Palestinci u Pojasu Gaze obilježili su Kurban-bajram uprkos nastavku izraelskih napada, prenosi Reuters.Mnogi stanovnici ove enklave nakon bajram-namaza posjetili su mezarja svojih najbližih koji su stradali tokom izraelskih napada započetih u oktobru 2023. godine.Iako je na snazi primirje, izraelske snage i dalje izvode napade na Gazu, a procjene govore da je od početka primirja ubijeno oko 900 Palestinaca.- Obavljamo obrede Kurban-bajrama uprkos kontinuiranom gađanju cionističkog neprijatelja. Jučer su se dogodili napadi, atentati, masakri i kontinuirani teror cionističkog neprijatelja. Uprkos tome, ostajemo postojani na svojoj zemlji, uz svoje svetinje i svoje živote. Živimo život i izvršavamo naredbe Poslanika, tako što osjećamo radost na dan Bajrama uprkos svim poteškoćama - rekao je za Reuters Loai Al-Qaryouti iz Gaze.Drugi stanovnici Gaze ističu da su rat i gubitak članova porodice ostavili duboke posljedice na obilježavanje praznika, pa je osjećaj tuge nadjačao bajramsku radost.- Bajramska radost je u voljenima. Kada dijete izgubi majku, oca ili amidžu, ono je tužno; tada nema radosti ni za djecu, ni za starije, ni za bilo koga. Imam 55 godina. Kada sam izgubio majku, bio sam veoma tužan. Nisam sretan. Nemam Bajram - rekao je Rizq Al-Dahdouh, koji je tokom praznika posjetio grobove članova svoje porodice.

Stanovnici Gaze ističu da su rat i gubitak članova porodice ostavili duboke posljedice na obilježavanje praznika

Bajram u Gazi: Palestinci klanjali namaz uprkos napadima iz Izraela

Oko 140.000 muslimanskih vjernika klanjalo je u dvorištima i molitvenim prostorima džamije Al-Aksa u okupiranom Jerusalemu u srijedu, prvog dana Kurban-bajrama, obavljajući bajram-namaz.- Broj vjernika na bajram-namazu u džamiji Al-Aksa ove godine procjenjuje se na 140.000 - saopćio je Islamski vakuf u Jerusalemu.Dopisnik Anadolije zabilježio je pojačano prisustvo izraelske policije u Starom gradu Istočnog Jerusalema, njegovim ulicama i na ulazima u kompleks džamije. Kurban-bajram obilježava spremnost poslanika Ibrahima (Abraham u kršćanstvu i judaizmu) da žrtvuje svog sina po Božijoj naredbi.Na ovaj dan muslimani prinose žrtvu – kurban – u znak sjećanja na Ibrahimovu spremnost na žrtvu, a meso se dijeli siromašnima, rodbini i komšijama. Ovogodišnji Kurban-bajram obilježava se dok hiljade Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze dočekuju praznik usred rata, blokade i kontinuirane izraelske vojne eskalacije.Od početka izraelskog rata u Gazi u oktobru 2023. godine, na Zapadnoj obali zabilježen je porast napada vojske i naseljenika, posebno u ruralnim i beduinskim područjima u blizini naselja. Prema podacima palestinskih vlasti, izraelske snage ubile su oko 1.200 Palestinaca, ranile više od 12.600, dok je oko 33.000 ljudi raseljeno na Zapadnoj obali.

Četverodnevni Kurban-bajram smatra se jednim od najvažnijih praznika u muslimanskom kalendaru

Oko 140.000 muslimana klanjalo u džamiji Al-Aksa prvog dana Kurban-bajrama

Izrael je objavio da je ubio novoimenovanog komandanta vojnog krila Hamasa u Gazi, svega desetak dana nakon što je likvidirao njegovog prethodnika.<h2>Poginulo najmanje šest osoba</h2>Izraelska vojska saopćila je da je Mohamad Odeh ubijen u utorak tokom vojne operacije u Gazi. Rođak komandanta potvrdio je Reutersu njegovu smrt te najavio da će dženaza biti održana u Gazi nakon podnevne molitve. Hamas se još nije službeno oglasio, ali je u saopćenju njegove porodice navedeno da je ubijen zajedno sa suprugom i sinom.Zdravstvene službe u Gazi objavile su da je u izraelskom napadu u četvrti Rimal poginulo najmanje šest osoba, dok ih je 20 ranjeno. Spasilačke ekipe i dalje se nalaze na terenu, prenosi Reuters.<h2>Nedavno imenovan za komandanta</h2>Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u utorak da je Odeh bio šef Hamasove obavještajne službe na dan terorističkog napada te militantne grupe na Izrael 7. oktobra 2023. godine.Netanyahu je dodao da je Odeh prije otprilike sedam dana imenovan za nasljednika Iza al-Dina al-Hadada, glavnog vojnog komandanta Hamasa kojeg je Izrael ubio 15. maja.Izvori bliski Hamasu nisu potvrdili to imenovanje, ali su se složili da se Odeh smatrao mogućim Hadadovim nasljednikom jer je bio šef vojne obavještajne službe i vjerovatno posljednji preživjeli član višeg rukovodstva vojnog krila Hamasa.Nekoliko sati prije napada Izrael je objavio i da je proširio kopnene operacije u Libanu. Izrael također intenzivira vojne aktivnosti na Zapadnoj obali.

Netanyahu je dodao da je Odeh prije otprilike sedam dana imenovan za nasljednika Iza al-Dina al-Hadada

Hamas poručio Iranu da prestane sa napadima

Izrael u Gazi ubio zapovjednika Hamasa: Prije deset dana ubili njegovog prethodnika

Više od 1,7 miliona vjernika je Kurban-bajram dočekalo u Mekki tokom obavljanja svete dužnosti hadža.Zvanični podaci kažu da je blizu 1,5 miliona vjernika stiglo iz inostranstva, što uključuje i grupu muslimana iz Bosne i Hercegovine. Iz naše zemlje je na hadžu 2.226 vjernika.Na dan obilježavanja Kurban-bajrama, vjernici u Mekki obavljaju jedan od ključnih dijelova hadža, odnosno hodanje sedam krugova oko Kabe, centralnog svetišta u islamu.Također, vjernici koji se nalaze na hadžu na dan Kurban-bajrama hodaju sedam puta između brda Safa i Marwah, čime obilježavaju potragu za vodom tokom hadža.Hadž ove godine traje od 24. do 30. maja, kada bi se vjernici trebali vratiti kući. Kurban-bajram, kao jedan od najvažnijih praznika za muslimane širom svijeta, obilježava se četiri dana, a prvi dan Bajrama započinje namazom, zatim klanjem kurbana i dijeljenjem mesa porodici i prijateljima.Kurban-bajram je poznat i kao Hadži-bajram, upravo zbog ibadeta hadža, koji se obavlja u Mekki.

Zvanični podaci kažu da je blizu 1,5 miliona vjernika stiglo iz inostranstva, što uključuje i grupu muslimana iz Bosne i Hercegovine

Više od 1,7 miliona vjernika dočekalo Kurban-bajram u Meki

Rusija je zaglavljena na ukrajinskom ratištu i uzvraća masovnim napadima na Kijev, dok u evropskim prijestolnicama raste strah da bi predsjednik Vladimir Putin naredni potez mogao povući širenjem sukoba na Evropu.Tokom posljednjih nekoliko sedmica Rusija je uputila niz sve ratobornijih prijetnji baltičkim državama. Moskva je zaprijetila bombardovanjem „centara za donošenje odluka“ u Latviji, optužujući tu zemlju da pruža utočište ukrajinskim operaterima dronova, što su latvijske vlasti negirale.Prošle sedmice u Litvaniji su se oglasile sirene za zračnu opasnost, zbog čega je vlada morala otići u bunker nakon što su se sumnjivi ruski dronovi približili njenom zračnom prostoru iz pravca Bjelorusije.Rusko ministarstvo odbrane objavilo je i adrese kompanija u osam evropskih zemalja koje navodno sarađuju s Ukrajinom u proizvodnji dronova, upozoravajući na „nepredvidive posljedice“ i „oštru eskalaciju“ ukoliko se vojna pomoć Kijevu ne zaustavi.<h2>Strah od ruske eskalacije</h2>Iako strahovi da bi Rusija mogla proširiti sukob na Evropu nisu novi, posljednji događaji učinili su ih mnogo prisutnijim. Više evropskih sigurnosnih zvaničnika upozorilo je da bi Rusija mogla pokušati testirati jedinstvo NATO saveza napadom na jednu od baltičkih država, švedske i danske otoke u Baltičkom moru ili teritorij saveza na Arktiku.„Sigurnosna situacija u Evropi pogoršala se u posljednja 24 mjeseca i vidimo da je ruska strana spremnija preuzimati veće operativne rizike u svojim hibridnim operacijama, koje uključuju i kinetičke elemente“, izjavio je za The Wall Street Journal švedski ministar odbrane Pål Jonson. „Svjesni smo da se moramo fokusirati na jačanje naših sposobnosti odvraćanja i odbrane od Rusije.“Nedavne prijetnje predsjednika Donalda Trumpa o mogućem povlačenju iz NATO-a, kao i potezi za smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi, dodatno su oslabili efekat odvraćanja.Visoki evropski zvaničnici strahuju da bi Rusija u narednih 12 mjeseci mogla procijeniti da je nastupio povoljan trenutak za djelovanje, posebno jer naftni šok izazvan ratom u Iranu stvara dodatne političke potrese u Evropi i jača krajnje desne stranke koje traže povratak kupovini ruskih energenata i prekid pomoći Ukrajini.„Znamo da Rusija želi potkopati kompletnu evropsku sigurnosnu arhitekturu, zbog čega imamo sve razloge da budemo izuzetno oprezni, da nastavimo podržavati Ukrajinu i da nastavimo proces ponovnog naoružavanja Evrope“, rekao je Benjamin Haddad, francuski ministar za evropska pitanja.U Francuskoj se naredne godine održavaju predsjednički izbori, a kandidat naklonjeniji Rusiji ima ozbiljne šanse za pobjedu.<h2>Pat-pozicija i rat iscrpljivanja</h2>Obavještajni i vojni zvaničnici u više evropskih zemalja navode kako nema pokazatelja da Rusija trenutno premješta trupe ili opremu za napad na baltičke države ili bilo koje drugo područje izvan Ukrajine. Ipak, upozoravaju da će se Putin u narednim mjesecima suočiti s teškim izborom zbog neumoljive matematike rata iscrpljivanja.Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, ruske snage gube gotovo 35.000 vojnika mjesečno, više nego što Kremlj uspijeva regrutirati. Nastavak rata ovim intenzitetom uskoro bi mogao postati neodrživ bez nove mobilizacije — poteza koji Rusija nije povukla od jednokratne mobilizacije 300.000 vojnika 2022. godine. Takav korak imao bi ogromne posljedice unutar same Rusije, ali i izvan nje.„Ako pokrenete mobilizaciju samo za ovaj rat, šaljete signal da zapravo ne pobjeđujete“, rekla je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.„Tada dolaze do tačke u kojoj moraju eskalirati kako bi opravdali mobilizaciju. A to je veoma opasna tačka. Naravno, niko ne može zaviriti u Putinovu glavu, ali to bi mogla biti logika njegovih narednih poteza i pokušaja promjene linearnog toka rata.“Trenutna pat-pozicija na frontu uglavnom je posljedica napretka i Ukrajine i Rusije u ratovanju dronovima. Nekadašnja linija fronta sada je golema „zona smrti“, široka desetak kilometara, u kojoj se svaki pokret brzo otkriva, a jedinice u napredovanju uništavaju mnogo prije nego što stignu do neprijateljskih položaja.Sve veća prednost Ukrajine u dalekometnim dronovima, omogućenim Starlinkom, znači da Kijev može gađati kamione u pokretu, kao i skladišta goriva i municije više od 150 kilometara duboko u ruskoj pozadini, ozbiljno narušavajući logistiku iza prve linije fronta.<h2>Putinova računica za izlazak iz zastoja</h2>„Rusija sebi ne može priuštiti nastavak rata ovim tempom jer će upasti u zamku iscrpljivanja resursa“, rekao je Oleksandr V. Danylyuk, predsjednik Centra za odbrambene reforme u Kijevu i bivši ukrajinski sigurnosni zvaničnik.„To znači da će Putin morati eskalirati. To može učiniti vertikalno, povećanjem intenziteta nasilja, uključujući nuklearne ucjene, ali bez stvarne upotrebe nuklearnog oružja. A može i horizontalno — širenjem sukoba na druga područja, dok istovremeno pokušava zamrznuti rat pod povoljnijim uslovima.“Rusija je ovog mjeseca već provela iznenadne nuklearne vježbe koje su uključivale raspoređivanje bojevih glava u Bjelorusiji. Moskva je također upozorila da Kijev očekuje val „sistemskih“ teških bombardovanja, poput raketnih i dronskih napada prošlog vikenda, te je pozvala strane ambasade i građane da napuste glavni grad Ukrajine.Putin, čiji vojni komandanti sada rutinski izmišljaju napredovanja na frontu tvrdeći da kontrolišu gradove poput Kupjanska i Limana, koji su i dalje pod ukrajinskom kontrolom, insistira da je pobjeda blizu. „Situacija na frontu za ukrajinske oružane snage postepeno prelazi iz teške i kritične u katastrofalnu“, rekao je ovog mjeseca, pozivajući ukrajinske vojnike da ne slijede naredbe „nelegalne, lopovske hunte“ u Kijevu.Uprkos izazovima na frontu, ništa ne ukazuje da je Putin odustao od svog strateškog cilja — dominacije nad cijelom Ukrajinom i prekrajanja odnosa snaga u Evropi. „Rusija možda mijenja taktiku, ali nije promijenila svoju strategiju i ciljeve i neće se sama zaustaviti“, rekla je Mariana Betsa, zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova. „Njene imperijalističke i revanšističke ambicije ostaju iste.“<h2>„Konačni cilj Rusije je uništenje Evropske unije“</h2>U ruskom službenom diskursu, koji je postao znatno pomirljiviji prema SAD-u nakon Trumpovog izbora, Evropska unija — koja sada pruža najveći dio pomoći Ukrajini — prikazuje se kao nepomirljivi neprijatelj kojeg treba kazniti ili uništiti.„Rusija Evropsku uniju jasno vidi kao prijetnju svom sistemu vlasti, koji se temelji na represiji i strahu“, rekao je Michael McGrath, evropski povjerenik za demokratiju, pravosuđe i vladavinu prava.„Njihov konačni cilj je uništenje Evropske unije. I oko toga ne bismo smjeli imati nikakvih iluzija jer oni ne žele veliki, snažan i ujedinjen demokratski blok na svom pragu.“Posebno zabrinjava činjenica da su u nedavnim ratnim simulacijama ukrajinski timovi dronova brzo porazili znatno brojnije jedinice NATO snaga.Problem je u tome što ruske trupe imaju slično iskustvo i opremu za ratovanje dronovima te bi se vjerovatno mnogo bolje snašle protiv evropskih vojski nego protiv Ukrajine, posebno ukoliko SAD ne bi brzo intervenirao u pomoć saveznicima.<h2>„Moramo računati da se Putin može ponašati iracionalno“</h2>Da bi se upustila u takvu eskalaciju, Rusija bi prvo morala popuniti redove svoje vojske. „Mobilizacija je tehnički potpuno izvodiva; njihov sistem mobilizacije je popravljen. Ali to bi izazvalo ozbiljne unutrašnje probleme i pritiske, što bi moglo dovesti do raznih zanimljivih ishoda. Za Putina bi to bila rizična odluka“, rekao je Kaupo Rosin, direktor estonske vanjske obavještajne službe. „Problemi unutar Rusije počinju se gomilati: neuspjesi na frontu, finansijska situacija i ukrajinski dubinski udari koji utiču na ekonomiju, ali i na same građane.“Švedski ministar odbrane Jonson podsjetio je da su stotine hiljada ruskih muškaraca pobjegle iz zemlje nakon početka mobilizacije u jesen 2022. godine, strahujući da će završiti u ukrajinskoj „mašini za mljevenje mesa“. „Kada je Putin posljednji put proveo mobilizaciju, došlo je do ozbiljnog odliva mozgova, a njegova popularnost značajno je pala“, rekao je Jonson.Napad na NATO bio bi ozbiljna greška, dodao je Jonson: „Veoma smo odlučni u tome da svaki pedalj teritorije Saveza ostane siguran.“Ideja o izlasku iz zastoja u Ukrajini širenjem rata na baltičke članice NATO-a mogla bi biti primamljiva, ali i veoma opasna za Putina, smatra Norbert Röttgen, visoki njemački zastupnik.„To bi za Putina predstavljalo ogroman dodatni rizik da, nakon neuspjeha protiv Ukrajine, u sukob uključi još jednog veoma snažnog protivnika“, rekao je Röttgen. Ipak, dodao je, Putin je poznat po preuzimanju velikih rizika: „Uprkos mojim sumnjama, moramo računati s mogućnošću da se Putin ponaša iracionalno i eskalacijski.“

Rusija je uputila niz sve ratobornijih prijetnji baltičkim državama

Evropa se sprema za najgori scenarij: Rusija bi mogla napasti NATO članicu

Još tri Palestinca ubijena su u izraelskom napadu u Pojasu Gaze, čime je broj poginulih u utorak porastao na devet, uoči muslimanskog praznika Kurban-bajrama usred kontinuiranog kršenja prekida vatre, rekli su medicinski izvori, prenosi Anadolu.Napadi su ciljali stambenu zgradu s trgovinama, krov druge stambene zgrade u najprometnijoj komercijalnoj zoni grada Gaze, civilno vozilo i okupljanje civila u centralnoj i južnoj Gazi.<h2>Ispaljeni projektili</h2>U posljednjem napadu, troje Palestinaca, uključujući ženu, ubijena su, a 20 je povrijeđeno nakon što su izraelski ratni avioni pogodili stambenu zgradu u južnom naselju Rimal zapadno od grada Gaze, rekli su izvori.Svjedoci su rekli da se zgrada nalazila u jednom od najprometnijih trgovačkih okruga grada Gaze uoči Kurban-bajrama.Dodali su da su izraelski ratni avioni ispalili nekoliko projektila na zgradu, uzrokujući velika razaranja u tom području.Još pet Palestinaca je povrijeđeno u izraelskom napadu usmjerenom na krov stambene zgrade u naselju Rimal, prema izvorima.Ranije su dva Palestinca ubijena, a nekoliko drugih povrijeđeno u napadu usmjerenom na civilno vozilo zapadno od Khan Younisa u južnoj Gazi.Medicinski izvor je rekao da su tijela dvije žrtve stigla u Medicinski kompleks Nasser teško opečena i da ih nije moguće odmah identifikovati.Svjedoci su rekli da je izraelski dron ciljao civilno vozilo Hyundai Tucson u blizini kružnog toka Abu Alaa u području Mawasi u Khan Younisu.Prije toga, četiri Palestinca su ubijena u izraelskom napadu usmjerenom na okupljanje civila istočno od izbjegličkog kampa Maghazi u centralnoj Gazi.Medicinski izvori su rekli da su tijela četiri žrtve i nekoliko ranjenih osoba prebačena u bolnicu mučenika Al-Aqsa u Deir al-Balahu nakon napada.<h2>Ubijena djeca</h2>U zoru je jedna Palestinka povrijeđena u vatri izraelske vojske nakon što su šatori raseljenih osoba bili meta napada u turskom području klaonice Khan Younis, prema medicinskom izvoru u bolnici Nasser.Isti izvor je kasnije objavio smrt 14-godišnje djevojčice od rana zadobijenih u izraelskom napadu u ponedjeljak, usmjerenom na šatore za raseljene osobe u kampu Ghaith u području Mawasi zapadno od Khan Younisa.U tom napadu su prethodno ubijene dvije Palestinke, uključujući dijete, a ranjeno je 30 drugih, većinom djece i žena.Svjedoci su također rekli da su izraelski ratni brodovi otvorili vatru prema obalama Rafaha i Khan Younisa bez neposrednih izvještaja o povrijeđenim.Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, u kontinuiranim kršenjima sporazuma o prekidu vatre od prošlog oktobra, do utorka je ubijeno 906 Palestinaca i ranjeno 2.747 drugih.Izrael je ubio više od 72.000 ljudi i ranio preko 172.000 u dvije godine brutalne ofanzive od oktobra 2023. godine, koja je također uzrokovala široko rasprostranjeno razaranje koje je pogodilo 90 posto civilne infrastrukture.

Napadi su ciljali stambenu zgradu i civilna vozila

Devetero Palestinaca ubijeno u izraelskim napadima u Gazi uoči Kurban-bajrama

Donald Tramp (Trump), predsjednik SAD, okuplja članove kabineta u trenutku velike neizvjesnosti oko pregovora s Iranom o prekidu rata i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza ostaju neizvjesni.Tramp pred sastanak s najbližim saradnicima poručuje da je dogovor blizu i da bi njime mogao pokazati kako je iranski nuklearni program dovoljno oslabljen da proglasi političku pobjedu.Ipak, nacrt sporazuma ostavlja niz ključnih pitanja za kasnije i već izaziva kritike, uključujući i dio republikanskih saveznika koji smatraju da bi Teheran iz sukoba mogao izaći oslabljen, ali ohrabren.Pregovore je dodatno zakomplikovala američka akcija od ponedjeljka, kada su snage SAD izvele, prema navodima Pentagona, odbrambene udare na lansirne položaje projektila i brodove za polaganje mina na jugu Irana.Vašington tvrdi da je djelovao suzdržano uprkos višesedmičnom primirju, dok je Iran taj potez nazvao znakom loše vjere i nepouzdanosti.Državni sekretar Marko Rubio (Marco) rekao je da će razgovori o otvaranju moreuza i produženju prekida vatre trajati još nekoliko dana.- On će ili postići dobar dogovor ili neće biti dogovora - rekao je državni sekretar SAD.Istovremeno, Tramp se na društvenim mrežama požalio da bi mediji i eventualni potpuni iranski ustupak prikazali kao majstorsku i briljantnu pobjedu Teherana.Prema okvirnom dogovoru, Iran bi pristao da se odrekne zaliha visoko obogaćenog uranija u zamjenu za ublažavanje sankcija.Jedan regionalni zvaničnik naveo je da bi se tokom dodatnih 60 dana razgovora dio uranija vjerovatno razrijedio, a ostatak prebacio u treću zemlju. Međunarodna agencija za atomsku energiju navodi da Iran ima 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto, što je tehnički kratak korak od nivoa za izradu oružja.Otvoreno je i pitanje da li bi primirje obuhvatilo izraelske operacije protiv Hezbollaha u Libanu, na čemu insistira Teheran.Izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) najavio je da vojska produbljuje operaciju u Libanu, dok kritičari u Vašingtonu upozoravaju da bi svako ublažavanje sankcija Iranu moglo pomoći obnovi njegovih vojnih kapaciteta i jačanju savezničkih grupa u regionu.

Nacrt sporazuma ostavlja niz ključnih pitanja za kasnije i već izaziva kritike

Tramp okuplja članove kabineta: Slijedi li dogovor ili povratak napadima na Iran

Wašington je obavijestio saveznike da će postupno smanjiti broj strateških bombardera, borbenih aviona, bespilotnih letjelica, podmornica i ratnih brodova namijenjenih NATO-u, nastavljajući time pritisak na Evropu da preuzme veću odgovornost za vlastitu odbranu.Odluka je saopćena u petak na sastanku direktora za politiku NATO-a iza zatvorenih vrata, a prenio ju je savjetnik Pentagona Alexander Velez-Green, navode dvojica diplomata iz Saveza koji su željeli ostati anonimni.Smanjenje vojnih kapaciteta odražava dugogodišnji napor američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) da redefinira ulogu Amerike u savezu, kao i strateški zaokret administracije prema drugim regijama poput Indo-Pacifika, piše Politico.Tramp je već ranije izazvao zabrinutost evropskih saveznika najavom povlačenja 5.000 vojnika iz Njemačke, što se kasnije pokazalo da uključuje i 4.000 vojnika iz Poljske, da bi se potom predomislio i najavio slanje dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku.<h2>Rokovi za povlačenje</h2>Prema riječima diplomata, tačan opseg smanjenja još nije definiran, a SAD nije naveo ni rokove za povlačenje. Vašington je također uvjerio saveznike da neće biti promjena u njegovom nuklearnom odvraćanju.- Na sastanku nisu izneseni svi detalji, ali sada je situacija puno jasnija. Ovisit će o sposobnosti drugih da ponude alternative. Neka sredstva ostaju netaknuta, druga se povlače u potpunosti, a neka bi se mogla smanjiti za pola ili trećinu - izjavio je treći diplomat NATO-a, također pod uvjetom anonimnosti.- Vremenski okvir je složeniji jer je povezan s vjerodostojnošću odvraćanja i odbrane. Ipak, ništa još nije konačno odlučeno, čak ni unutar SAD - dodao je.Očekuje se da će evropski saveznici i SAD nastaviti raspravu o ovom pitanju na NATO-ovoj konferenciji o generiranju snaga sljedeći mjesec. Na tom sastanku nacionalni vojni planeri definiraju koje sposobnosti mogu ponuditi Savezu i pod kojim uvjetima.Prema NATO-ovom sistemu, članice povremeno prijavljuju vojnike i opremu koje stavljaju na raspolaganje za operacije Saveza, čime postaju dostupni vrhovnom komandantu u slučaju rata. Vašington sada želi smanjiti te svoje obaveze, čiji su detalji strogo čuvana tajna.<h2>Popunjavanje praznina</h2>Dženifer Kavana (Jennifer Kavanagh), direktorica za vojnu analizu u vašingtonskom think-tanku Defense Priorities, smatra da bi smanjenje stvorilo praznine koje bi bilo posebno teško brzo popuniti, pogotovo kada je riječ o podmornicama i strateškim bombarderima. Ipak, tvrdi da evropski saveznici ne bi trebali težiti zamjeni "jedan za jedan".- Kod ovog povlačenja SAD-a nije ključno da Evropa nadomjesti tačno ono što je izgubljeno, već da shvati šta joj je zaista potrebno za odbranu i da nabavi te sposobnosti. Općenito, Evropa to može postići u roku od pet godina - rekla je Kavana.Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco) u petak je jasno poručio ministrima vanjskih poslova članica NATO-a da slijede daljnja smanjenja američkih trupa i naoružanja, istovremeno ih uvjeravajući da će se sve odvijati na koordiniran način.- U Savezu se dobro razumije da će se prisutnost američkih snaga u Evropi prilagođavati - na tome se već radilo, i to u koordinaciji s našim saveznicima. Ne kažem da će time biti oduševljeni, ali svakako su svjesni situacije - rekao je Rubio novinarima u švedskom Helsingborgu.Glasnogovornica NATO-a Allison Hart izjavila je za Politico kako se "Savez pretjerano oslanjao na američke snage i sposobnosti".Dodala je: "No, kako Evropa i Kanada više ulažu u odbranu i razvijaju veće sposobnosti, tako se i ravnoteža odgovornosti može promijeniti. Ova promjena jača odbrambene planove NATO-a jer smanjuje prekomjerno oslanjanje na jednog saveznika i odražava širu promjenu koja se događa unutar Saveza".

Očekuje se da će evropski saveznici i SAD nastaviti raspravu o ovom pitanju na NATO-ovoj konferenciji o generiranju snaga sljedeći mjesec

Tramp dovodi u pitanje svoju privrženost NATO

Vašington najavio povlačenje dijela snaga iz NATO-a

Ugledni mediji prenose vijest o dramatičnom incidentu na sjeverozapadu Sjedinjenih Američkih Država, gdje je došlo do snažne eksplozije u industrijskom kompleksu. Prema prvim informacijama, povrijeđeno je više osoba, dok su hitne službe odmah blokirale cijelo područje.Više osoba povrijeđeno je u utorak u velikoj hemijskoj eksploziji u fabrici celuloze i papira Nippon Dynawave Packaging u sjeverozapadnoj američkoj saveznoj državi Vašington, potvrdile su lokalne vlasti. Vatrogasna služba u gradu Longview navela je u zvaničnom saopštenju na američkoj društvenoj mreži Facebook da su hitne ekipe odgovorile na poziv o eksploziji oko 7:30 sati po lokalnom vremenu. Nadležni organi su odmah upozorili građane da izbjegavaju ulicu Industrial Way i okolna područja dok spasilački timovi nastavljaju s radom na licu mjesta.Lokalna vatrogasna služba opisala je ovaj incident kao aktivnu hitnu intervenciju te objavila da će nove informacije biti dostupne javnosti čim se utvrde sve činjenice na terenu. Nadležne vlasti u prvim trenucima nisu ponudile detaljnije podatke o tačnom broju povrijeđenih radnika, niti o preciznim uzrocima koji su doveli do ove razorne hemijske eksplozije.Veliki industrijski pogon Nippon Dynawave Packaging nalazi se u neposrednoj blizini rijeke Columbia na samoj granici sa saveznom državom Oregon, prenosi turska novinska agencija Anadolu Agency.Istraga o ovom slučaju je u toku, a nadležne službe pokušavaju utvrditi da li je do nesreće došlo usljed ljudske greške ili tehničkog kvara na ventilima.

Nadležni organi su odmah upozorili građane da izbjegavaju ulicu 

Velika hemijska eksplozija: Povrijeđeno više osoba

Devet Palestinaca ubijeno je u novim izraelskim zračnim udarima širom Pojasa Gaze uoči Kurban-bajrama, prema podacima medicinskih izvora s terena.&nbsp;Napadi su izvedeni uprkos važećem primirju, a među pogođenim lokacijama bili su stambeni objekti, trgovački dio grada Gaze, civilno vozilo i grupa civila u centralnim i južnim dijelovima enklave.U naselju Rimal, zapadno od grada Gaze, tri osobe su poginule, među njima i jedna žena, dok je oko 20 ljudi povrijeđeno nakon udara na stambenu zgradu u jednoj od najprometnijih trgovačkih zona.&nbsp;Svjedoci navode da se u tom trenutku veliki broj građana nalazio u kupovini pred praznik, a još pet osoba povrijeđeno je u odvojenom napadu na krov stambenog objekta u istom naselju.

Ranije su dvije osobe stradale u udaru na civilno vozilo zapadno od Kan Junisa (Khan Younis), dok su četiri Palestinca ubijena u napadu na grupu civila istočno od izbjegličkog kampa Magazi (Maghazi).&nbsp;Medicinski izvori navode da su ranjeni prebačeni u bolnice Naser (Nasser) i Al-Aksa Martirs (Al-Aqsa Martyrs), a Ministarstvo zdravstva Gaze objavilo je da je od početka primirja u oktobru u izraelskim napadima ubijeno više od 900 Palestinaca, dok ukupan broj žrtava od oktobra 2023. prelazi 72.000.

Pogođeni su Rimal, Kan Junis i centralni dio enklave

Video / Krvavi Bajram u Palestini: Devet osoba ubijeno u novim izraelskim napadima

Najdulje što ruski vojnik može preživjeti nakon izlaska iz podzemnog cjevovoda je, prema onima koji ih love, samo jedan sat.- Ali obično je to 10 minuta, i to je to - kaže "Tovstij", glavni narednik čete ukrajinske brigade Hartija, na zapovjednom mjestu u sjeveroistočnoj Harkivskoj oblasti.Tovstij posmatra snimke drona uživo koje prikazuju scenu koja se ponavlja mjesecima — ruski vojnici izlaze iz napuštenih cjevovoda u pokušaju infiltracije u ukrajinske linije.U novoj eri bojišta kojim dominiraju dronovi, ruska vojska koristi opsežan sistem podzemne infrastrukture iz sovjetskog doba kao rutu za napredovanje jedinica zaštićenu od bespilotnih letjelica, piše <a href="https://kyivindependent.com/battle-for-pipelines-in-kupiansk-average-lifespan-of-enemy-is-up-to-an-hour/">The Kyiv Independent</a>.- U današnjem ratu dronova zapravo se ne može hodati po zemlji, pa se sve odvija pod zemljom - objašnjava Tovstij. No, sigurnost cjevovoda traje samo do određene tačke.Mjesecima je brigada Hartija uključena u, kako zapovjednici opisuju, beskrajnu borbu nadziranja izlaznih rupa na cijevima, eliminisanja Rusa koji se pojave, zatrpavanja rupa, a zatim traženja sljedeće izlazne tačke. Uprkos ogromnim gubicima i izuzetno teškim uslovima u samim cijevima, Rusija i dalje šalje vojnike kroz njih.<h2>Pakleni uslovi u tunelima</h2>Ruski vojnici koje Tovstij posmatra kreću se prema Kupjansku, strateški važnom gradu udaljenom samo 40 kilometara od ruske granice. Zbog svog putnog i željezničkog čvorišta, grad su okupirale ruske snage u prvim danima invazije u februaru 2022., prije nego što je oslobođen u septembru iste godine. Rusija ga od tada pokušava ponovo zauzeti.

<blockquote class="twitter-tweet">DeepState: Russians cross Oskol and enter Kupyansk through a gas pipeline.Analysts from the DeepState project report that Russians have used pipes to infiltrate their groups for the third time after the incidents near Sudzha and in Avdiivka.The entrances to the pipe are located… <a href="https://t.co/FgywSlUQlu">pic.twitter.com/FgywSlUQlu</a>&mdash; Ukraine (@Sveta793027) <a href="https://twitter.com/Sveta793027/status/1966611728801702092?ref_src=twsrc%5Etfw">September 12, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Posljednjih godinu dana ruski vojnici koriste četiri napuštena gasovoda koja se spajaju u dva preko rijeke Oskil.Gasovod Šebelinka–Ostrogožsk, izvorno izgrađen za transport gasa iz Harkivske oblasti u Rusiju, povezuje ruski okupirani teritorij na istočnoj obali s ukrajinskom pozadinom na području Kupjanska. Taktiku infiltracije cjevovodima ruske jedinice primijenile su duž cijele linije fronta, od Avdijivke u Donjeckoj oblasti do Sumske oblasti na sjeveroistoku, kao i u ruskoj Kurskoj oblasti.- Cjevovodi mogu biti učinkovita lokalna strategija za izazivanje pometnje - rekao je Pasi Paroinen, analitičar finske grupe Black Bird Group.Cijevi koje vode do Kupjanska promjera su samo 1 do 1,2 metra, a vojnici moraju puzati 15 kilometara kako bi došli do ukrajinskih linija. Prema zapovjednicima brigade Hartija, neki unutra provode mjesece čekajući da se prikupi ljudstvo i oprema."Ljudi tamo umiru", kaže zamjenik komandanta brigade s pozivnim znakom "Abat". "Jednostavno ih ubace unutra, a oružje im je ljepljivom trakom pričvršćeno za leđa kako ga ne bi izgubili." Prošle godine su se pojavili izvještaji da moskovski vojnici koriste posebno dizajnirane klupe na točkovima i električne romobile za kretanje unutar cjevovoda.Ruski nezavisni medij Astra objavio je videozapis vojnika koji opisuje haos unutar cijevi u Kurskoj oblasti, tvrdeći da su se "desetine vojnika ugušile, počinile samoubistvo ili umrle u panici i deliriju".- Ljudi su tamo ludjeli. Jedan se upucao. Drugi je uperio pušku u sebe. Treći si je razbio glavu - kaže vojnik u videu.<h2>Ukrajina stabilizira prijetnju</h2>Taktika je u početku djelovala. Ruske jedinice uspjele su se u septembru 2025. kroz cjevovode infiltrirati u sjeverna predgrađa Kupjanska. Uslijedila je ukrajinska protuofanzivna operacija koja je potisnula ruske snage, a predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je grad u decembru 2025.Od tada je Ukrajina uspjela u velikoj mjeri stabilizirati prijetnju iz cjevovoda, što je dio šireg ukrajinskog napretka posljednjih mjeseci koji je počeo preokretati situaciju u korist Kijeva.Prijetnja ruske infiltracije u sektoru Kupjanska bila je "zapravo nekontrolisana", ali Ukrajina je od tada zatvorila određene dionice i bolje razumije rute, kaže komandant čete bespilotnih sistema u brigadi Hartija, s pozivnim znakom "Druid".U međuvremenu, Rusija nije promijenila strategiju. Prema penzionisanom general-majoru australske vojske Miku Rajanu, ruska vojska i dalje se oslanja na skupu strategiju teškog pješadijskog ratovanja kako bi postupno iscrpljivala ukrajinsku odbranu.- Ukrajina je razvila učinkovitija rješenja za ključne ruske prednosti, a to su veći broj ljudi i veća industrijska proizvodnja, i to počinje štetiti Rusiji - rekao je Rajan.&nbsp;- Sve su to mali dijelovi slagalice koji mi govore da bismo se mogli približavati prekretnici ako Ukrajina nastavi ići u ovom smjeru - dodao je.No, održavanje prednosti u ovoj borbi je intenzivan proces.<h2>Beskrajna borba za Kupjansk</h2>Izlazeći jedan po jedan iz malih otvora, često bez opreme, ruski vojnici često izgledaju omamljeno od udisanja hemijskih ostataka unutar cjevovoda, kaže Tovstij. Nakon 15 kilometara puzanja, vojnici se "samo nasumično kreću" bez jasnog cilja, a samo ih ruski dron pokušava usmjeravati, dodaje.Nakon više od pola godine suprotstavljanja ovoj ruskoj taktici, Tovstij kaže da on i njegovi ljudi sada "100 posto" znaju gdje čekati da ruski vojnici ispužu.&nbsp;- Neprijatelj to također zna, ali iz nekog razloga i dalje pokušavaju puzati naprijed iznova i iznova - dodaje.Rusija također nastavlja slati jedinice preko rijeke Oskil čamcima ili hodajući preko zategnutih sajli. Prema Abatu, odnos ruskih vojnika koji pužu kroz cijevi ili prelaze rijeku drugim sredstvima je otprilike 1:1. Tvrdi da oko 95% ruskih jedinica koje pokušavaju preći rijeku, uključujući i kroz cjevovode, biva ubijeno ili ranjeno.- Bez obzira na to koliko jedinica izgube, nastavit će udarati glavom o zid do kraja za Kupjansk - dodao je, opisujući situaciju kao "kost u grlu".<h2>"Noćna mora za Ukrajince koji se brane"</h2>Glavni problem je što je cjevovod "gotovo nemoguće" uništiti, kaže Abat. Objašnjava da čak i ako ukrajinski zračni udar napravi rupu, ruske jedinice jednostavno kopaju oko nje. Artiljerija također nije opcija jer su ukrajinski pješadijski položaji preblizu, pa posao ostaje na dronovima koji nemaju vatrenu moć za trajnu štetu.- Pojavi se rupa — zatvori se, zatrpa zemljom i digne u zrak. Sto metara dalje može se pojaviti druga rupa, a nakon toga još jedna deset metara dalje - kaže Druid.&nbsp;- Dakle, nemamo mogućnost trajno zatvoriti rupe - zaključuje.Dok neki analitičari vide znakove da se inicijativa u ratu naginje u korist Ukrajine, drugi su skeptični. Austrijski stručnjak za ratovanje Tom Kuper smatra da je ukrajinska vojska davno trebala riješiti problem cjevovoda, primjerice ugradnjom senzora za otkrivanje pokreta.- Ukrajinske jedinice moraju nadzirati sve moguće cjevovode, i to iza prve linije fronta, uprkos nedostatku ljudstva. Potrebne su im dodatne jedinice koje nemaju kako bi pokrile i dubinu terena - rekao je Kuper.&nbsp;- Mislim, to je noćna mora s njihove tačke gledišta - dodao je.

Ukrajina je uspjela u velikoj mjeri stabilizirati prijetnju iz cjevovoda, što je dio šireg ukrajinskog napretka posljednjih mjesec

Rusi u Kupjansk ulaze kroz podzemne cijevi

Rusi u Kupjansk ulaze kroz podzemne cijevi: "Životni vijek kad izađu im je 10 minuta"

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović uputio je čestitku povodom nastupajućeg Kurban-bajrama reisu-l-ulemi i muslimanima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i iseljeništvu.- Cijenjeni reisu-l-ulema Kavazoviću,Vama lično, kao i svim muslimanima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i iseljeništvu, upućujem iskrene čestitke povodom nastupajućeg Kurban-bajrama.Kurban-bajram nas podsjeća na snagu vjere, važnost žrtve u ime Boga, solidarnosti, međusobnog pomaganja i brige za porodicu, komšije i sve ljude kojima je potrebna naša podrška. Neka bajramski dani učvrste naše zajedništvo, osnaže našu odgovornost jednih prema drugima i podstaknu nas da činimo dobro, čuvamo mir i dostojanstvo svakog čovjeka.U našim dovama i mislima posebno budimo uz naše hadžije, kojima želim dobro zdravlje i hadž mebrur, kao i uz sve ljude širom svijeta koji Bajram dočekuju izloženi nepravdi, stradanju i progonu.Želim da bajramske blagdane provedemo u miru, zdravlju i radosti, zajedno sa svojim porodicama, prijateljima i komšijama, dijeleći radost Bajrama sa svima oko sebe.Bajram šerif mubarek olsun - poručio je Izetbegović.

Neka bajramski dani učvrste naše zajedništvo, osnaže našu odgovornost jednih prema drugima i podstaknu nas da činimo dobro, poručio je

Izetbegović uputio čestitku: "Da bajramske blagdane provedemo u miru, zdravlju i radosti"

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp ponovo su razgovarali telefonom o mogućem nastavku i širenju sukoba s Iranom.Razgovor je uslijedio nakon sastanka sigurnosnog kabineta u jeku pojačanih vojnih operacija protiv Hezbolaha u Libanu, te nakon navoda da su Sjedinjene Američke Države savjetovale Izraelu da ne izvodi napade na Bejrut kako ne bi ugrozio pregovore između Vašingtona i Teherana.Za sada se nijedna strana nije zvanično oglasila o ishodu razgovora, ali je Tramp iskoristio priliku da ponovo uputi oštre kritike američkim medijima, tvrdeći da su pristrasni prema Iranu.- Da se Iran preda, prizna da njihova mornarica više ne postoji i da počiva na dnu mora, a njihova ratna avijacija više nije s nama, i ako cijela njihova vojska izađe iz Teherana spuštenog oružja i podignutih ruku, vičući 'Predajem se, predajem se' dok mašu simboličnom bijelom zastavom, i ako cijelo njihovo preostalo rukovodstvo potpiše sve potrebne 'dokumente o predaji' i prizna poraz od velike moći i snage veličanstvenih Sjedinjenih Američkih Država, propali New York Times, China Street Journal (WSJ!), korumpirani i sada nebitni CNN, i svi ostali članovi lažnih medija, će objaviti da je Iran imao majstorsku i briljantnu pobjedu nad Sjedinjenim Američkim Državama, a da to nije bilo ni blizu - rekao je Trump.Tramp je također ponovo kritikovao Demokratsku stranku i američke medije.- Demokrati i mediji su potpuno izgubili kompas. Potpuno su poludjeli - poručio je američki predsjednik.

Demokrati i mediji su potpuno izgubili kompas, rekao je

Tramp napao američke medije, smatra da favorizuju Iran: "Potpuno su poludjeli"

Nakon što je pronađeno tijelo Ismeta K. (51), biznismena iz Bosne i Hercegovine, njemački Bild je objavio da je izvršeno prvo hapšenje u ovom slučaju.Portparol javnog tužilaštva, Mihael Pecold, odbio je da komentariše detalje, uz obrazloženje da je istraga još uvijek u toku.Prema navodima Bilda, hapšenje je provedeno 11. maja u berlinskom okrugu Špandau. Osumnjičeni, 40-godišnjak, ubrzo nakon toga je priveden, a istražni sudija je već narednog dana izdao nalog za pritvor. Za sada nije poznato da li je osumnjičeni iznio odbranu ili se izjasnio o optužbama.

<blockquote class="twitter-tweet">Unsere 3. <a href="https://twitter.com/hashtag/Moko?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Moko</a> bittet um Mithilfe: Am 23.04 gegen 11:15 Uhr wurde Hr. Ismet K. an einer Waldgabelung im Nahbereich des Wolfacher Pfad in <a href="https://twitter.com/hashtag/Waidmannslust?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Waidmannslust</a> von einem Unbekannten in einen weißen Transporter verbracht und verschleppt. Seitdem wird er <a href="https://twitter.com/hashtag/vermisst?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#vermisst</a>. ❓ Wer kann Angaben zu… <a href="https://t.co/PkTz6A5ahh">pic.twitter.com/PkTz6A5ahh</a>&mdash; Polizei Berlin (@polizeiberlin) <a href="https://twitter.com/polizeiberlin/status/2052304987238064530?ref_src=twsrc%5Etfw">May 7, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Podsjetimo, 23. aprila 2026. godine Ismet K. otet je u berlinskom okrugu Vajdmanslust (opština Rajnikendorf). Nepoznati počinioci nasilno su ga ubacili u bijeli kombi i odvezli u nepoznatom pravcu. Od tada su policija i tužilaštvo vodili istragu, uz sumnju da je biznismen ubijen.Tijelo 51-godišnjeg građevinskog preduzetnika iz Bosne i Hercegovine pronađeno je prošlog petka u šumskom području u blizini Potsdama. Uz tijelo su pronađena lična dokumenta i nekoliko stotina eura u gotovini.Kako navodi Bild, analiza podataka sa mobilnog telefona žrtve na kraju je dovela istražitelje do lokacije na kojoj je tijelo pronađeno. Pretpostavlja se da je smrt nastupila usljed teških povreda glave i vrata.

Prema navodima Bilda, hapšenje je provedeno 11. maja u berlinskom okrugu Špandau

U Njemačkoj uhapšen osumnjičeni za ubistvo biznismena iz BiH: Ismet K. otet i brutalno likvidiran

U svojoj prvoj velikoj javnoj izjavi, novi iranski ajatolah Modžtaba Hamnei poručio je da u regiji više neće biti prostora za američke vojne baze, čime je dodatno zaoštrio retoriku Teherana prema Vašington.Njegove poruke dolaze nakon što je američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) potvrdilo da je tokom noći izvelo udare na raketna postrojenja i brodove na jugu Irana, dok je istovremeno prijavljen i napad na tanker u blizini Omana, piše Euronews.<h2>"Vrijeme se ne može vratiti unazad"</h2>U pisanoj poruci od 14 stranica, objavljenoj povodom Kurban-bajrama i hodočašća hadža u Meki, Hamnei je naveo da se Sjedinjene Američke Države "svakim danom sve više udaljavaju od svoje ranije pozicije" te da "više nemaju sigurno utočište u regionu za agresiju i uspostavljanje vojnih baza".Dodao je i da se "vrijeme ne može vratiti unazad, a narodi i države u regionu više neće služiti kao štit za američke baze".Hamnei (56) nije se pojavljivao u javnosti otkako je, prema navodima, naslijedio svog oca Alija Hamneija, koji je ubijen 28. februara u američko-izraelskom napadu na Iran, što je označeno kao početak šireg sukoba. Njegova najnovija poruka predstavlja najopsežniji javni istup od preuzimanja dužnosti.Mediji su ranije, pozivajući se na iranske zvaničnike, izvještavali da je Modžtaba Hamnei bio teško ranjen i operisan, ali Teheran te navode nije zvanično potvrdio.<h2>Američki udari i odgovor Teherana</h2>CENTCOM je saopćio da su mete bili raketni sistemi i plovila koja su, kako tvrde, pokušavala postavljati mine na jugu Irana. Operacije su opisane kao "samoobrana", uz tvrdnju da nije došlo do kršenja primirja.Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je te tvrdnje i optužilo SAD za "očigledno kršenje primirja u regiji Hormozgan u protekla 48 sata".- Islamska Republika Iran neće ostaviti nijedan čin agresije bez odgovora i neće oklijevati ni trenutka u odbrani teritorijalnog integriteta Irana - saopćilo je ministarstvo.Državni mediji u Iranu izvijestili su o eksplozijama u lučkom gradu Bandar Abas, bez detalja o uzrocima, dok su pojedini mediji naveli da su poginula četiri pripadnika Revolucionarne garde (IRGC), što zvanično nije potvrđeno.<h2>Incidenti na moru i u zraku</h2>Revolucionarna garda je odvojeno saopćila da je oborila američki dron i djelovala protiv drugih letjelica koje su, prema njihovim tvrdnjama, ušle u iranski zračni prostor.Na moru je britanski Centar za pomorsku trgovinu (UKMTO) izvijestio da je tanker pogođen vanjskom eksplozijom oko 60 nautičkih milja istočno od Muskata. Posada je, prema istom izvještaju, sigurna, ali je uočeno curenje goriva u more.<h2>Diplomacija u sjeni tenzija</h2>U trenutku vojne eskalacije, iranski pregovarači u Dohi su se sastajali s katarskim zvaničnicima radi razgovora o mogućem mirovnom okviru. Nakon tih razgovora, predsjednik parlamenta i glavni pregovarač Mohamad Bager Galibaf vratio se u Teheran, navode mediji bliski IRGC-u.Hamneijeva poruka je pohvalila i ono što je nazvao "Front otpora" u regionu, a napad Hamasa na Izrael 7. oktobra opisao kao "oluju Al-Aksa", uz tvrdnju da je "uzvik 'Allahu Ekber' doveo Izrael na ivicu uništenja".Njegovu retoriku dodatno je pojačao Naser Araste, zamjenik šefa ajatolahovog vojnog savjetodavnog tijela, koji je poručio: "U budućnosti za Sjedinjene Američke Države neće biti mjesta u Perzijskom zaljevu, i to će se ostvariti bilo ratom ili bez njega".Iransko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da su Teheran i Vašington postigli razumijevanje o brojnim pitanjima, ali je naglasilo da konačni sporazum još nije na vidiku.

Dodao je i da se "vrijeme ne može vratiti unazad, a narodi i države u regionu više neće služiti kao štit za američke baze"

Hamnei poručio: "U regiji više neće biti mjesta za američke baze"

Šesnaestogodišnji dječak uhapšen je nakon što je u ranim jutarnjim satima došao u policijsku stanicu u 19. arondismanu Pariza s krvavim rukama i priznao da je usmrtio mlađeg brata i teško povrijedio majku.Prema navodima pariskog tužilaštva, tinejdžer je oko 3 sata ujutru ušao u policijsku stanicu i policajcima rekao da je "ubio svoju majku i svog 14-godišnjeg brata".Nedugo zatim, oko 3.10 sati, policijske patrole stigle su u stan u ulici Krime, na trećem spratu zgrade koju je naveo osumnjičeni.<h2>Pronađeni nož i čekić</h2>U jednoj od prostorija policija je pronašla tijelo 14-godišnjeg dječaka na krevetu, s više rana u predjelu vrata. Ljekarske ekipe mogle su samo konstatovati smrt.U drugoj sobi zatečena je majka dvojice dječaka, 54-godišnja žena, koja je bila bez odjeće, s teškim povredama glave i otvorenim prijelomom lobanje. Nakon hitne reanimacije prevezena je u bolnicu, a njeno stanje je i dalje kritično.Tokom uviđaja, u kupatilu su pronađeni nož i čekić za koje se sumnja da su korišteni u izvršenju djela.<h2>Istraga i psihičko stanje</h2>Dežurni tužilac izašao je na mjesto događaja, a otvorena je hitna istraga zbog "ubistva maloljetnika mlađeg od 15 godina s umišljajem" i "pokušaja ubistva roditelja s umišljajem".Istraga je povjerena specijalnoj jedinici za zaštitu maloljetnika. Osumnjičeni je uhapšen i zadržan u pritvoru.Istražitelji će ispitati i mogućnost psihičkog poremećaja, s obzirom na to da je tinejdžer ranije imao priznato pravo na pomoć zbog invaliditeta.Iz tužilaštva je saopćeno da su "brojne istražne radnje u toku".

Bajram u Gazi: Palestinci klanjali namaz uprkos napadima iz Izraela

Oko 140.000 muslimana klanjalo u džamiji Al-Aksa prvog dana Kurban-bajrama

Izrael u Gazi ubio zapovjednika Hamasa: Prije deset dana ubili njegovog prethodnika

Više od 1,7 miliona vjernika dočekalo Kurban-bajram u Meki

Evropa se sprema za najgori scenarij: Rusija bi mogla napasti NATO članicu

Devetero Palestinaca ubijeno u izraelskim napadima u Gazi uoči Kurban-bajrama

Tramp okuplja članove kabineta: Slijedi li dogovor ili povratak napadima na Iran

Vašington najavio povlačenje dijela snaga iz NATO-a

Velika hemijska eksplozija: Povrijeđeno više osoba

Video / Krvavi Bajram u Palestini: Devet osoba ubijeno u novim izraelskim napadima

Rusi u Kupjansk ulaze kroz podzemne cijevi: "Životni vijek kad izađu im je 10 minuta"

Izetbegović uputio čestitku: "Da bajramske blagdane provedemo u miru, zdravlju i radosti"

Tramp napao američke medije, smatra da favorizuju Iran: "Potpuno su poludjeli"

U Njemačkoj uhapšen osumnjičeni za ubistvo biznismena iz BiH: Ismet K. otet i brutalno likvidiran

Hamnei poručio: "U regiji više neće biti mjesta za američke baze"

Tinejdžer ušao u policiju krvavih ruku i šokirao prisutne: "Ubio sam brata i majku"

Globus

Bajram u Gazi: Palestinci klanjali namaz uprkos napadima iz Izraela

Oko 140.000 muslimana klanjalo u džamiji Al-Aksa prvog dana Kurban-bajrama

Izrael u Gazi ubio zapovjednika Hamasa: Prije deset dana ubili njegovog prethodnika

Više od 1,7 miliona vjernika dočekalo Kurban-bajram u Meki

Evropa se sprema za najgori scenarij: Rusija bi mogla napasti NATO članicu

Devetero Palestinaca ubijeno u izraelskim napadima u Gazi uoči Kurban-bajrama

Tramp okuplja članove kabineta: Slijedi li dogovor ili povratak napadima na Iran

Vašington najavio povlačenje dijela snaga iz NATO-a

Velika hemijska eksplozija: Povrijeđeno više osoba

Video / Krvavi Bajram u Palestini: Devet osoba ubijeno u novim izraelskim napadima

Rusi u Kupjansk ulaze kroz podzemne cijevi: "Životni vijek kad izađu im je 10 minuta"

Izetbegović uputio čestitku: "Da bajramske blagdane provedemo u miru, zdravlju i radosti"

Tramp napao američke medije, smatra da favorizuju Iran: "Potpuno su poludjeli"

U Njemačkoj uhapšen osumnjičeni za ubistvo biznismena iz BiH: Ismet K. otet i brutalno likvidiran

Hamnei poručio: "U regiji više neće biti mjesta za američke baze"

Tinejdžer ušao u policiju krvavih ruku i šokirao prisutne: "Ubio sam brata i majku"