Vodič Dava Šerpa (Dawa Sherpa) pronađen je živ na Mont Everestu (Mount Everestu) sedam dana nakon što je nestao tokom silaska s planine. Iscrpljenog 52-godišnjaka, koji je puzao prema baznom kampu, uočila je ekipa zadužena za čišćenje rute, nakon čega je hitno prevezen u bolnicu u Katmanduu.Dava Šerpa nestao je krajem maja tokom povratka s vrha Everesta. Njegov klijent, poljski alpinista kojeg je vodio za kompaniju Himalayan Traverse iz Katmandua, sigurno je stigao do baznog kampa, dok se iskusni vodič nije pojavio. Njih dvojica bili su među posljednjim penjačima na planini pred završetak ovogodišnje sezone uspona.Pronađen je u četvrtak ujutro iznad baznog kampa, u području Khumbu Icefalla, gdje je po snježnim padinama puzao prema sigurnosti. Pemba Šerpa (Sherpa) iz kompanije 8K Expeditions, koja je koordinirala potragu, rekao je da ga je uočila ekipa koja je čistila planinu. Nakon toga brzo je spušten na sigurno, dobio je hranu i vodu, a helikopterom je prebačen u bolnicu HAMS u Katmanduu.U bolnici su ga čekale supruga Damu Šerpa (Sherpa) i kćerka Mendo Lamu Šerpa (Mendo Lhamu Sherpa), koje su već bile počele pogrebne obrede. Damu Šerpa je rekla:&nbsp;- Prvo smo čuli na lokalnim vijestima i od osobe koju poznajemo, koja je nazvala i javila da je još živ i da ga spuštaju, rekla je Dama.Njegova kćerka dodala je:- Kada smo prvi put čuli za to, nismo mogli biti sigurni da je ta osoba zaista naš otac. Zato smo tražili da nam pošalju fotografije i tek tada smo bili sigurni i veoma sretni - kazala je ona.&nbsp;

Iako je nestao još prošle sedmice, potraga nije odmah organizovana, a razlozi za kašnjenje nisu navedeni. Helikopteri koji su kasnije poslani nisu ga uspjeli locirati. Porodica je u međuvremenu gotovo izgubila nadu, a kćerka je rekla da su već bili drugog dana višednevnog pogrebnog rituala.Ekipa koja ga je pronašla bila je dio Sagarmatha Pollution Control Committeeja, tijela koje na početku sezone postavlja ljestve i užad na ruti prema vrhu, a po završetku penjanja uklanja opremu i čisti teren.&nbsp;Ove godine Everest je imao najprometniju sezonu do sada, s više od 1.000 penjača i njihovih vodiča koji su se popeli na vrh tokom maja.

Dava Šerpa nestao je krajem maja tokom povratka s vrha Everesta

Drama na Everestu: Vodič Šerpa puzao prema baznom kampu i preživio

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) smatra da je Iran bio isprovociran na napad na Kuvajt, koji je uslijedio nakon američkih udara na iranski teritorij.- Moglo bi se reći da su bili donekle isprovocirani jer smo mi iz drugog razloga poduzeli snažnu akciju, pa su oni na to uzvratili - izjavio je Tramp u Ovalnom uredu.&nbsp;Na pitanje novinara je li primirje s Iranom i dalje na snazi nakon napada na Kuvajt, Tramp je dodao: "Sve ima svoj razlog, a mi smo ih prilično jako udarili noć prije, i zapravo i prošle noći. Kad su mi to objasnili, rekao sam, u redu, dakle, (nerazumljivo), ali udarali smo ih prilično snažno. Dakle, za neke stvari postoji razlog."Sjedinjene Države i Iran ove su sedmice razmijenili udare u jednoj od najžešćih eskalacija od početka primirja koje je na snazi od aprila.&nbsp;Napadi Irana na Kuvajt i Bahrein, izvedeni projektilima u srijedu rano ujutro, uslijedili su nakon što je SAD pokrenuo udare na iranski teritorij.&nbsp;Teheran pritom optužuje svoje zaljevske susjede da dopuštaju Amerikancima korištenje njihovog teritorija za napade.

Teheran pritom optužuje svoje zaljevske susjede da dopuštaju Amerikancima korištenje njihovog teritorija za napade

Tramp: "Moglo bi se reći da je Iran bio isprovociran na napad na Kuvajt"

Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta ponovo je iskazao podršku evropskom putu Bosne i Hercegovine, uz poruku da su potrebni ubrzani reformski procesi, snažnije institucije i veća politička odgovornost.U izvještaju usvojenom u srijedu, zastupnici su naglasili podršku članstvu BiH u Evropskoj uniji, uz puno poštovanje njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i jedinstva. Istaknuta je potreba za reformama koje će unaprijediti rad demokratskih institucija, osnažiti vladavinu prava te doprinijeti efikasnijoj borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, uz zaštitu prava svih građana.<h2>EU integracije</h2>Evropski parlamentarci pozvali su domaće političke aktere da potvrde opredijeljenost za evropske integracije i bez daljnjih odgađanja provedu ključne reforme.&nbsp;Upozorili su da proces približavanja EU treba doprinositi političkom jedinstvu, a ne dodatnim podjelama, te zatražili okončanje blokada, političkih opstrukcija i zapaljive retorike koja usporava napredak zemlje. Također su pozvali Vijeće ministara BiH da imenuje glavnog pregovarača za pristupne pregovore s Evropskom unijom.Zastupnici Evropskog parlamenta žale zbog višegodišnjih političkih podjela, govora mržnje, poricanja genocida, veličanja ratnih zločinaca, secesionističkih napora i zauzimanja države, upozoravajući da ovi trendovi potkopavaju povjerenje javnosti, ubrzavaju odliv mozgova i paraliziraju zemlju.U izvještaju se osuđuje kontinuirana saradnja između vlasti Republike Srpske i ruskih zvaničnika i sankcionisanih subjekata, ističući rizike za sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine. Zastupnici Evropskog parlamenta također izražavaju zabrinutost zbog stranog miješanja i kampanja dezinformacija, posebno iz Rusije i Srbije, kao i rastućeg utjecaja drugih vanjskih aktera.Izražavajući žaljenje zbog ostavke visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christiana Schmidta), zastupnici Evropskog parlamenta ponavljaju svoju podršku Uredu visokog predstavnika i operaciji EUFOR Althea, prepoznajući njihovu kontinuiranu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti. Zastupnici Evropskog parlamenta naglašavaju da svaka buduća tranzicija u vezi s Uredom visokog predstavnika mora u potpunosti poštovati ustavni poredak, suverenitet i teritorijalni integritet zemlje.<h2>Reformski programi&nbsp;</h2>Zastupnici Evropskog parlamenta odbacuju narative koji iskorištavaju etničke tenzije, promoviraju historijski revizionizam, negiraju genocid ili veličaju ratne zločince. Pozdravljaju reformski program Bosne i Hercegovine i pozivaju na njegovu brzu provedbu, naglašavajući da je politička volja ključna za osiguranje finansiranja EU i održavanje zamaha reformi.Izvjestilac, Ondržej Kolarž (Ondřej Kolář) (EPP, Češka), rekao je:&nbsp;- Ako Evropa želi da postane jača, mora i da se proširi - i geografski i politički. Istovremeno, članstvo u EU se ne može uzimati zdravo za gotovo. Pozdravili bismo Bosnu i Hercegovinu u EU, ali njeni napori su često razvodnjeni izgovorima ili ograničenim kapacitetom za postizanje dogovora čak i unutar vlastitih granica. Isto tako, sama EU mora hitno razmisliti o tome da li je došlo vrijeme da se krene ka modelu progresivnog članstva za one zemlje koje istinski teže ispunjavanju kriterija - rekao je Kolarž.Izvještaj je usvojen sa 53 glasa za, 14 protiv i osam suzdržanih.Izvještaj će sada biti podnesen na glasanje u Evropskom parlamentu u cjelini.

Upozorili su da proces približavanja EU treba doprinositi političkom jedinstvu, a ne dodatnim podjelama

EU poručila bh. liderima: Prestanite s opstrukcijama

Evropski parlament poslao jasnu poruku BiH: Vrijeme je za reforme

Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, poznat po tvrdim stavovima, oštro je kritizirao sporazum između Izraela i Libana postignut uz posredovanje SAD, ocijenivši ga ozbiljnom greškom i pustim snom savjetnika koji premijera vuku u pogrešne odluke.Ministar, koji pripada krajnjoj desnici, na društvenoj mreži X ustvrdio je da će sporazum imati suprotan efekat od željenog.&nbsp;- Hezbolah će time samo ojačati, a Izrael se, umjesto da ga porazi, miri s njegovim postojanjem - napisao je.U svojoj objavi također je poručio da se Izrael mora znati suprotstaviti svojim saveznicima kada je to potrebno.&nbsp;- Postoje trenuci kada čak i predsjedniku Sjedinjenih Država treba znati reći 'ne'. Kada to ne učinimo, sljedeći put ćemo se suočiti s daleko jačim i opasnijim Hezbolahom - dodao je.Ben-Gvir je zaključio dovodeći u pitanje provedbu dogovora, rekavši kako se Hezbolah nije povukao južno od rijeke Litani te je izrazio sumnju u sposobnost libanske vojske da osigura poštivanje sporazuma.

Postoje trenuci kada čak i predsjedniku Sjedinjenih Država treba znati reći "ne", rekao je

Ben-Gvir nezadovoljan sporazumom Izraela i Libana: "Ozbiljna greška"

Rusija od njemačkog odbrambenog giganta Rheinmetall potražuje 47,2 miliona eura odštete zbog raskinutog ugovora iz 2011. godine.Prema tom sporazumu, Rheinmetall je trebao izgraditi vojni centar za obuku u Rusiji te isporučiti odgovarajuću opremu. Međutim, nakon ruske aneksije Krima i izbijanja sukoba u Donbasu, Njemačka je obustavila izvoz vojne opreme Rusiji i povukla odobrenje za realizaciju projekta.Rheinmetall je danas ključni akter u snabdijevanju Ukrajine teškim naoružanjem, municijom i sistemima protuzračne odbrane.S obzirom na to da Rheinmetall više nema aktivnu imovinu ili poslovanje unutar Ruske Federacije, izvršenje bilo kakve presude ruskog suda na međunarodnom nivou smatra se malo vjerovatnim.

Rheinmetall je danas ključni akter u snabdijevanju Ukrajine teškim naoružanjem

Rheinmetall je trenutno jedan od glavnih dobavljača vojne opreme Ukrajini

Rusija ispostavila račun Nijemcima nakon propalog vojnog projekta, traži 47,2 miliona eura

U Amendolari u Kalabriji četvorica stranih poljoprivrednih radnika poginula su u zapaljenom automobilu, dok je jedan Afganistanac uspio pobjeći razbivši prozor te postao ključni svjedok istrage. Među poginulima su bila trojica afganistanskih državljana i jedan Pakistanac.Prema navodima istražitelja, snimke nadzornih kamera pokazuju kako su napadači izvana blokirali vrata automobila, polili vozilo zapaljivom tekućinom i potom izazvali požar. Tužiteljstvo u Kastrovilariju zbog teškog ubistva uhapsilo je dvojicu pakistanskih državljana.Preživjeli svjedok izjavio je da su on i njegove kolege od aprila radili na berbi jagoda te da nisu dobili dogovorenu plaću. Tvrdi da su im posrednici naplaćivali prijevoz na posao, tražili novac koji radnici nisu željeli platiti te im prijetili noževima i pištoljima. Prema njegovim riječima, sukob je upravo zbog toga eskalirao.Istražitelji smatraju da bi zločin mogao biti povezan sa širim sukobima među grupama migrantskih radnika na području ravnice Sibari i Metaponta. U tom je kraju posljednjih mjeseci zabilježen veći broj podmetnutih požara na vozilima poljoprivrednih radnika, a mediji navode da se borba vodi ne samo za poslove u poljoprivredi nego i za kontrolu smještaja, dozvola i posredovanja pri zapošljavanju.&nbsp;

Tužiteljstvo u Kastrovilariju zbog teškog ubistva uhapsilo je dvojicu pakistanskih državljana

Stravično: Zatvorili strane radnike u automobil pa ih žive zapalili

Ukrajinska premijerka Julija Sviridenko saopćila je rano jutros da su sve države članice Evropske unije postigle saglasnost o pokretanju razgovora s Ukrajinom i Moldavijom o prvom klasteru pitanja u okviru pristupnih pregovora.- Fantastične vijesti. Korak smo bliže članstvu u EU: stalno se krećemo prema našem cilju - napisala je ona na X-u.Kipar, koji trenutno predsjedava EU, saopštio je na X-u da je započeo pripreme za formalno otvaranje pregovora o prvoj grupi pregovaračkih poglavlja, koja pokrivaju vladavinu prava i demokratske standarde, s objema zemljama- Ovo označava značajnu prekretnicu na njihovom putu ka evropskim integracijama i šalje snažnu poruku jedinstva i odlučnosti EU - navodi se.Predsjedništvo je saopštilo da će raditi "na finalizaciji razgovora" za formalno otvaranje.Ranije je mađarski premijer Peter Mađar (Peter Magyar) izjavio da su njegova zemlja i Ukrajina postigle sporazum o pravima mađarske manjine u Ukrajini. Mađar je ranije rekao da je sporazum o dugotrajnom sporu ključan da Budimpešta pristane na pridruživanje Ukrajine EU.I Ukrajina i Moldavija vrše pritisak za članstvo u 27-članoj EU nakon više od četiri godine rata koji suprotstavlja Kijev i Moskvu.

Fantastične vijesti. Korak smo bliže članstvu u EU: stalno se krećemo prema našem cilju, napisala je ona na X-u

EU otvara novo poglavlje: Ukrajina i Moldavija korak bliže članstvu, sve članice EU dale zeleno svjetlo za pregovore

Mogućnost da Iran tajno razvija nuklearno oružje danas je znatno veća nego prije godinu dana, kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli prve vojne udare na ovu zemlju, upozoravaju zapadni zvaničnici pozivajući se na najnovije nalaze Ujedinjenih nacija.U povjerljivom dokumentu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), u koji je uvid imao Bloomberg, države članice upozorene su na povećan rizik od širenja nuklearnog naoružanja. Kao glavni razlog navode se velike količine iranskog uranija obogaćenog gotovo do nivoa potrebnog za proizvodnju atomske bombe.Prije zračnih napada iz juna 2025. godine, koji su doveli do dvanaestodnevnog rata, ovaj materijal bio je pod strogim sedmičnim nadzorom inspektora IAEA-e kako bi se spriječilo njegovo korištenje za razvoj nuklearnog oružja. Takav nadzor danas više ne postoji.U izvještaju se ističe da je američko-izraelski rat otvorio niz novih nuklearnih dilema koje ranije nisu postojale. Prema riječima dvojice visokih diplomata upoznatih sa sadržajem dokumenta, rizik od moguće zloupotrebe raste proporcionalno vremenu tokom kojeg materijal ostaje izvan kontrole IAEA-e.- Agencija sada ne može donijeti nikakav zaključak u vezi s ovim nuklearnim materijalom - navodi se u dokumentu od 119 stranica koji je prošlog mjeseca dostavljen u Beču.&nbsp;- Ovo izaziva ozbiljnu zabrinutost, jer materijal koji agencija nije u mogućnosti verificirati uključuje veliku količinu visoko obogaćenog uranija."Broj inspekcija tokom prošle godine smanjen je za više od 50 posto nakon što je Iran, po završetku rata, uveo dodatna ograničenja. Inspektori se još nisu vratili na oštećena postrojenja u Fordow, Isfahanu i Natanzu, gdje je posljednji put evidentirano 440,9 kilograma visoko obogaćenog te 8.599,6 kilograma niže obogaćenog nuklearnog materijala.Iako je uklanjanje iranskih nuklearnih kapaciteta jedan od ključnih ciljeva predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump), izvještaj IAEA-e objavljen je u trenutku kada globalna tržišta potresa neizvjesnost zbog otežanih pregovora o novom sporazumu.Upozorenje iz Beča sugeriše da će put do trajnog nuklearnog dogovora biti dug i neizvjestan čak i u slučaju dugotrajnijeg prekida vatre. Time se dodatno umanjuju očekivanja o brzoj stabilizaciji protoka energenata kroz strateški važan Hormuški moreuz.Iako Bijela kuća tvrdi da je iranski nuklearni program "izbrisan", američka administracija istovremeno pokušava postići dogovor o pristupu spornim zalihama uranija. Tramp je u više navrata nagovijestio mogućnost da materijal bude izvezen iz Irana ili uništen unutar zemlje pod strogim nadzorom IAEA-e.Međutim, među zapadnim zvaničnicima raste zabrinutost jer Međunarodna agencija za atomsku energiju nije uključena u posljednje runde pregovora, što bi moglo dovesti do dodatnih rizika i stvaranja nerealnih očekivanja.- Mi nismo strana u ovim pregovorima. Učestvovali smo do posljednje runde koja je završena u februaru - izjavio je generalni direktor IAEA-e Rafael Marijano Grosi (Rafael Mariano Grossi) u intervjuu za Al Jazeeru.Dodao je i upozorenje koje mnogi tumače kao poruku pregovaračima:- Svaki dogovor koji nije moguće na terenu provjeriti, na kraju će dovesti do lošeg sporazuma."

Svaki dogovor koji nije moguće na terenu provjeriti, na kraju će dovesti do lošeg sporazuma

Iran danas bliže atomskoj bombi nego prije rata, Zapad strahuje od najgoreg scenarija

Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) govorio je o stanju u Bosni i Hercegovini tokom saslušanja pred Odborom za vanjske poslove Američkog kongresa, potvrdivši da Sjedinjene Američke Države podržavaju italijanskog diplomatu za novog visokog predstavnika u našoj zemlji.Odgovarajući na pitanja republikanskog zastupnika Kita Selfa (Keith Self), koja su se odnosila na proširenje NATO-a, situaciju na Kosovu i ulogu visokog predstavnika u BiH, Rubio je pokazao dobro poznavanje prilika na Zapadnom Balkanu te nagovijestio smjer buduće američke politike.- Postoji novi kandidat za visokog predstavnika u BiH kojeg ćemo podržati. Riječ je o gospodinu iz Italije za kojeg smatramo da bi obavio dobar posao u pomaganju da se osigura određena stabilnost na toj poziciji - izjavio je Rubio.Američki državni sekretar poslao je i jasnu poruku kada je riječ o teritorijalnom integritetu i sigurnosti Bosne i Hercegovine."Mimo toga, ostajemo angažovani na ovoj temi, kao što ste istakli, a to radimo i privatno. Posljednja stvar koju želimo vidjeti je bilo kakva vrsta sukoba tamo, bilo kakva podjela, seceija ili stvari te prirode koje bi stvorile dalji konflikt", naglasio je Rubio.Rubijeve izjave dolaze u trenutku kada se u Sarajevu održava dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojoj bi trebala biti donesena odluka o nasljedniku aktuelnog šefa OHR-a.Iako nije spomenuo ime kandidata, jasno je da je riječ o Antoniju Canardiju Landiju (Antonio Zanardi Landi), 76-godišnjem italijanskom diplomati s bogatim iskustvom. Među kandidatima koji su se ranije spominjali bili su i Rene Trokaz (Rene Troccaz) te Vilijam Ruger (William Ruger).Međutim, pitanje imena nije i najvažnija tema o kojoj se raspravlja iza zatvorenih vrata. Ključna dilema među članicama Upravnog odbora PIC-a odnosi se na budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR), odnosno na obim njegovih ovlasti, korištenje bonskih ovlasti i potrebu za intervencijama u domaće političke procese.Kada predstavnici država članica sjednu za pregovarački sto, najvažnije pitanje postaje kako bi trebao izgledati mandat novog visokog predstavnika u narednim godinama. Upravo po tom pitanju postoje značajne razlike između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja.Vašington (Washington) na OHR sve više gleda kao na instituciju koja bi trebala ući u tranzicijsku fazu, s krajnjim ciljem njenog izmještanja ili gašenja. U ovom trenutku Amerikancima je posebno važno pitanje državne imovine kako bi se otvorio put za realizaciju strateškog projekta Južne interkonekcije. Osim toga, OHR se u američkim krugovima sve češće posmatra kao opterećenje.

Rubio na saslušanju u Senatu: Pitali ga i za Dodika

S druge strane, evropske države smatraju da je OHR i dalje potreban. U Briselu (Brussels) i drugim važnim evropskim prijestolnicama svjesni su da je prvobitna namjera bila zatvaranje ove institucije, ali procjenjuju da za to još nisu stvoreni odgovarajući uslovi. Smatraju da misija zbog koje je OHR uspostavljen nije završena te da bi njegovo prerano gašenje moglo negativno utjecati na stabilnost Bosne i Hercegovine.Zbog toga će buduća uloga visokog predstavnika, pa i samog italijanskog kandidata kojeg podržava Vašington, zavisiti prije svega od dogovora velikih sila unutar PIC-a. Odgovor na pitanje koja je strana odnijela prevagu bit će vidljiv tek kroz prve poteze novog visokog predstavnika u mjesecima nakon preuzimanja mandata.

Riječ je o gospodinu iz Italije za kojeg smatramo da bi obavio dobar posao u pomaganju da se osigura određena stabilnost na toj poziciji, izjavio je Rubio

Rubio otkrio: SAD podržava Italijana za visokog predstavnika u BiH, ali prava bitka tek slijedi

Danas se obilježava Međunarodni dan nedužne djece žrtava agresije s ciljem podsjećanja da mnoga djeca pate zbog različitih oblika zlostavljanja. Također se naglašava važnost zaštite prava djece i međunarodne borbe protiv nasilja nad djecom.Nakon ogromnog broja nevinih dječijih žrtava u Palestini i Libanu, Ujedinjene nacije su, 19. avgusta 1983. godine, proglasile 4. juni Međunarodnim danom nedužne djece žrtava nasilja. Konvencija o pravima djeteta najvažniji je pravni okvir za zaštitu djece. Ova konvencija ima najveći broj potpisnika od svih ostalih sporazuma o zaštiti ljudskih prava.

Naglašava važnost zaštite prava djece i međunarodne borbe protiv nasilja nad djecom

Međunarodni dan nevine djece žrtava agresije

Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful (Johann Wadephul) izjavio je da je snažna podrška Ukrajini i Izraelu možda utjecala na gubitak glasova zbog kojeg Njemačka nije uspjela osigurati mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.Vadeful je rezultat glasanja, održanog u srijedu navečer za izbor pet novih članica Vijeća sigurnosti, opisao kao "gorak" poraz nakon što je Njemačka izgubila od Portugala i Austrije.- Tu je naša čvrsta podrška Ukrajini i činjenica da Rusija ne želi takav glas u Vijeću sigurnosti - rekao je Vadeful.Dodao je da nije nikakva tajna da je Rusija aktivno lobirala protiv izbora Njemačke u ovo tijelo.<h2>Jasan stav</h2>- Uvijek smo zauzimali jasan stav o određenim pitanjima, a to su pozicije koje ne dijele sve države članice. Činjenica da Njemačka uvijek mora preuzimati posebnu odgovornost za Izrael u bliskoistočnom sukobu također nas je možda koštala glasova - dodao je.Vadeful smatra da je jedan od razloga neuspjeha bio i kasni ulazak Njemačke u utrku za dvogodišnji mandat u Vijeću sigurnosti.Njemačka je osvojila 104 glasa u pokušaju da osigura jedno od dva mjesta predviđena za grupu zapadnoevropskih i drugih država. Portugal je dobio podršku 134 države, dok je Austrija osvojila 131 glas.U Vijeće sigurnosti izabrani su i Kirgistan, Trinidad i Tobago te Zimbabve. Riječ je o jedinom tijelu Ujedinjenih nacija koje može donositi pravno obavezujuće odluke, uključujući uvođenje sankcija i odobravanje upotrebe sile.<h2>Ozbiljan udarac</h2>Neuspjeh da osigura mjesto u Vijeću sigurnosti predstavlja ozbiljan udarac za njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz).Njegovi politički protivnici ističu da je Merc, koji se već suočava s brojnim izazovima u Njemačkoj, sada doživio i međunarodnu blamažu, posebno jer se predstavljao kao lider koji će ojačati ugled zemlje na međunarodnoj sceni.

Pismo Fridriha Merca izazvalo veliku pažnju: Predlaže jačanje uloge zemalja zapadnog Balkana 

Merc je, uprkos porazu, poručio da će Njemačka nastaviti biti snažan zagovornik međunarodnog sistema te je uputio čestitke Austriji i Portugalu.- Ovaj rezultat ne mijenja zadatke koji su pred nama u Ujedinjenim nacijama. Njemačka ostaje pouzdan stub multilateralnog sistema - rekao je.

Tu je naša čvrsta podrška Ukrajini i činjenica da Rusija ne želi takav glas u Vijeću sigurnosti, rekao je Vadeful

Šamar za Merca: Njemačka ostala bez mjesta u Vijeću sigurnosti UN-a, ministar priznao šta ih je koštalo glasova

Na današnji dan 1975. godine, u Los Anđelesu je rođena Anđelina Džoli (Angelina Jolie), američka filmska i televizijska glumica, rediteljica i ambasadorica dobre volje Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice, dobitnica tri Zlatna globusa i Oskara.Anđelinin otac je bio poznati glumac Džon Vojt (Jon Voight), koji je za ulogu u filmu „Povratak veterana“, 1978. godine, dobio Oskara, a majka Maršelin Bertran (Marcheline Bertrand) bila je manekenka i glumica. Prvu filmsku ulogu Anđelina je dobila 1982. godine, u filmu „Lookin to Get Out“, koja nije bila zapažena, ali krajem 90-ih godina 20. vijeka proslavlja se ulogom akcione junakinje Lare Kroft. Anđelina je, 2001. godine, proglašena UN-ovom ambasadoricom dobre volje pa je često obilazila izbjegličke kampove u kriznim i ratom opustošenim područjima.<h2>U zemlji krvi i meda</h2>Godine 2006., Anđelina je izabrana za "najzgodnije slavno tijelo" u izboru E! Television i najljepšu ženu u izboru časopisa "People".S bivšim suprugom, također slavnim glumcem, Bredom Pitom (Brad Pitt) ima troje biološke i troje usvojene djece.Godine 2011., snimila je svoj režiserski prvjenac „U zemlji krvi i meda“, prema vlastitom scenariju. Film priča o ratu u Bosni i Hercegovini, a glavne uloge tumače Zana Marjanović, Goran Kostić i Rade Šerbedžija. Naslov filma je igra riječi: turski naziv za med je 'bal', a za krv je 'kan', čime se dobiva riječ 'Balkan'. Prema Anđelininoj izjavi, ovim filmom željela je kritizirati međunarodnu zajednicu koja nije na vrijeme intervenirala u sukobu. Prilikom bosanskohercegovačke premijere filma, u februaru 2012., posjetila je Sarajevo i održala pres-konferenciju.&nbsp;

<h2>Rođen grčki filozof Sokrat, otac etike</h2>Prema mnogim historičarima, na današnji dan 470. godine prije nove ere, rođen je jedan od najvećih grčkih filozofa Sokrat, otac i osnivač etike ili moralne filozofije. Sokrat je tvrdio da čovjeka ne određuje samo opažaj, nego prije svega um, osjećaj dužnosti, moral i savjest. Za Sokrata je najviša vrlina znanje, zbog čega je pridavao veliki značaj odgajanju mladih. Osim znanja, kao važne vrline isticao je umjerenost, samosavladavanje, usavršavanje i poštivanje zakona. Sokratov najveći doprinos zapadnjačkoj misli su njegovi dijalozi, koje je mnogo koristio u istraživanju moralnih koncepata i prvi put su opisani u dijalozima Sokratovog učenika Platona. Prema tim opisima, metod vođenja dijaloga ima dvije faze: ironiju, koja dovodi sagovornika do saznanja da ništa ne zna o onom što ga učitelj pita, pa otud i Sokratova poznata rečenica: "Znam da ništa ne znam". Ustvari, Sokrat je tvrdio da je svjesnost neznanja prvi stepen sticanja znanja. Druga faza je majeutika ili babička vještina, koja u drugom dijelu razgovora postepeno dovodi sagovornika do saznanja – odnosno do "porađanja istine".1783. - Francuski pronalazači braća Etjen i Žozef Mongolfje (Etienne i Joseph Montgolfier) prvi put javno demonstrirali letenje balonom napunjenim zagrijanim zrakom.1798. - Umro italijanski avanturista Đovani Đakomo Kazanova de Saingalt (Giovanni Giacomo Casanova de Seingalt), sinonim latinskog ljubavnika, jedna od najkoloritnijih ličnosti Evrope 18. vijeka. Tokom burnog života bio je učenik vjerske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar. Njegovi "Memoari" su dragocjena slika evropskog društva epohe u kojoj je živio.1931. - Rođen Antun Vrdoljak, hrvatski glumac, režiser i producent, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora. Na filmu se pojavio kao glumac 1957. (“Nije bilo uzalud” N. Tanhofera). Uloga putnika u Tanhoferovu filmu H-8 (1958.) donosi mu – zbog pučkog šarma priprostog mladića – veliku popularnost. Glumio je u 20-ak filmova i koprodukcijskih projekata. Za ulogu ratne žrtve u filmu “Rat” (1960.) Veljka Bulajića nagrađen je Zlatnom arenom na nekadašnjem festivalu u Puli.1971. - Umro mađarski filozof Đerđ Lukač, protagonista "zapadnog marksizma". U mladosti je u "nemarksističkom periodu" napisao "Historiju razvoja moderne drame" i eseje "Duša i oblici". Poslije poraza mađarske revolucije emigrirao je u Austriju, a 1929. u SSSR, potom u Njemačku, gdje je predvodio književnu grupu pisaca-komunista, poslije čega je do 1945. ponovo bio u Moskvi, gdje je napisao studiju "Mladi Hegel". Po povratku u domovinu bio je profesor Budimpeštanskog univerziteta, a 1956. ministar u vladi Imre Nađa, poslije čijeg pada je lišen profesije, uklonjen iz Akademije nauka i interniran. Od 1957. do smrti 1971. povukao se iz javnog života. Ostala djela: "Razaranje uma", "Egzistencijalizam ili marksizam", "Estetika", "Ontologija društvenog bića".

<h2>Osnovan Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine</h2>1992. – Osnovan Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine. Stjepan Kljuić izabran je za prvog predsjednika, a njegov zamjenik bio je Uglješa Uzelac. Nakon osnivanja i prvog nastupa sportista naše države na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine, usljedilo je i zvanično priznanje od Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK-a), koji je tu odluku donio na zasjedanju svog Izvršnog komiteta u Monaku 24. septembra 1993. godine. Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine je 8. decembra 2002. godine upisan u registar Ministarstva pravde kao prva sportska organizacija u koju se udružuju nacionalni sportski savezi. Upisom u ovaj registar, kao i potpisom Lozanske deklaracije od 28. jula 1999. godine, Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine je konstituisan u krovno sportsko tijelo države Bosne i Hercegovine. Olimpijski komitet BiH kao član MOK-a je obavezan u svom radu poštovati pravila Olimpijske povelje, Statuta MOK-a, Etičkog kodeksa MOK-a, Svjetskog antidoping kodeksa, zajedničke Izjave iz Lozane, Zakona o udruženjima i fondacijama BiH, te Zakona o sportu Bosne i Hercegovine.1993. – Vijeće sigurnosti UN-a Rezolucijom proglasilo Sarajevo, Goražde, Tuzlu, Bihać, Srebrenicu i Žepu zaštićenim zonama u Bosni i Hercegovini. Snage UN-a dobile su ovlaštenja da upotrijebe silu radi njihove odbrane.2008. - Predsjedništvo BiH donijelo odluke o prihvatanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i o stupanju na snagu Privremenog sporazuma.

Danas je četvrtak, 4. juni/lipanj 2026. godine, do kraja godine preostalo je još 210 dana

Anđelina Džoli, holivudska diva, slavi 51. rođendan

Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država usvojio je rezoluciju kojom se predsjedniku Donaldu Trampu (Trumpu) zabranjuje nastavak rata protiv Irana bez saglasnosti ove zakonodavne institucije.Za usvajanje rezolucije o ratnim ovlaštenjima glasalo je 215 zastupnika, dok ih je 208 bilo protiv. Posebnu pažnju privukla je činjenica da su četiri republikanca podržala demokrate i glasala za ovu mjeru.Usvojenom rezolucijom Tramp se obavezuje da povuče američke vojne snage iz Irana, osim u slučaju da Kongres formalno objavi rat ili odobri upotrebu vojne sile.Ovaj potez predstavlja novi politički udarac za Trampa u Kongresu, iako njegova stranka i dalje ima tijesnu većinu u Predstavničkom domu i Senatu.<h2>Potvrđivanje rezolucije</h2>Ipak, glasanje je za sada uglavnom simboličnog karaktera, jer rezoluciju moraju potvrditi i Senat i Predstavnički dom kako bi stupila na snagu. Uz to, vode se rasprave o tome da li bi ovakve rezolucije o ratnim ovlaštenjima uopće bile u skladu s Ustavom čak i kada bi ih Kongres usvojio.Bez obzira na to, ishod glasanja pokazao je određenu nelagodu među dijelom republikanskih zastupnika zbog Trampovog upravljanja sukobom te predstavlja rijedak primjer dvostranačkog nastojanja da se ograniče predsjednička ratna ovlaštenja.Tri prethodne rezolucije o ratnim ovlaštenjima nisu uspjele proći u Predstavničkom domu, i to svaki put sve manjom razlikom u broju glasova. Republikansko rukovodstvo doma prošlog mjeseca iznenada je odgodilo glasanje o ovoj rezoluciji kada se činilo da bi mogla dobiti potrebnu podršku.<h2>Bez novih termina</h2>Prošlog mjeseca Senat je u proceduralnom glasanju podržao zasebnu, ali sličnu rezoluciju, nakon što je sedam ranijih pokušaja završilo bez uspjeha. Novi termini za glasanje o toj mjeri u Senatu još nisu određeni.

Među republikanskim zastupnicima koji su podržali rezoluciju bili su Tom Baret (Tom Barrett) iz Mičigena (Michigan), Voren Dejvidson (Warren Davidson) iz Ohaja (Ohio), Brajan Ficpatrik (Brian Fitzpatrick) iz Pensilvanije (Pennsylvania) i Tomas Masi (Thomas Massie) iz Kentakija (Kentucky).

Posebnu pažnju privukla je činjenica da su četiri republikanca podržala demokrate i glasala za ovu mjeru

Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država

Tramp doživio poraz u Kongresu: Zastupnici mu zabranili nastavak rata protiv Irana bez odobrenja

Izrael i Liban postigli su novi sporazum o prekidu vatre, saopćila je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa (Trumpa).Kako je navedeno iz Bijele kuće, provođenje primirja zavisi od grupe Hezbolah, od koje Izrael zahtijeva prekid vatre i povlačenje s područja južno od rijeke Litani.Riječ je o drugom sporazumu o primirju između Libana i Izraela u posljednjih nekoliko sedmica. Prvi dogovor propao je nakon što je vlada u Tel Avivu odlučila nastaviti vojne napade na susjednu zemlju, pozivajući se na navodnu prijetnju koju predstavlja Hezbolah.

Šef izraelske vojske: U Libanu nema prekida vatre

Iz ove grupe, koja najvećim dijelom djeluje na jugu Libana, poručuju da je upravo Izrael kršio prethodno primirje, dok su oni odgovarali na napade koji su dolazili iz te države.Neposredno prije postizanja novog sporazuma o prekidu vatre, prema vlastitom priznanju, Trump je imao žestok sukob s premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom (Benjamin Netanyahu), kojeg je čak nazvao "luđakom".Povod za oštru raspravu bio je upravo Liban, odnosno Trampova navodna frustracija zbog kontinuiranih izraelskih napada na tu zemlju.

Izrael nastavio napade na jugu Libana

U Vašingtonu (Washington) vjeruju da bi primirje u Libanu moglo imati pozitivan utjecaj na pregovore sa Iranom, koji za sada nisu donijeli konkretne rezultate.Teheran (Tehran) je kao crvenu liniju u pregovorima postavio obustavu izraelskih napada na Liban, a nakon postizanja ovog primirja u Sjedinjenim Američkim Državama nadaju se da bi razgovori s Iranom mogli biti nastavljeni te da bi mogao biti okončan rat koji su, zajedno s Izraelom, započeli još u februaru.

Riječ je o drugom sporazumu o primirju između Libana i Izraela u posljednjih nekoliko sedmica

Oglasila se Bijela kuća: Dogovoreno novo primirje između Izraela i Libana

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ponovio je da želi preuzeti iranski obogaćeni uranij, koji se, kako tvrdi, nalazi duboko u nuklearnim postrojenjima Irana.- Kako stvari trenutno stoje, ući ćemo tamo u nekom trenutku u ne tako dalekoj budućnosti - rekao je Tramp novinarima.- Vrlo je teško doći do tog materijala, ali ga ipak želim - dodao je.Tramp je naglasio da ne bi odobrio američkim snagama izvođenje takve operacije dok je sukob s Iranom još u toku.- Kada sve bude završeno, prema trenutnom dogovoru, ući ćemo tamo zajedno s njima, preuzet ćemo ga i uništiti ga - naveo je Tramp, javlja Sky News.<h2>"Za tango treba dvoje"</h2>Ponovo je istakao da vjeruje kako će Iran uskoro pristati da se odrekne nuklearnog oružja.- Vrlo su blizu potpisivanja sporazuma. Zapravo smo se s njima veoma dobro slagali - rekao je Tramp.Dodao je i svoju često ponavljanu poruku da je za dogovor “potrebno dvoje za tango”.Tramp je naveo da bi se napredak u pregovorima između Vašingtona i Teherana mogao dogoditi tokom vikenda.Također je rekao da bi otvaranje Hormuškog moreuza uslijedilo “odmah nakon potpisivanja” sporazuma s Iranom, te da pokušava razdvojiti to pitanje od sukoba u Libanu.U isto vrijeme, izraelske snage nastavile su intenzivne napade na jug Libana, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio nastavak vojnih operacija.- Brzo će se otvoriti - rekao je Tramp o Hormuškom moreuzu.U posljednjim sedmicama Tramp je više puta nagovještavao da je mirovni dogovor između Vašingtona i Teherana blizu.<h2>Napad na razarač</h2>U međuvremenu, iranska mornarica tvrdila je da je gađala američki razarač kod Omana, dok je američka Centralna komanda (Centcom) to demantovala, nazivajući tvrdnje “lažnim”.Iranska Revolucionarna garda saopćila je da su izvedeni raketni i napadi dronovima na “centar za komandovanje i kontrolu”, odnosno na američki razarač u Omanskom zaljevu, prema navodima državne agencije Tasnim.U saopćenju se tvrdi da su meta bili i američka zračna baza te civilni kontejnerski brod MSC Panaja, kao odgovor na američke udare na iranski tanker i komunikacijski toranj Revolucionarne garde.Američka Centralna komanda je, međutim, odbacila te tvrdnje i poručila da iranske rakete nisu pogodile ciljeve.“Iran laže. Američka vojna sredstva na moru nastavljaju letjeti, ploviti i djelovati sigurno i bez ikakvih prepreka”, objavila je Centralna komanda na platformi X.

Ponovo je istakao da vjeruje kako će Iran uskoro pristati da se odrekne nuklearnog oružja

Tramp: Hormuz će se brzo otvoriti, a iranski uranij ćemo uništiti

Iranska mornarica saopćila je u srijedu da je gađala američki razarač u Omanskom zaljevu, koji je opisala kao "komandno-kontrolni centar" iza američkih napada na iranske komercijalne brodove, javlja Anadolu.U saopćenju je ured za odnose s javnošću mornarice naveo da je taj potez uslijedio nakon, kako tvrdi, "agresivne akcije" SAD-a, kršenja pravila u Hormuškom moreuzu i napada na iransko komercijalno brodarstvo u Omanskom zaljevu.U saopćenju se navodi da su iranske pomorske snage identificirale i gađale američki razarač koji se, kako tvrde, pokušavao približiti iranskim teritorijalnim vodama u Omanskom zaljevu.- Mornarica Islamske Republike Iran ciljala je komandno-kontrolni centar tih neprijateljskih akcija, smješten na američkom razaraču - navodi se u saopćenju.Američka centralna komanda, CENTCOM, odbacila je iranske tvrdnje.- Iran sada tvrdi da je gađao razarač američke mornarice u Omanskom zaljevu - objavio je CENTCOM na X-u.- Iran laže. Američke vojne snage na moru nastavljaju letjeti, ploviti i djelovati sigurno i neometano - objavio je CENTCOM.Iranska mornarica navela je da njene pomorske snage nastavljaju pratiti, kako ih je opisala, "američko-cionističke" aktivnosti u regiji te upozorila na daljnju odmazdu.

Drama na Everestu: Vodič Šerpa puzao prema baznom kampu i preživio

Tramp: "Moglo bi se reći da je Iran bio isprovociran na napad na Kuvajt"

Evropski parlament poslao jasnu poruku BiH: Vrijeme je za reforme

Ben-Gvir nezadovoljan sporazumom Izraela i Libana: "Ozbiljna greška"

Rusija ispostavila račun Nijemcima nakon propalog vojnog projekta, traži 47,2 miliona eura

Stravično: Zatvorili strane radnike u automobil pa ih žive zapalili

EU otvara novo poglavlje: Ukrajina i Moldavija korak bliže članstvu, sve članice EU dale zeleno svjetlo za pregovore

Iran danas bliže atomskoj bombi nego prije rata, Zapad strahuje od najgoreg scenarija

Rubio otkrio: SAD podržava Italijana za visokog predstavnika u BiH, ali prava bitka tek slijedi

Međunarodni dan nevine djece žrtava agresije

Šamar za Merca: Njemačka ostala bez mjesta u Vijeću sigurnosti UN-a, ministar priznao šta ih je koštalo glasova

Anđelina Džoli, holivudska diva, slavi 51. rođendan

Tramp doživio poraz u Kongresu: Zastupnici mu zabranili nastavak rata protiv Irana bez odobrenja

Oglasila se Bijela kuća: Dogovoreno novo primirje između Izraela i Libana

Tramp: Hormuz će se brzo otvoriti, a iranski uranij ćemo uništiti

Iranska mornarica tvrdi da je gađala američki razarač, Amerikanci sve negiraju

Globus

Drama na Everestu: Vodič Šerpa puzao prema baznom kampu i preživio

Tramp: "Moglo bi se reći da je Iran bio isprovociran na napad na Kuvajt"

Evropski parlament poslao jasnu poruku BiH: Vrijeme je za reforme

Ben-Gvir nezadovoljan sporazumom Izraela i Libana: "Ozbiljna greška"

Rusija ispostavila račun Nijemcima nakon propalog vojnog projekta, traži 47,2 miliona eura

Stravično: Zatvorili strane radnike u automobil pa ih žive zapalili

EU otvara novo poglavlje: Ukrajina i Moldavija korak bliže članstvu, sve članice EU dale zeleno svjetlo za pregovore

Iran danas bliže atomskoj bombi nego prije rata, Zapad strahuje od najgoreg scenarija

Rubio otkrio: SAD podržava Italijana za visokog predstavnika u BiH, ali prava bitka tek slijedi

Međunarodni dan nevine djece žrtava agresije

Šamar za Merca: Njemačka ostala bez mjesta u Vijeću sigurnosti UN-a, ministar priznao šta ih je koštalo glasova

Anđelina Džoli, holivudska diva, slavi 51. rođendan

Tramp doživio poraz u Kongresu: Zastupnici mu zabranili nastavak rata protiv Irana bez odobrenja

Oglasila se Bijela kuća: Dogovoreno novo primirje između Izraela i Libana

Tramp: Hormuz će se brzo otvoriti, a iranski uranij ćemo uništiti

Iranska mornarica tvrdi da je gađala američki razarač, Amerikanci sve negiraju