Majke drže u rukama ključ sprečavanja pogrešnog izbora svoje djece, koja, kao i društvo u cjelini, plaćaju visoku cijenu radikaliziranja kroz razne oblike nasilnog ekstremizma, izjavio je ekskluzivno za "Dnevni avaz" Tomas Kražeski (Krajesky), zvaničnik Odjela za borbu protiv terorizma u američkom Stejt departmentu, koji se direktno bavi odlaskom stranih dobrovoljaca na ratišta.

Uloga porodice

- Važno je zaustaviti izoliranje onih koji se još nisu odlučili za odlazak na strana ratišta, zatim birati terminologiju koja neće biti municija opasnoj radikalnoj propagandi putem društvenih medija. Ali, uloga porodice u sprečavanju radikaliziranja mladih ostaje najvažnija - kaže Kražeski, koji je učestvovao na skupu posvećenom opasnosti od tzv. Islamske države (ISIL), održanom u Vašingtonu.

Bez porodice i angažmana lokalnih religijskih i društvenih zajednica, rekao je, država ne može sama riješiti pitanje odlaska mladih ljudi na strana ratišta. Kražeski se osvrnuo i na odlazak dobrovoljaca u rat u Ukrajini, ali je naglasio da su trenutno u Vašingtonu fokusirani na regrutacije u redove ekstremno nasilnog ISIL-a, jer ova militantna grupa nanosi neprocjenjivu štetu regionu.

- To je požar koji prvi treba gasiti - rekao je on.

Može li se već sa sigurnošću govoriti koja je glavna motivacija onima koji s Balkana idu na ratišta u Siriju i Iraku?

- Za većinu nas teško je razumjeti šta je to što motivira osobu da ide da se bori i pridruži ekstremističkoj grupi. To je posebno teško kada vidimo da izgledaju kao sasvim normalni ljudi, koji često ne pokazuju neke ekstremne religijske tendencije. Često, oni i ne dolaze iz siromašnih zajednica, dakle ne trpe neke posebne ekonomske nepovoljnosti, a nemaju čak ni neku kriminalnu prošlost.

Mnogo smo radili na tome da odgovorimo na ovo pitanje – šta ih to onda motivira. No, ne postoji samo jedan odgovor na to, jer postoji više motivacionih faktora. Prvi, najznačajniji motivacioni faktor jeste ako se zajednica razlikuje od sredine. Iako nisam ekspert za Balkan, postoji uvjerenje da je tamo postojalo osjećanje solidarnosti za borbu protiv Asada u Siriji. Bilo je to osjećanje duga, nekog ponosa da se bori s borcima koji dolaze iz drugih dijelova islamskog svijeta i Bliskog istoka da podrže islamsku zajednicu, kao što su drugi dolazili na Balkan tokom devedesetih.

Regruteri koje smo mi intervjuirali govorili su o tom motivacionom faktoru na početku. Postoje, naravno, i drugi uzroci, uključujući kriminal. Ekonomski faktor također je jedan od njih. Ali, taj “sjaj” halifata ISIL-a neke privlači.

Serija hapšenja

Možemo li sada govoriti i o definiranju nekog trenda, u kojem pravcu ide ISIL i je li regrutiranje na Balkanu na putu da bude suzbijeno?

- Konflikt se intenzivira i ISIL je pod većim pritiskom vojne koalicije. Vjerujem da će ISIL biti protjeran iz sjevernog Iraka, a imam i nadu da će biti nađeno rješenje za Siriju. Ako se to dogodi, privlačnost za dolazak stranih boraca bit će mnogo manja. Jer, neće biti halifata i neće biti pobjednika.

Kada je riječ o dobrim zakonima koji su usvojeni na Balkanu, uključujući BiH, kako komentirate njihovu primjenu?

- Zaista, u Bosni je usvojena serija zakona koji su kriminalizirali odlazak u Siriju i Irak da bi se tamo participiralo u ratnim sukobima. Ti zakoni, ispravno, inkriminirali su i regrutiranje, finansiranje i zahvaljujući ovim zakonima nedavno su se dogodile serije hapšenja. Ako se ne varam, u novembru je bila akcija pod imenom “Damask”, kada je slobode lišeno oko 30 osumnjičenika. Sada tužioci i sudije razmatraju te zakone, kako u okviru tih nadležnosti nastaviti dalje.

Šta konkretno Vašington želi vidjeti kada su te pravne aktivnosti na Balkanu u pitanju?

- Ono što bismo mi željeli vidjeti, što ustvari i jeste pomoć, jeste da ojačaju svoj tužilački sistem, uključujući pomoć sudovima i odbrani. Veoma je teško, recimo, kada dokaze osigurate kroz obavještajna i sigurnosna sredstva, da onda utvrdite dokaze koji mogu biti korišten na sudu, tokom otvorenog javnog suđenja. Mi u SAD imamo specifične zakone koji su pomogli u tužilačkom radu, da preko istražnih i obavještajnih agencija i ljudi iz odjela sigurnosti, utvrdimo dokaze koje sud može prihvatiti.

Imamo svoje savjetnike u BiH

Kako SAD konkretno pomažu u BiH u tom pogledu?

- Mi sada imamo svoje savjetnike u Bosni, kao i drugdje na Balkanu. Imamo i jedan broj programa koji su vezani uz ministarstvo pravde, koji su trenutno operativni na Balkanu, da se pokuša ojačati sudstvo kroz razne treninge. Uz sve to, razmatramo i kako dodatno da sve to uvećamo i u drugim zemljama, uključujući i Evropsku uniju.

IZBiH je spremna pomoći!

Kražeski je bio glavni panelista na skupu u Vašingtonu. Čovjek koji je većinu svog profesionalnog diplomatskog angažmana proveo na Bliskom istoku, obavijestio je prisutne o rezultatima svog nedavnog boravka u Sarajevu. Rekao je da sve balkanske zemlje rade na uspostavljanju partnerstva u punoj razmjeni informacija. No, iako su rezultati ohrabrujući, što se moglo zaključiti tokom njegove posjete Sarajevu, “potreba za većom koordinacijom stalno je prisutna”.

- Udruženi napor je na pomolu - rekao je Kražeski, koji je još govorio o pokazanoj spremnosti svih s kojima je u BiH govorio, uključujući najviše predstavnike Islamske zajednice (IZ) u BiH, da se uključe u tu borbu.

Spriječen napad u Njujorku

Američke federalne vlasti uhapsile su dvije žene koje su planirale aktivirati bombu u centru Njujorka, nakon što ih je radikalizirala grupa Islamska država, javila je jučer mreža ABC.

Vlasti su saopćile da javnost ni u jednom trenutku nije bila ugrožena. Policija je utvrdila da su žene, starosti oko 20 i 30 godina, potpale pod utjecaj propagande i da su bile aktivne na internetu.