6bg</a>&mdash; Open Source Intel (@Osint613) <a href="https://twitter.com/Osint613/status/2039786154187206869?ref_src=twsrc%5Etfw">April 2, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Više od 100 stručnjaka za međunarodno pravo u SAD, uključujući one s fakulteta poput Harvarda, Yalea, Stanforda i Univerziteta u Kaliforniji, u pismu objavljenom u četvrtak tvrdi da ponašanje američkih snaga i izjave visokih dužnosnika izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, uključujući potencijalne ratne zločine.Pritom posebno ističu Trampov komentar iz sredine marta u kojem je rekao da bi SAD mogle izvesti napade na Iran "samo iz zabave". Također se citiraju komentari šefa Pentagona Pita Hegseta (Pete Hegseth) s početka marta u kojem je rekao da se SAD ne bori po "glupim pravilima".U pismu, objavljenom na web stranici časopisa Just Security, stručnjaci su naveli da su ozbiljno zabrinuti zbog udara koji su pogodili škole, zdravstvene ustanove i domove, ističući raketiranje škole u Iranu prvog dana rata.Američka vojska je u martu izjavila da je pokrenula istragu o razornom napadu na iransku djevojačku školu 28. februara, a Iranski Crveni polumjesec kaže da je u napadu ubijeno 175 ljudi.Tramp je u srijedu zaprijetio da će napasti Iran "izuzetno snažno". "Udarit ćemo ih izuzetno snažno u sljedeća dva do tri tjedna. Vratit ćemo ih u kameno doba, gdje im je i mjesto", rekao je Tramp.

Tramp čisti administraciju: Ko je na redu za otkaz

Požar na gasnoj jedinici u Abu Dabiju, pogođeno i postrojenje za desalinizaciju u Kuvajtu

Novi raketni napadi na Izrael uprkos Trampovim prijetnjama

Velike smjene u američkoj vojsci: Pit Hegset razriješio načelnika Generalštaba i još dvojicu generala

Najveći američki nosač aviona USS Džerald R. Ford ponovo na moru nakon sanacije požara

Izraelska vojska: Ubili smo 15 članova Hezbolaha u Libanu

Dramatičan kraj mandata: Tramp smijenio Pam Bondi nakon niza kontroverzi

Zelenski govorio o odnosima s Iranom: Srušili su naš avion, poginulo je 176 ljudi

Vijeće sigurnosti UN-a sutra glasa o rezoluciji: Deblokada moreuza svim potrebnim sredstvima

Napad dronovima na rafineriju u Kuvajtu, Saudijska Arabija srušila pet dronova

Iran tvrdi: "Srušili smo američki F-35"

CNN: Satelitski snimci prikazuju uništeni američki avion i druge nezaštićene letjelice u Saudijskoj Arabiji

Iran napao Izrael raketom s kasetnim bombama: Zabilježeno više udara

Neugodnost u Kremlju: Armenski premijer postidio Putina

Hegset mijenja Bušovo pravilo: Uputio dopis komandantima američkih baza

Pismo stotinu američkih pravnika: "Ovo što SAD radi u Iranu bi mogao biti ratni zločin"

Globus

Tramp čisti administraciju: Ko je na redu za otkaz

Požar na gasnoj jedinici u Abu Dabiju, pogođeno i postrojenje za desalinizaciju u Kuvajtu

Novi raketni napadi na Izrael uprkos Trampovim prijetnjama

Velike smjene u američkoj vojsci: Pit Hegset razriješio načelnika Generalštaba i još dvojicu generala

Najveći američki nosač aviona USS Džerald R. Ford ponovo na moru nakon sanacije požara

Izraelska vojska: Ubili smo 15 članova Hezbolaha u Libanu

Dramatičan kraj mandata: Tramp smijenio Pam Bondi nakon niza kontroverzi

Zelenski govorio o odnosima s Iranom: Srušili su naš avion, poginulo je 176 ljudi

Vijeće sigurnosti UN-a sutra glasa o rezoluciji: Deblokada moreuza svim potrebnim sredstvima

Napad dronovima na rafineriju u Kuvajtu, Saudijska Arabija srušila pet dronova

Iran tvrdi: "Srušili smo američki F-35"

CNN: Satelitski snimci prikazuju uništeni američki avion i druge nezaštićene letjelice u Saudijskoj Arabiji

Iran napao Izrael raketom s kasetnim bombama: Zabilježeno više udara

Neugodnost u Kremlju: Armenski premijer postidio Putina

Hegset mijenja Bušovo pravilo: Uputio dopis komandantima američkih baza

Pismo stotinu američkih pravnika: "Ovo što SAD radi u Iranu bi mogao biti ratni zločin"