Snage iranske protuzračne odbrane objavile su video na kojem se, kako tvrde, vidi obaranje američkog izviđačkog drona MQ-1 Predator 31. maja iznad teritorijalnih voda Irana.Prema iranskim navodima, američki dron je izvodio izviđački let iznad iranskih teritorijalnih voda kada je pogođen raketom ispaljenom iz sistema protuzračne odbrane Irana.Iranski izvori ističu da su ovakvi dronovi posebno ranjivi jer su prvenstveno dizajnirani za djelovanje u tzv. antiterorističkim zonama, gdje je prisutna slaba ili nikakva protivzračna odbrana, a ne u državama koje posjeduju razvijene raketne sisteme.

<blockquote class="twitter-tweet">NEW: Iran&#39;s IRGC claims to have shot down a US MQ-1 drone in the early hours of June 1, using what it describes as a new air defense system. <a href="https://t.co/fRpYFgZIbI">pic.twitter.com/fRpYFgZIbI</a>&mdash; Clash Report (@clashreport) <a href="https://x.com/clashreport/status/2061415884019700168?ref_src=twsrc%5Etfw">June 1, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

U širem kontekstu, iranski mediji tvrde da ovo nisu jedini gubici američkih snaga. Navode da je tokom sukoba pogođen višenamjenski borbeni avion F-35, da je iznad Irana oboren F-15, dok su tri aviona F-15 izgubljena iznad Kuvajta u, kako se navodi, "prijateljskoj vatri". Također se tvrdi da je u raketnim napadima uništen i američki AWACS, te da je oštećen ili uništen veći broj zračnih tankera.S druge strane, američki CBS je, pozivajući se na dva američka zvaničnika, objavio da su Sjedinjene Američke Države tokom sukoba s Iranom izgubile ukupno 24 drona MQ-9 Reaper, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko 720 miliona dolara. Pojedinačna cijena jednog drona, navodi se, iznosi oko 30 miliona dolara ili više, u zavisnosti od verzije.

Američki dron je izvodio izviđački let iznad iranskih teritorijalnih voda kada je pogođen raketom ispaljenom iz sistema protuzračne odbrane Irana

Iran objavio snimak obaranja američkog drona

Iran objavio snimak obaranja američkog drona, pogođen raketom iz dubine teritorije

Vrhovni sud Izraela odobrio je imenovanje general-majora Romana Gofmana za šefa obavještajne agencije Mossad, prema izvještajima izraelskih medija u ponedjeljak, javlja Anadolu.Sud je odbacio dvije peticije kojima se osporava Gofmanovo imenovanje većinskom odlukom sudija Ofera Grosskopfa i Alexa Steina.<h2>Neriješena pitanja</h2>Sutkinja Daphne Barak-Erez izrazila je neslaganje, rekavši da je potrebno dodatno ispitivanje u vezi s pitanjima koja smatra neriješenim.Prema izvještajima izraelskih medija, peticije su bile povezane s navodima o Gofmanovom ponašanju u takozvanoj aferi "Ori Elmakayes".Po mišljenju većine, Grosskopf je rekao da dokazi pred sudom, uključujući povjerljivi materijal, ne ukazuju na etičko kršenje pravila koje bi diskvalificiralo Gofmana da služi kao šef Mossada.- Postojeći dokazi pokazuju da afera Elmakayes ne stavlja etičku mrlju na impresivnu karijeru general-majora Gofmana - napisao je Grosskopf, prema "The Jerusalem Postu".Presuda je donesena dan prije planirane ceremonije Gofmanove tranzicije.<h2>Preuzimanje dužnosti</h2>Očekuje se da će Gofman preuzeti dužnost u utorak, zamijenivši direktora Mossada Davida Barneu, koji je vodio izraelsku vanjsku obavještajnu agenciju od 2021. godine.Premijer Benjamin Netanjahu nominovao je Gofmana za tu poziciju uprkos prigovorima državne tužiteljice Gali Baharav-Miare i bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Ashera Grunisa, koji predsjedava odborom odgovornim za preispitivanje imenovanja na visoke pozicije, prema Maarivu.Mossad je glavna izraelska vanjska obavještajna agencija i igra centralnu ulogu u prikupljanju obavještajnih podataka, tajnim operacijama i politici nacionalne sigurnosti.

Vrhovni sud odbacuje peticije kojima se osporava nominacija prije ceremonije tranzicije

Izraelski sud odobrio imenovanje Romana Gofmana za šefa Mossada

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da ga Iran nije kontaktirao povodom izvještaja o navodnom prekidu mirovnih pregovora.

Iran povukao drastičan potez: Prekinuta svaka komunikacija sa SAD

- To je prikladno reći, jer su bolji pregovarači nego borci - rekao je Tramp u kratkom razgovoru za NBC News.- To ne znači da ćemo otići tamo i početi bacati bombe posvuda - dodao je Tramp.Američki predsjednik je istakao i da smatra kako se “previše govori” te da bi “šutnja bila vrlo dobra opcija”.

To je prikladno reći, jer su bolji pregovarači nego borci, rekao je

Tramp tvrdi: "Nisam čuo ništa od Irana o prekidu mirovnih pregovora"

Iran je zaprijetio da će odgovoriti napadom na sjever Izraela ukoliko Izrael izvede udare na Bejrut. Iranski centralni vojni štab uputio je upozorenje stanovnicima tog područja da ga napuste kako bi izbjegli moguće žrtve u slučaju izraelskih napada na južna predgrađa libanonske prijestolnice.Izraelski premijer jutros je saopćio da je izdao naredbu za nove udare na Bejrut, nakon čega je izraelska vojska izdala naredbu o evakuaciji stanovnika južnih predgrađa glavnog grada Libana.Prijetnja iz Teherana uslijedila je nakon što je savjetnik vrhovnog vođe Irana objavio na društvenim mrežama da Iran neće tolerisati eskalaciju u Libanu te da strpljenje oružanih snaga Islamske Republike Iran ima svoje granice.Mohsen Rezai je pritom naglasio da je Hormuški moreuz pod iranskom kontrolom i da Iran neće dozvoliti njegovo dalje blokiranje.

Iran je zaprijetio da će odgovoriti napadom na sjever Izraela ukoliko Izrael izvede udare na Bejrut

Iran zaprijetio napadom na sjever Izraela i izdao upozorenje o evakuaciji

Nakon izraelskih napada na Liban, Iran je upozorio na mogućnost aktiviranja novih frontova, među kojima se posebno izdvaja strateški važan morski prolaz Bab al-Mandeb, koji povezuje Crveno more i Arapsko more.Nakon izraelskog napada na Liban, Iran je zaprijetio "aktiviranjem drugih frontova", među kojima se izdvaja moreuz Bab al-Mandeb. Riječ je o izuzetno važnom pomorskom prolazu, čije bi zatvaranje imalo dalekosežne posljedice po globalnu trgovinu, piše Sky News.<h2>Ključna tačka svjetske trgovine</h2>Moreuz Bab al-Mandeb, čije ime na arapskom znači "Vrata suza" zbog historijski opasnih uslova plovidbe, spaja Crveno more s Arapskim morem. Njegov položaj je od strateškog značaja jer omogućava brodovima iz Azije pristup Sueskom kanalu i dalje ka Sredozemlju.

Zbog toga predstavlja jednu od najprometnijih svjetskih pomorskih ruta, posebno za transport nafte iz Perzijskog zaljeva. Na jednoj obali moreuza nalazi se Jemen, gdje su raspoređeni Huti, grupa koju podržava Iran.<h2>Posljedice mogućeg zatvaranja</h2>Profesor Samir Dani s Poslovne škole Univerziteta Keele ranije je upozorio da bi blokada ovog područja izazvala poremećaje koji daleko prevazilaze sektor nafte i gasa.- Blokada Sueskog kanala izazvala bi potpuni haos u cijelom svijetu, i to ne samo u vezi s naftom i gasom. Time bi se poremetili i lanci snabdijevanja za svakodnevne proizvode koji dolaze iz Azije u Evropu - upozorio je Dani. - Zatvaranje rute kroz Crveno more prisililo bi brodove da idu oko Rta dobre nade. To bi produžilo putovanje za oko 15 dana ili više, zahtijevalo više goriva i dovelo do naglog rasta troškova transporta, koje bi na kraju platili potrošači - dodao je.<h2>Uloga Huta</h2>Huti, šijitski saveznici Irana u Jemenu, već su ranije ugrožavali plovidbu kroz ovaj moreuz. Tokom rata u Gazi napadali su ciljeve izvan Jemena i remetili pomorske rute u Crvenom moru i oko Arapskog poluostrva.Vojni analitičar Majkl Klark (Michael Clarke) smatra da Huti imaju ograničene, ali realne sposobnosti.- Huti mogu učiniti moreuz opasnim, što su već dokazali, ali ne i potpuno neprohodnim - rekao je Klark.Prema procjenama diplomata i analitičara, Huti trenutno čekaju povoljan trenutak za jači pritisak. Jedan od njihovih lidera je za Reuters krajem marta izjavio:- Za sada Iran stoji dobro, svakodnevno ostvaruje pobjede nad neprijateljem i situacija ide u njegovu korist. Ako se situacija promijeni, tada ćemo procijeniti šta i kako dalje.

Riječ je o izuzetno važnom pomorskom prolazu, čije bi zatvaranje imalo dalekosežne posljedice po globalnu trgovinu

Iran sad prijeti zatvaranjem još jednog moreuza: Posljedice bi mogle biti strašne

Ruski predsjednik Vladimir Putin i armenski premijer Nikol Pašinjan danas su telefonski razgovarali u vrijeme rastućih tenzija između Moskve i Erevana.Uoči parlamentarnih izbora u Armeniji, koji će biti održani 7. juna, dvojica lidera dogovorila su susret uživo kako bi pokušali riješiti postojeće nesuglasice, prenosi agencija dpa.<h2>Spor oko EU-a i referenduma</h2>Putin je posebno nezadovoljan armenskim nastojanjima da se približi Evropskoj uniji. Pašinjan, koji prema anketama važi za favorita pred izbore, odbacuje zahtjev Moskve da se raspiše referendum na kojem bi se građani Armenije morali opredijeliti između Evropske unije i Euroazijske ekonomske unije.Na društvenim mrežama poručio je da je članstvo u Evropskoj uniji za sada samo teorijska mogućnost te da će Armenija zbog toga ostati članica Euroazijske ekonomske unije.Putin je nedavno upozorio da Pašinjan „ne može sjediti na dvije stolice“ te da će prije ili kasnije morati izabrati između Istoka i Zapada.<h2>Tradicionalne veze i ekonomska ovisnost</h2>Armensko približavanje Evropskoj uniji dugoročno je usmjereno ka punopravnom članstvu. Rusija, međutim, Armeniju i dalje smatra dijelom svog ekonomskog i sigurnosnog bloka.Čestitajući Pašinjanu rođendan, Putin je u ponedjeljak naglasio tradicionalno prijateljske odnose između dvije zemlje. Prošle sedmice, na skupu u Astani, otvoreno je upozorio Armeniju da ne krene putem Ukrajine.Armenija, zemlja bez izlaza na more s oko tri miliona stanovnika, tradicionalno održava bliske veze s Rusijom. Na njenoj teritoriji nalaze se ruske vojne baze, a zemlja u velikoj mjeri zavisi od uvoza ruskih energenata. Prema podacima agencije Interfax, Armenija je prošle godine uvezla 2,7 milijardi kubnih metara prirodnog plina, od čega je čak 82 posto stiglo iz Rusije.<h2>Okretanje prema Zapadu</h2>Odnosi između Moskve i Erevana pogoršali su se posljednjih godina jer Armenija nastoji produbiti saradnju s Bruxellesom i Washingtonom, ali i zbog toga što Rusija nije pružila pomoć Armeniji tokom sukoba s Azerbejdžanom.Moskva je ranije ovog mjeseca optužila Armeniju da je uvučena u „antirusku orbitu“ Evropske unije.Američki državni sekretar Marco Rubio prošle sedmice posjetio je Erevan, gdje je s armenskim ministrom vanjskih poslova potpisao sporazum o strateškom partnerstvu. Armenija je također usvojila zakon kojim je formalno pokrenut proces njenog pristupanja Evropskoj uniji.

Dvojica lidera dogovorila su susret uživo kako bi pokušali riješiti postojeće nesuglasice

Putin razgovarao s armenskim premijerom: Situacija između dvije zemlje je sve napetija

Pripadnici libanske vojske raspoređeni su danas na ulazima u južni dio Bejruta kako bi regulirali saobraćaj, dok stanovnici u žurbi napuštaju to područje zbog straha od mogućih izraelskih napada.Ranije je izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) najavio mogućnost napada na južna predgrađa libanske prijestolnice, što je izazvalo zabrinutost među stanovnicima i poremetilo svakodnevni život.<h2>"Vođe se skrivaju, narod plaća cijenu"</h2>- Žurimo i vodimo djecu iz škola u rubnim dijelovima grada kako bismo odmah napustili područje - rekao je za dpa Imad, stanovnik četvrti Bir al-Abed. On je izrazio nezadovoljstvo situacijom, ističući da stanovnici više ne mogu izdržati stalne eskalacije sukoba.On je kritizirao glavnog sekretara Hezbolaha Naim Kasem (Naim Qassem): "Vođe Hezbolaha se skrivaju, a narod plaća cijenu."

Netanjahu najavio napade na sjedište Hezbolaha u Bejrutu

Prema navodima medija, više škola u Bejrutu pozvalo je roditelje da dođu po svoju djecu nakon izvještaja da bi Izrael mogao gađati glavni grad.- Škola mi je poslala poruku da dođem po djecu nakon izraelske odluke - rekla je Hiba, majka dvoje djece koja pohađaju privatnu školu u Bejrutu.Općina Haret Hreik, jedna od ključnih četvrti u južnom Bejrutu, kao mjeru opreza pozvala je sve javne i privatne škole da do daljnjeg obustave nastavu.Stanovnici su također prijavili dronove koji lete na maloj visini iznad južnih predgrađa Bejruta, što dodatno povećava napetosti dok brojne porodice napuštaju to područje.<h2>Tvrđava Bofor i strateški značaj</h2>Ovi događaji dolaze u trenutku kada vojni analitičari raspravljaju o posljedicama navodnog izraelskog zauzimanja tvrđave Bofor na jugu Libana.Izraelski mediji prenijeli su izjave vojnih zvaničnika prema kojima kontrola nad tim strateškim uzvišenjem pruža prednost u nadzoru i navođenju vatre, ali da sama po sebi vjerovatno neće promijeniti tok sukoba.

Ranije je izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio mogućnost napada na južna predgrađa libanske prijestolnice

Ljudi bježe iz južnog Bejruta, Izrael najavio nove udare

Raseljeni Palestinci u Gazi dobili su tople obroke od neprofitne organizacije nakon što su čekali u dugim redovima zbog izraelskih blokada u ponedjeljak, 1. juna.Prema Svjetskom programu za hranu, 1,6 miliona ljudi u Gazi suočava se s ozbiljnom nesigurnošću u pogledu hrane, uključujući više od 100.000 djece i 37.000 trudnica i dojilja.Izrael je nametnuo blokadu Pojasa Gaze od 2007. godine, ostavljajući 2,4 miliona stanovnika te teritorije na rubu gladi.Izraelski napadi ubili su 930 Palestinaca i ranili 2.819 od stupanja na snagu prekida vatre prije više od sedam mjeseci, prema podacima Ureda za medije Gaze.Prekid vatre je zaustavio dvogodišnji rat u Gazi od oktobra 2023. godine, u kojem je, prema palestinskim podacima, ubijeno skoro 73.000 Palestinaca i ranjeno više od 173.000, većinom žena i djece.

Raseljeni Palestinci u Gazi dobili su tople obroke od neprofitne organizacije nakon što su čekali u dugim redovima zbog izraelskih blokada 

Redovi za hranu u Gazi: Raseljeni Palestinci traže spas od gladi


Iranski pregovarački tim obustavlja razmjenu poruka sa SAD-om preko posrednika zbog izraelskih napada u Libanu, objavila je poluslužbena iranska novinska agencija Tasnim.Iranski pregovarački tim obustaviće "pregovore i razmjenu tekstova preko posrednika", objavila je agencija.<h2>Sukobi u Libanu kao ključni razlog prekida dijaloga</h2>Tasnim navodi da je situacija u Libanu bila ključna za prekid vatre, što znači da je "taj prekid vatre prekršen na svim frontama, uključujući Liban"."Neće biti nikakvog dijaloga" dok se ne uvaže stavovi Irana i Hezbolaha o tom pitanju, navodi Tasnim, dodajući da iranski zvaničnici traže zaustavljanje izraelske ofenzive i potpuno povlačenje s okupiranih područja.<h2>Iran "potpuno blokirao" Ormuski moreuz i Bab al-Mandeb</h2>Osim toga, Iran je sada potpuno blokirao Ormuski moreuz, javlja Tasnim. Teheran je ranije tvrdio da dopušta prolazak određenim brodovima kroz ključne plovne pravce pod iranskim uslovima.Isto tako, moreuz Bab el-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zalivom i Indijskim okeanom, blokiraće "front otpora".Iran je saveznik militantne skupine Huta u Jemenu, zemlji koja graniči s tim pomorskim uskim grlom.

Tasnim navodi da je situacija u Libanu bila ključna za prekid vatre, što znači da je "taj prekid vatre prekršen na svim frontama

&nbsp;Zvanična Instagram stranica Bijele kuće povezana sa bivšim američkim predsjednikom Barakom Obamom hakovana je, prenio je TMZ.Proboj je otkriven u nedjelju (31. maja) nakon što se na računu, koji koristi korisničko ime @obamawhitehouse, pojavilo nekoliko neobičnih objava.Najistaknutija objava bila je slika generisana umjetnom inteligencijom sa natpisom koji se prevodi kao: "Bijela kuća je pod kontrolom šiita", prenosi TMZ.Haker je navodno objavio nove Instagram priče na računu koji ima 2,4 miliona pratilaca.Predstavnik "Mete", vlasnika Instagrama, potvrdio je proboj za TMZ i rekao da je račun od tada osiguran. Sav neovlašteni sadržaj je uklonjen.Prema TMZ-u, posljednja legitimna objava na računu objavljena je 20. januara 2017. godine, na dan inauguracije predsjednika Donalda Trampa.Nisu objavljeni detalji o tome ko je odgovoran za hakovanje, prenosi Euronews.Obama ima zaseban lični Instagram profil pod imenom @barackobama, koji ima 42,2 miliona pratilaca.&nbsp;

Haker je navodno objavio nove Instagram priče na računu koji ima 2,4 miliona pratilaca

Hakovan profil Baraka Obame: Pojavile se neobične objave

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu) najavio je moguće napade na sjedište Hezbolaha u bejrutskom predgrađu Dahija, poručivši da to područje više neće biti pošteđeno izraelskih vojnih operacija.- Neće biti situacije u kojoj Hezbolah napada naše gradove i građane, dok sjedište terorističke organizacije u Dahiji ostaje van domašaja - rekao je Netanjahu u videoporuci, prenosi Times of Israel.<h2>Operacije na jugu</h2>Istakao je da Izrael nastavlja širiti kopnene operacije na jugu Libana te uništavati uporišta libanske militantne grupe.- Hezbolah se povlači. Odlučni smo vratiti sigurnost stanovnicima sjevera, kao što smo to učinili za stanovnike juga - dodao je.Izraelski ministar odbrane Izrael Kac (Israel Katz) izjavio je tokom vojne ceremonije da, ukoliko nema mira na sjeveru Izraela, neće ga biti ni u Bejrutu.- Nećemo dozvoliti situaciju u kojoj su naše zajednice i građani izloženi napadima, dok u Bejrutu vlada mir - naglasio je.Kac je naveo da Izraelske odbrambene snage (IDF) nastavljaju zračne i kopnene operacije protiv Hezbolaha u Libanu te ocijenio da vojska ostvaruje "značajne uspjehe" u borbi protiv te organizacije s ciljem uklanjanja prijetnji po izraelske civile i vojnike.Prema njegovim riječima, cilj je da područje rijeke Litani bude pretvoreno u zonu pod sigurnosnom kontrolom IDF-a, bez oružja i pripadnika militantnih grupa.<h2>Kršenje primirja</h2>Predsjednik Libana Žozef Aun (Joseph Aoun) izjavio je da se njegova zemlja suočava sa "zlom izraelskom agresijom dostojnom osude", nakon što je Izrael intenzivirao ofanzivu zauzimanjem srednjovjekovne tvrđave Bofor.Aun je na platformi X poručio da će raditi na "okončanju patnje libanskog naroda, a posebno ljudi na jugu".Izrael se ranije suzdržavao od napada na libansku prijestolnicu na zahtjev administracije američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump).Primirje između Izraela i Hezbolaha stupilo je na snagu prošlog mjeseca, ali je izraelska vojska nastavila izvoditi napade na teritoriji Libana, navodeći da gađa pripadnike i infrastrukturu ove grupe.

Istakao je da Izrael nastavlja širiti kopnene operacije na jugu Libana te uništavati uporišta libanske militantne grupe

Iran je zvanično saopćio da prekida razmjenu indirektnih poruka sa Sjedinjenim Američkim Državama zbog nastavka izraelskih vojnih operacija u Pojasu Gaze i Libanu, prenijela je iranska novinska agencija Tasnim.Teheran je poručio da razgovori s Vašingtonom neće biti nastavljeni dok Izrael u potpunosti ne obustavi vojne akcije i ne povuče svoje snage s okupiranih područja u Libanu.Da bi se situacija mogla dodatno zakomplikovati, upozorili su i iranski zvaničnici, navodeći da Iran i njemu bliske grupe razmatraju pojačavanje pritiska. Među opcijama koje se spominju jeste i moguće ometanje ključnih svjetskih pomorskih ruta, prije svega kroz Hormuški moreuz i Bab el-Mandeb.<h2>Napadi na Liban</h2>Ovakav potez Teherana dolazi nakon novih eskalacija na Bliskom istoku. Izraelska vlada nedavno je odobrila nove napade na ciljeve u južnom Bejrutu, čime je dodatno proširena ofanziva u Libanu.Izraelska vojska izdala je naredbe za evakuaciju stanovništva iz još devet libanskih gradova, dok su izvedeni smrtonosni napadi na Kfar Sir, Braikau i Tul. Borbe se nastavljaju i u Pojasu Gaze, gdje je, prema navodima lokalnih medicinskih izvora, najmanje jedna osoba ubijena u izraelskom napadu na izbjeglički kamp Bureidž u centralnom dijelu Gaze.<h2>Osnovni preduslov</h2>Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) ranije je izjavio da je potpuni prekid vatre u Libanu "osnovni preduslov" za bilo kakav dogovor sa SAD-om. Također je upozorio da kršenje američko-iranskog primirja na jednom frontu predstavlja kršenje sporazuma "na svim frontovima".Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohamed Bager Galibaf (Mohammad Bagher Ghalibaf) optužio je Sjedinjene Američke Države za kršenje primirja s Iranom. Kao razloge naveo je nastavak blokade iranskih luka te, kako tvrdi, neuspjeh Vašingtona da zaustavi Izrael u širenju vojnih operacija na Liban.Kao demonstraciju svoje pomorske moći, u jeku prijetnji mogućim blokadama, Islamska revolucionarna garda Irana (IRGC) saopćila je da je u posljednja 24 sata kroz Hormuški moreuz prošlo 14 brodova uz njenu dozvolu.

Ovaj radikalni potez Irana dolazi kao odgovor na nove eskalacije na Bliskom istoku

Iran obustavio razgovore s SAD-om: Postavljen jasan uslov za mir na Bliskom istoku

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) izjavio je da je Francuska u potpunosti spremna podržati mirovne pregovore između SAD-a i Irana, nakon telefonskog razgovora koji je sinoć obavio s američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump).Makron se oglasio na društvenoj mreži X, gdje je naveo da je s Trampom detaljno razgovarao o situaciji na Bliskom istoku.- Pohvalio sam odlučne napore koje predvodi kako bi se što prije postigao sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. To predstavlja jedinstvenu priliku za izgradnju novog sigurnosnog okvira koji bi uključio sve zainteresirane strane i omogućio trajnu stabilizaciju regiona - napisao je francuski predsjednik.<h2>Međunarodna misija spremna za teren</h2>Makron je poručio da Pariz ne želi ostati samo na političkoj podršci, već je spreman preuzeti aktivnu ulogu na terenu čim bude postignut dogovor između Vašingtona i Teherana.- Naveo sam da smo spremni u potpunosti podržati ove napore i preuzeti svoj dio odgovornosti u njihovoj provedbi. Upravo to je svrha međunarodne misije koju smo osmislili zajedno s Britancima i našim partnerima. Ona je spremna za raspoređivanje čim se zaključi sporazum kako bi pridonijela osiguravanju pomorskog prometa u Hormuškom moreuzu - rekao je Makron.<h2>Stanje u Libanu</h2>Dodao je da je Francuska spremna ponuditi svoje iskustvo i vojne kapacitete u širim pregovorima koji bi se vodili, posebno kada je riječ o nuklearnom aspektu sporazuma.Na kraju je pohvalio Trampovu posvećenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Libana, naglasivši važnost trajnog prekida vatre i zajedničke podrške libanskim vlastima.Podsjetimo, Francuska je jučer zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija zbog intenziviranja izraelske ofanzive u Libanu, a vanredna sjednica trebala bi biti održana tokom dana.

Makron je poručio da Pariz ne želi ostati samo na političkoj podršci, već je spreman preuzeti aktivnu ulogu na terenu

Makron nakon razgovora s Trampom: Spremni smo poslati vojsku u Hormuz

Nakon jutrošnjeg ranog zračnog napada na Kuvajt, Iran je putem svojih službenih kanala objavio snimku koja, po tvrdnjama Teherana prikazuje trenutak lansiranja balističkih projektila.&nbsp;U samom početku videa, prikazan je krupni kadar tijela jedne rakete na kojoj se jasno vidi naljepnica sa napisanom političkom porukom.

<blockquote class="twitter-tweet"><a href="https://x.com/hashtag/Iran?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Iran</a> <a href="https://x.com/hashtag/SITREP?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SITREP</a> | The Islamic Revolutionary Guard Corps <a href="https://x.com/hashtag/IRGC?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#IRGC</a> published footage that it said showed missiles being launched toward “U.S. military facilities” in Kuwait early this morning. A second video reportedly showed the missiles allegedly fired from Iran’s Khuzestan Province… <a href="https://t.co/10hx65QdCC">https://t.co/10hx65QdCC</a> <a href="https://t.co/m6ZxjpGYMn">pic.twitter.com/m6ZxjpGYMn</a>&mdash; Basha باشا (@BashaReport) <a href="https://x.com/BashaReport/status/2061325149983412330?ref_src=twsrc%5Etfw">June 1, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na njoj je prikazan američki predsjednik Donald Tramp (Trump), prepun masnica i podljeva, kako drži telefonsku slušalicu i moli za pomoć.

Bagei: Države imaju obavezu da ne dopuštaju korištenje teritorije za invaziju na druge zemlje

Pozadina naljepnice prikazuje zatvoreni Hormuški moreuz, dok preko cijele ilustracije stoji poruka na arapskom i engleskom jeziku.- Dok posljednji američki vojnik ne napusti regiju.Snimka se brzinom svjetlosti proširila društvenim mrežama, a prve su je podijelile platforme i službeni Telegram kanali povezani sa Iranskim režimom kao i Iranske revolucionarne garde.

Tramp se oglasio, ne spominje nove napade: "Zavalite se i opustite"

Ova objava jasno implicira na to da Teheran napad na Kuvajt vidi kao direktnu poruku Vašingtonu (Washingtonu) i nastavak pritiska na potpunu eliminaciju američke vojne prisutnosti na Bliskom istoku.

U samom početku videa, prikazan je krupni kadar tijela jedne rakete na kojoj se jasno vidi naljepnica sa napisanom političkom porukom

Iranci objavili video lansiranja projektila na Kuvajt: "Dok posljednji američki vojnik ne napusti regiju"

Uoči moguće posjete pape Lava XIV Španiji, broj španskih građana koji se izjašnjavaju kao katolici opao je za 17,4 posto od posljednje posjete jednog poglavara Rimokatoličke crkve toj zemlji 2011. godine, pokazuju podaci mjesečnog istraživanja Centra za sociološka pitanja (CIS).Prema istraživanju provedenom u maju, 56,1 posto Španaca izjašnjava se kao katolici, ali se svega 18,3 posto smatra aktivnim vjernicima.&nbsp;Agnostici čine 11,8 posto ispitanika, dok se 12,4 posto izjašnjava kao nevjernici, a 14,7 posto njih se deklarisalo kao ateisti.<h2>Pad broja vjernika</h2>Među katolicima, samo 17 posto redovno prisustvuje misama nedjeljom i vjerskim praznicima, dok je gotovo polovina navela da "nikada" ili "skoro nikada" ne ide u crkvu, osim povodom obreda poput vjenčanja, pričesti i sahrana.Istraživanje ističe da je procenat Španaca koji se izjašnjavaju kao katolici između posjete Benedikta XVI i Lava XIV smanjen za 17,4 posto, dok su duboko ukorijenjene katoličke proslave poput vjenčanja, krštenja i prvih pričesti značajno smanjene za oko 50 posto, a konfirmacije i dalje ostaju stabilne.Od 433.547 smrtnih slučajeva, 85,4 posto bilo je praćeno katoličkim obredom, ali je kulturna raznolikost zemlje podstakla obrede drugih vjera, poput kremacije, koja je najpopularnija opcija među Špancima.<h2>Prisustvo Crkve</h2>Katolička crkva u Španiji se oslanja na hramove i mjesta bogosluženja koji broje 22.922 parohije, 87 katedrala, 638 svetilišta, 690 manastira.Sektor u kojem Crkva ima najsnažnije prisustvo je obrazovanje, sa više od 1,1 miliona učenika i 85.638 nastavnika u katoličkim školama.

Među katolicima, samo 17 posto redovno prisustvuje misama nedjeljom i vjerskim praznicima

Španija gubi vjerski identitet: Šta očekuje papu tokom predstojeće posjete

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei (Esmaeil Baghaei) oglasio se na platformi X i naveo da&nbsp; države imaju pravnu obavezu da ne dopuštaju korištenje svoje teritorije ili imovine za invaziju na druge zemlje te da Iran može uzvratiti udarima na regionalne "baze i sredstva” koja su korištena za napade na tu zemlju.

<blockquote class="twitter-tweet">The <a href="https://x.com/hashtag/EU?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#EU</a>’s statement blaming Iran for exercising its right to self-defense against U.S. aggression launched from bases in neighboring countries is a masterclass in selective moral outrage; it is hypocritical and reckless. The EU (<a href="https://x.com/eu_eeas?ref_src=twsrc%5Etfw">@eu_eeas</a>) must remain faithful to the rule of law…&mdash; Esmaeil Baqaei (@IRIMFA_SPOX) <a href="https://x.com/IRIMFA_SPOX/status/2061333012546044314?ref_src=twsrc%5Etfw">June 1, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.x.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Iranski napadi na baze i imovinu koji se koriste za pokretanje nezakonitih napada protiv Irana su zakonita vježba samoobrane. Države imaju utvrđenu zakonsku obavezu da ne dozvole da se njihova teritorija ili imovina koriste za invaziju na druge zemlje - napisao je Bagei.Bagei je ujedno optužio Evropsku uniju za "selektivno moralno zgražavanje" zbog njenog odgovora na dešavanja.Naveo je da je saopćenje EU, u kojem se Iran osuđuje zbog ostvarivanja prava na samoodbranu protiv američke agresije pokrenute iz baza u susjednim zemljama licemjerno i nepromišljeno.S druge strane, diplomatska služba EU ranije je kritikovala prijavljene iranske napade na Kuvajt, uz ocjenu da oni krše suverenitet te zemlje i da "predstavljaju ozbiljnu prijetnju regionalnoj sigurnosti i stabilnosti”.Islamska revolucionarna garda Irana (IRGC) potvrdila je danas da je lansirala balističke rakete i niz dronova prema Kuvajtu, ciljajući američke vojne kapacitete u toj zemlji.Iran tvrdi da je napad izveden kao "direktno upozorenje" i osveta za američke udare pokrenute s kuvajtskog tla.Generalštab kuvajtske vojske hitno se oglasio saopštenjem da se njihova protivvazdušna odbrana suočila s masovnim neprijateljskim raketnim udarima.

Iran objavio snimak obaranja američkog drona, pogođen raketom iz dubine teritorije

Izraelski sud odobrio imenovanje Romana Gofmana za šefa Mossada

Tramp tvrdi: "Nisam čuo ništa od Irana o prekidu mirovnih pregovora"

Iran zaprijetio napadom na sjever Izraela i izdao upozorenje o evakuaciji

Iran sad prijeti zatvaranjem još jednog moreuza: Posljedice bi mogle biti strašne

Putin razgovarao s armenskim premijerom: Situacija između dvije zemlje je sve napetija

Ljudi bježe iz južnog Bejruta, Izrael najavio nove udare

Redovi za hranu u Gazi: Raseljeni Palestinci traže spas od gladi

Iran povukao drastičan potez: Prekinuta svaka komunikacija sa SAD

Hakovan profil Baraka Obame: Pojavile se neobične objave

Netanjahu najavio napade na sjedište Hezbolaha u Bejrutu

Iran obustavio razgovore s SAD-om: Postavljen jasan uslov za mir na Bliskom istoku

Makron nakon razgovora s Trampom: Spremni smo poslati vojsku u Hormuz

Iranci objavili video lansiranja projektila na Kuvajt: "Dok posljednji američki vojnik ne napusti regiju"

Španija gubi vjerski identitet: Šta očekuje papu tokom predstojeće posjete

Bagei: Države imaju obavezu da ne dopuštaju korištenje teritorije za invaziju na druge zemlje

Globus

Iran objavio snimak obaranja američkog drona, pogođen raketom iz dubine teritorije

Izraelski sud odobrio imenovanje Romana Gofmana za šefa Mossada

Tramp tvrdi: "Nisam čuo ništa od Irana o prekidu mirovnih pregovora"

Iran zaprijetio napadom na sjever Izraela i izdao upozorenje o evakuaciji

Iran sad prijeti zatvaranjem još jednog moreuza: Posljedice bi mogle biti strašne

Putin razgovarao s armenskim premijerom: Situacija između dvije zemlje je sve napetija

Ljudi bježe iz južnog Bejruta, Izrael najavio nove udare

Redovi za hranu u Gazi: Raseljeni Palestinci traže spas od gladi

Iran povukao drastičan potez: Prekinuta svaka komunikacija sa SAD

Hakovan profil Baraka Obame: Pojavile se neobične objave

Netanjahu najavio napade na sjedište Hezbolaha u Bejrutu

Iran obustavio razgovore s SAD-om: Postavljen jasan uslov za mir na Bliskom istoku

Makron nakon razgovora s Trampom: Spremni smo poslati vojsku u Hormuz

Iranci objavili video lansiranja projektila na Kuvajt: "Dok posljednji američki vojnik ne napusti regiju"

Španija gubi vjerski identitet: Šta očekuje papu tokom predstojeće posjete

Bagei: Države imaju obavezu da ne dopuštaju korištenje teritorije za invaziju na druge zemlje